Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

Ol Atak Long Saed Blong Seks: ?Mi Mas Save Wanem?—Pat 2: Kam Gud Bakegen

Ol Atak Long Saed Blong Seks: ?Mi Mas Save Wanem?—Pat 2: Kam Gud Bakegen

 Yu filim se yu gilti

 Plante long olgeta we narafala i spolem olgeta, oli harem se oli sem bigwan from samting we i hapen. Maet oli harem tu se i fol blong olgeta. Traem tingbaot Karen we i gat 19 yia, mo we narafala i mekem i nogud long hem long saed blong seks, stat taem hem i gat 6 yia go kasem we hem i gat 13 yia. Hem i talem se: “Samting we i moa nogud, hemia se oltaem mi filim se mi gilti. Mi stap tingting se, ‘?From wanem mi letem hem i gohed blong spolem mi longtaem olsem?’”

 Sipos yu tu yu harem olsem, traem tingbaot hemia:

  •   Ol pikinini oli no rere long bodi mo filing blong olgeta blong mekem seks. Oli no kasem save se i minim wanem, taswe oli no save agri blong mekem. Hemia i min se i no fol blong pikinini taem narafala i spolem hem.

  •   Ol pikinini oli trastem ol bigman mo oli no save ol trik blong ol rabis man, taswe i isi nomo blong oli spolem pikinini. Buk ya The Right to Innocence i talem se: “Ol man we oli spolem ol pikinini, oli waes blong trikim olgeta mo pikinini i no luksave samting ya.”

  •   Taem oli mekem nogud wetem pikinini, hemia i save wekemap filing blong hem long saed blong seks. Sipos samting ya i hapen long yu, yu mas save se hemia i hapen otomatik nomo taem narafala i tajem bodi blong yu long fasin olsem. I no min se yu yu agri long samting we hem i stap mekem o yu gat fol from.

 Wan tingting: Tingbaot wan pikinini we yu save, we i gat sem yia we yu yu gat taem narafala i mekem i nogud long yu. Nao askem se: ‘?I stret blong blemem pikinini ya sipos narafala i mekem i nogud long hem?’

 Karen i tingbaot samting ya taem hem i lukaot long tri pikinini we wan long olgeta i gat sikis yia, hemia sem yia we Karen i gat taem narafala i mekem i nogud long hem. Karen i talem se: “Mi luksave olsem wanem bambae i isi nomo blong trikim wan pikinini, mo olsem wanem i mas isi blong trikim mi taem mi gat yia olsem.”

 Trutok: Man we i mekem i nogud long pikinini i gat fol from samting we hem i mekem. Baebol i talem se: “Bambae oli jajem wan rabis man from ol rabis fasin blong [man ya] nomo.”Esikel 18:20.

 I gud yu tokbaot wetem narafala

 Sipos yu storian wetem wan bigman we yu trastem hem, hemia i save givhan long yu. Baebol i talem se: “Wan tru fren i soemaot lav oltaem, mo hem i wan brata we i kamtru long yu long taem blong trabol.”—Ol Proveb 17:17.

 I tru, maet yu gat tingting ya se i gud moa sipos yu no talemaot samting ya we i hapen. Maet fasin ya blong no toktok i kam olsem wan stonwol we yu putumap blong protektem yu, blong yu no harem nogud moa. Be traem tingbaot se, maet stonwol ya we i blong protektem yu i save blokem yu tu blong yu no kasem help, sipos yu no toktok.

Taem yu no talemaot samting we i hapen, yu putumap wan stonwol we yu ting se i stap protektem yu, be i save blokem yu tu blong yu no kasem help

 Wan yangfala woman, nem blong hem Janet, i harem gud moa taem hem i tokbaot samting we i hapen. Hem i talem se: “Taem mi smol nomo, wan narafala we mi save hem mo mi trastem hem, i mekem i nogud long mi long saed blong seks. Mi no talemaot samting ya blong plante yia. Be sloslo mi kam naf blong tokbaot wetem mama blong mi, nao i olsem we mi tekemaot wan bigfala hevi samting long solda blong mi.”

 Janet i tingting bak long taem ya, mo i kasem save from wanem samfala oli fraet blong tokbaot samting we i hapen. Hem i talem se: “I had blong tokbaot topik ya. Be long saed blong mi, mi harem nogud moa taem mi no talemaot. I moa gud blong mi talemaot kwiktaem i bitim we mi holemtaet longtaem.”

 ‘Taem blong kam gud bakegen’

 Taem narafala i mekem i nogud long yu, yu save gat sam nogud tingting long saed blong yu wan. Maet yu ting se filing blong yu i neva save kam gud bakegen, yu gud blong nating nomo, o yu laef nomo blong mekem narafala i harem gud long saed blong seks. Be naoia i ‘taem blong kam gud bakegen,’ we yu gat janis blong no moa bilivim ol giaman tok ya. (Prija 3:3) ?Wanem i save givhan long yu blong kam gud?

 Stadi long Baebol. Long Baebol i gat ol tingting blong God we oli “strong . . . blong brekemdaon ol samting we oli olsem ol strongfala haos,” hemia i minim tu ol giaman tingting long saed blong yu wan. (2 Korin 10:4, 5) I gud yu ridim mo tingbaot ol vas ya: Aesea 41:10; Jeremaea 31:3; Malakae 3:16, 17; Luk 12:6, 7; 1 Jon 3:19, 20.

 Prea. Taem ol filing ya se yu gud blong nating nomo o yu gilti oli kam strong tumas long yu, i gud yu prea blong “sakem ol hevi baden blong yu long Jehova.” (Ol Sam 55:22) !Yu neva stap yu wan!

 Ol elda long kongregesen. Ol Kristin man ya oli kasem trening blong kam “olsem wan ples blong haed long win, mo wan ples blong haed taem i gat strong win mo ren.” (Aesea 32:2) Oli save givhan long yu blong yu gat stret tingting mo yu gohed gud long laef blong yu.

 Ol gudfala fren. Lukluk eksampol blong ol man mo woman we oli soemaot ol gudfala Kristin fasin long laef blong olgeta. Makem gudfala fasin we wan i mekem long narawan. Sloslo, bambae yu luksave se i no evriwan we oli yusum paoa blong olgeta blong spolem narawan we oli lavem hem.

 Wan yangfala woman we nem blong hem Tania, i lanem impoten lesen ya. Stat taem hem i pikinini, plante man oli mekem i nogud long hem long saed blong seks. Hem i talem se: “Ol man we oli spolem mi, hemia ol man we mi bin trastem olgeta.” Be Tania i luksave se i gat sam man we oli save soemaot trufala lav. ?Olsem wanem hem i luksave samting ya?

 Tania i joen plante wetem wan hasban mo waef we tufala i soemaot ol gudfala Kristin fasin, nao tingting blong hem i jenis. Hem i talem se: “Mi luksave from ol aksen blong hasban ya se i no evri man we i wantem spolem waef blong hem. Hasban ya i protektem waef blong hem, mo hemia nao samting we God i wantem.” aEfesas 5:28, 29.

a Sipos yu yu kasem ol problem olsem tingting i foldaon oltaem, yu no kakae gud, yu katkatem bodi blong yu, yu dipen long ol drag mo alkol, yu no save slip gud, o yu gat tingting blong kilim yu wan i ded, i waes blong lukaotem help blong wan gudfala dokta.