Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Sipos Narafala i Mekem Doti Fasin Blong Pulum Filing Blong Mi?

?Olsem Wanem Sipos Narafala i Mekem Doti Fasin Blong Pulum Filing Blong Mi?

 ?Doti fasin we i pulum filing, hem i olsem wanem?

 Doti fasin we i pulum filing, hemia enikaen fasin long saed blong seks we yu no wantem, mo i save minim tu se narafala i tajem yu long fasin we i no stret o i sakem sam tok long saed blong seks. Be samtaem i no isi blong save sipos hem i stap tok plei nomo, switim yu, o mekem doti fasin ya blong pulum filing blong yu.

 ?Yu yu naf blong save olsem wanem trifala fasin ya oli defdefren? !Traem ansarem  ol kwestin long doti fasin blong pulum filing mo faenemaot!

 Sore tumas, doti fasin blong pulum filing bambae i no stop taem yu finisim edukesen blong yu. Be sipos yu wokem strong tingting naoia, mo yu save wanem blong mekem taem narafala i mekem doti fasin blong pulum filing blong yu, bambae yu rere blong stanap strong agensem fasin ya taem yu faenem wan wok. !Mo tu, maet yu stopem hemia we i mekem fasin ya, blong i no spolem narafala!

  ?Olsem wanem sipos narafala i mekem doti fasin blong pulum filing blong mi?

 Blong stopem wan man blong i no moa mekem doti fasin ya, fastaem yu mas save ol fasin we i no stret blong narafala i mekem long yu, mo olsem wanem blong mekem long hem. Traem luk trifala situesen ya mo samting we yu save mekem.

SITUESEN:

“Long wok, samfala we oli olfala finis oli stap talem long mi se mi naes tumas, mo oli wis se oli yangfala bakegen. !Wan long olgeta i kam biaen long mi mo i smelem hea blong mi!”—Tabita we i gat 20 yia.

 Tabita i save gat tingting ya se: ‘Sipos mi mekem olsem se mi no luk o harem olgeta, maet oli stop.’

 ?Maet samting ya i no givhan from wanem?: Ol man we oli stadi long problem ya, oli talem se taem yu mekem olsem se yu no luk o harem man we i mekem doti fasin blong pulum filing, plante taem bambae hem i gohed nomo, o i kam mowas.

 Traem hemia: Yu no mas fraet blong toktok. Talemaot long kwaet mo klia fasin se yu no wantem we hem i talem ol doti tok mo mekem ol doti fasin long yu. Taren we i gat 22 yia, i talem se: “Sipos wan man i tajem mi long fasin we i no stret, mi tanem mi mo mi talem strong long hem se hem i neva mas mekem samting ya bakegen. Plante taem hem i sek.” Sipos hem i gohed long fasin ya, yu tu yu mas gohed blong talem strong long hem, mo yu no givap. Long saed blong ol gudfala fasin we yumi mas folem, Baebol i givim advaes ya se: “Stanap strong olsem bigman, mo no fraet.”—Kolosi 4:12, The New Testament in Contemporary Language.

 ?Olsem wanem sipos man ya we i stap mekem doti fasin long yu i talem se bambae i kilim yu? Sipos i olsem, yu no mas tok strong long hem, be yu mas kamaot kwiktaem long situesen ya, mo lukaot help blong wan bigman we yu trastem hem.

SITUESEN:

“Taem mi stap long klas sikis, tu gel i holemtaet mi long korido. Wan long tufala i homoseksuol mo hem i wantem se mi fren wetem hem. Mi talem ‘no,’ be tufala i gohed nomo evri dei blong mekem doti fasin ya, taem mifala i no stap long klasrum. !Wan taem, tufala i pusum mi mi go fas long wan wol!”—Viktoria we i gat 18 yia.

 Viktoria i save gat tingting ya se: ‘Sipos mi talemaot samting ya, maet ol narafala oli ting se mi slak, o maet oli no wantem bilivim mi.’

 ?Maet samting ya i no givhan from wanem?: Sipos yu no talemaot problem ya, hemia we i mekem doti fasin long yu bambae i gohed, mo maet i mekem long sam narafala tu.—Prija 8:11.

 Traem hemia: Lukaotem help blong narafala. Papa mo mama blong yu mo ol tija oli save halpem yu blong stopem doti fasin ya. ?Be olsem wanem sipos oli no tinghevi long komplen blong yu? Traem samting ya: Evri taem narafala i mekem doti fasin long yu, yu raetemdaon evri samting. Hemia i minim det, taem, mo ples we i hapen, mo ol tok we hem i talem long yu. Nao yu givim samting ya long Papa mo Mama o tija blong yu. Plante man bambae oli tinghevi moa long komplen we yu raetemdaon i bitim we yu talem nomo.

SITUESEN:

“!Mi fraet bigwan long wan boe we i stap long tim blong ragbi, from we hem i longfala olsem klosap tu meta, mo i hevi olsem 135 kilo! Hem i gat tingting se bambae hem i mekem seks wetem mi. Blong wan ful yia, hem i gohed evri dei blong mekem doti fasin blong pulum filing blong mi. Wan dei, mitufala nomo i stap long klasrum, nao hem i stat blong kam klosap long mi. Mi girap, mo mi ronwe i go afsaed.”—Julieta we i gat 18 yia.

 Julieta i save gat tingting ya se: ‘!Ol boe oli olsem nao!’

 ?Maet samting ya i no givhan from wanem?: Hemia we i mekem doti fasin long yu bambae i no jenis sipos evriwan i ting se fasin blong hem i oraet nomo.

 Traem hemia: I moa gud yu no laf long samting we hem i mekem o smael long hem. Be yu meksua se samting we yu mekem mo fes blong yu tu, i soemaot klia se yu no glad long fasin we hem i mekem.

 ?Bambae mi mekem wanem?

 TRU STORI 1:

“Mi no laekem blong talem samting we i mekem narafala i harem nogud. Taswe taem wan boe i mekem doti fasin blong pulum filing blong mi, mi talem long hem blong stop, be mi no talem strong, mo plante taem mi smael long hem. Hem i ting se mi stap traem blong switim hem.”—Tabita.

  •   Sipos yu, ?bambae yu mekem wanem? ?From wanem?

  •   ?Wanem i save givim tingting long hemia we i mekem doti fasin, se yu stap traem blong switim hem?

 TRU STORI 2:

“Trabol ya i stat wetem sam smol doti tok nomo we sam boe oli sakem long mi long klas blong spot. Mi lego olgeta oli gohed blong sam wik, be i kam mowas. Nao ol boe ya oli kam sidaon klosap long mi, mo oli putum han blong olgeta i goraon long mi. Mi pusum olgeta oli gowe, be oli gohed nomo. Wan dei, wan long olgeta i givim wan pis pepa long mi we i raetem ol rabis tok long hem. Ale mi givim pepa ya long tija, nao oli sakemaot boe ya long skul. !Mi luksave se mi sud go luk tija taem trabol ya i jes stat!”—Sabina.

  •   ?From wanem yu ting se Sabina i no go luk tija kwiktaem? ?Yu ting se hem i mekem wan gudfala desisen? ?From wanem?

 TRU STORI 3:

“Wan boe i kam klosap long brata blong mi Greg long toelet, mo i talem long Greg se, ‘Yu kisim mi.’ Greg i talem ‘no,’ be boe ya i no wantem muv. Greg i mas pusumaot hem i gowe.”—Susan.

  •   ?Yu ting se boe ya i stap mekem doti fasin blong pulum filing blong Greg? ?From wanem yu tingting olsem?

  •   ?From wanem yu ting se sam boe oli fraet blong talemaot, taem wan narafala boe i mekem doti fasin olsem?

  •   ?Yu ting se Greg i mekem i stret? Sipos yu, ?bambae yu mekem wanem?

Lanem moa: Yu luk japta 32, “How Can I Protect Myself From Sexual Predators?” blong buk ya Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud, Volium 1 (Inglis).