Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Blong Mekem Se Papa Mo Mama i Trastem Mi?

?Olsem Wanem Blong Mekem Se Papa Mo Mama i Trastem Mi?

 Samting we yu mas save

 Yu mas mekem ol fasin we i pulum tufala blong trastem yu. Taem yu obei long papa mo mama blong yu, i olsem we yu stap pemaot wan kaon. Obei, hem i wan kaon we yu gat long papa mo mama blong yu. Sipos yu pem kaon ya oltaem, i olsem we yu gat kredit, i min se bambae tufala i letem yu yu fri moa. Be sipos yu no stap obei, yu no mas sapraes se bambae tufala i blokem kredit blong yu, i min se tufala i no letem yu yu fri.

 I tekem taem blong tufala i trastem yu. Yu mas soemaot long ol fasin blong yu se tufala i save trastem yu. Olsem nao, bambae tufala i letem yu yu fri moa.

 TRU STORI: “Mi mi save gud samting we papa mo mama i wantem, taswe mi giaman se mi mekem olsem, be long fasin haed mi mekem samting we mi nomo mi wantem. Hemia i mekem se i had blong tufala i trastem mi. Be afta we smoltaem i pas, mi luksave se mi no save fri moa, sipos mi stap giaman. Mi mas soemaot long fasin blong mi se tufala i save trastem mi.”—Kreg.

 Samting we yu save mekem

 Yu tok tru, nating se samtaem i had. Evriwan oli mekem mastik. Be sipos yu giaman mo traem haedem mastik blong yu, hemia bambae i mekem se papa mo mama blong yu i no save trastem yu. Be sipos yu tok tru oltaem, bambae tufala i luksave se yu bigwan i naf blong talemaot mastik blong yu. Mo hemia nao fasin we i save mekem se tufala i trastem yu.

 “Ol man bambae oli gohed blong trastem yu nating se yu mekem sam mastik. Be sipos yu traem haedem ol mastik ya, bambae oli no moa trastem yu.”—Ana

 Baebol i talem se: “Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo long olgeta samting.”—Hibrus 13:18.

  •   Samting blong tingbaot: Taem papa mo mama i askem se yu stap go wea o yu stap mekem wanem, ?yu talemaot evri samting long tufala? O taem tufala i askem long yu se yu kambak wea mo yu bin mekem wanem, ?yu traem haedem sam samting we yu no wantem talem long tufala?

 Mekem gud ol wok blong yu. Obei long ol rul blong haos. Mekem gud ol wok we tufala i givim mo ol wok blong skul. Sipos yu putum wan stret taem blong mekem samting, yu mas holem promes ya. Mo taem yu wokbaot, kambak stret long taem we tufala i putum.

 “!Sipos papa mo mama i letem yu yu goaot wetem sam fren kasem 9 klok long naet, yu no mas kambak long 10:30! !Sipos yu mekem olsem, bambae tufala i no moa letem yu yu goaot bakegen!”—Raean.

 Baebol i talem se: “Olgeta man wanwan oli gat prapa wok blong olgeta blong mekem.”—Galesia 6:5, futnot.

  •   Samting blong tingbaot: ?Wanem fasin blong yu? ?Yu kam long stret taem, yu finisim ol wok blong yu, mo yu obei long ol rul blong haos, nating se yu no laekem sam?

 Gat longfala tingting. Sipos yu mekem se papa mo mama blong yu i no moa trastem yu, bambae i tekem taem blong tufala i trastem yu bakegen. Yu mas rere blong wet nomo.

 “Mi harem nogud taem papa mo mama blong mi i no trastem mi blong mekem sam wok, nating se mi bigwan finis. Mi no kasem save se hemia i dipen long fasin blong mi, i no dipen long hamas yia we mi mi gat. Mi askem blong mekem sam samting blong pruvum se tufala i save trastem mi. I tekem taem, be i wok. Naoia mi kasem save se ol aksen blong mi nao oli mekem se tufala i trastem mi, i no hamas yia we mi mi gat.”—Rejel.

 Baebol i talem se: “Yufala i mas gohed blong faenemaot se yufala i wanem kaen man.”—2 Korin 13:5.

  •   Samting blong tingbaot: ?Olsem wanem blong soemaot se ‘yu wanem kaen man,’ blong papa mo mama i save trastem yu?

 YU TRAEM HEMIA: Traehad blong kasem wan hae mak, long saed blong kam long stret taem, finisim ol wok, kambak long taem we papa mo mama i talem, o wan narafala samting. Talemaot plan blong yu long papa mo mama, mo askem wanem moa we tufala i wantem blong tufala i trastem yu . Nao wok had blong folem advaes ya blong Baebol se: “Yufala i mas karemaot olfala fasin blong yufala we i folem olfala laef blong yufala bifo.” (Efesas 4:22) !Sloslo, papa mo mama bambae i luk se yu stap kamgud moa!