Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Mi Mi Gat Strong Tingting?

?Mi Mi Gat Strong Tingting?

 ?Yu yu gat strong tingting? ?Yu yu harem nogud tumas taem . . .

  •   wan we yu lavem hem i ded?

  •   yu kasem wan sik we i stap longtaem?

  •   wan disasta i kasem yu?

 Ol man blong mekem risej oli talem se i no ol bigfala problem nomo we oli mekem se yumi nidim strong tingting. Be ol wari we yumi kasem evri dei tu oli save mekem yumi sik. Hemia nao from wanem i impoten we yu mas gat strong tingting, nomata se problem blong yu i smol o i bigwan.

 ?Wanem ya strong tingting?

 Strong tingting i wan fasin we yumi nidim blong yumi save stanap strong taem i gat ol jenis blong laef o blong yumi save winim ol trabol we yumi kasem. Olgeta tu we oli gat strong tingting, oli gat ol problem olsem ol narafala man. Be oli save winim ol trabol blong olgeta, nating se i strong olsem wanem, mo tu oli kam strong moa.

Sam tri oli ben long taem blong wan hariken, be oli stanap stret afta we strong win i finis, long sem fasin, yumi save harem gud bakegen afta long wan trabol

 ?From wanem yumi nidim strong tingting?

  •   From evriwan i stap kasem trabol. Baebol i talem se: “I no ol nambawan man blong resis nomo we oli stap win long resis, . . . I no ol waes man nomo we oli stap kasem gudfala laef, from we samting we oli no tingbaot i save kasem olgeta enitaem nomo.” (Prija 9:11, NW) ?Lesen we yumi lanem? Ol gudfala man tu oli kasem trabol, mo plante taem i no fol blong olgeta.

  •   From we strong tingting i protektem yu. Wan kaonsela blong wan hae skul, i talem se: “Plante studen we oli kam long ofis blong mi oli harem nogud tumas from we oli kasem C long eksam blong olgeta o from we wan narafala i tokbaot nogud olgeta long sosial media.” Hem i talem se, nating se ol problem ya oli smol nomo, be sipos ol studen ya oli no save olsem wanem blong winim, oli save kasem sik long tingting o filing blong olgeta. a

  •   From strong tingting bambae i givhan long yu naoia mo taem yu bigwan. Dr. Richard Lerner i tokbaot ol trabol we i mekem man i harem nogud, i raetem se: “Sipos yumi wantem gat wan gudfala laef mo kam bigman long tingting, yumi mas lanem blong winim ol trabol blong yumi, mo faenemaot sam niu samting o sam rod blong mekem samting we yu wantem mekem.” b

 ?Olsem wanem blong gohed blong gat strong tingting?

  •   Skelem sipos trabol ya i bigwan o i smol. I gud yu lanem blong skelem wan trabol se i bigwan o i smol nomo. Baebol i talem se: “Man we i no gat hed, taem hem i kros, hem i soemaot kwiktaem nomo, be man we i gat hed, hem i no save tingbaot ol rabis tok we man i sakem i kam long hem.” (Ol Proveb 12:16) I no nid blong harem nogud from evri trabol we yu kasem.

     “Long skul, ol pikinini oli komplen from ol smosmol samting olsem se oli wan bigfala samting. Mo taem ol fren blong olgeta long sosial media oli talem se i stret nomo we oli komplen, hemia i mekem oli harem nogud moa. Hemia i no givhan long olgeta blong oli gat strong tingting blong winim ol trabol blong olgeta.”—Joanne.

  •   Lanem samting long ol narafala. Wan waestok blong Baebol i talem se: “Ol man oli stap lanlan long olgeta bakegen, olsem we naef i save sapenem naef.” (Ol Proveb 27:17) Yu save lanem plante gudfala samting long olgeta we oli winim ol bigfala trabol long laef blong olgeta.

     “Taem yu storian wetem ol narafala, bambae yu faenemaot se oli bin gat plante bigfala trabol, be naoia oli oraet. I gud yu askem long olgeta samting we oli mekem mo samting we oli no mekem blong winim ol trabol ya.”—Julia.

  •   Gat longfala tingting. Baebol i talem se: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.” (Ol Proveb 24:16) I tekem taem blong yu akseptem se ol samting oli no kamaot oltaem olsem we yu wantem, taswe yu no mas sapraes sipos sam dei yu harem nogud. Impoten samting hemia se yu mas “girap bakegen.”

     “Blong aot long trabol mo kamgud bakegen, hat mo filing blong yu tu i mas kam gud. Hemia wan samting we i tekem taem. Mi mi lanem se afta we taem i pas, i isi moa blong yumi haremgud bakegen.”—Andrea.

  •   Wokem fasin blong talem tangkiu. Baebol i talem se: “Yufala i mas gat fasin ya blong talem tangkiu.” (Kolosi 3:15) Nating se trabol blong yu i bigwan olsem wanem, be oltaem i gat ol samting we yu save talem tangkiu from. Tingbaot tri samting we i mekem se yu tinghae long laef we yu gat.

     “Taem yu kasem wan trabol, i isi blong yu talem long yu wan se, ‘?from wanem i hapen long mi?’ Wan impoten haf blong strong tingting i blong yu jusum blong gat stret tingting mo harem gud from samting we yu gat o samting we yu save mekem, i no blong putum tingting long trabol blong yu.”—Samanta.

  •   Jusum blong glad long wanem we yu gat. Aposol Pol i talem se: “Mi mi lanem finis blong harem gud nomo long wanem samting we mi gat.” (Filipae 4:11) Pol i no naf blong kontrolem ol trabol we hem i kasem. Be hem i save kontrolem hem wan long taem blong trabol. Hem i gat strong tingting blong gohed blong glad long wanem we hem i gat.

     “Wan samting we mi lanem long mi wan, se fasin we mi mekem taem mi kasem trabol i no stret. Mak blong mi hemia blong gat stret tingting long saed blong eni trabol. Samting ya bambae i mekem i gud long mi mo long olgeta tu we oli stap raonabaot long mi.”—Matiu.

  •   Prea. Baebol i talem se: “Yufala i mas putum ol trabol blong yufala long Hae God, nao hem bambae i blokem yufala, i sevem yufala. Hem i no save letem stret man i lus.” (Ol Sam 55:22) Prea i no wan samting we yu jes mekem from we yu wantem harem gud, be i wan trufala storian we yu mekem wetem Man We i Wokem yu we i “stap tingbaot” yu.—1 Pita 5:7.

     “Mi no nid blong winim ol trabol mi wan. Taem mi prea mo talemaot klia ol trabol blong mi mo mi talem tangkiu long God from ol blesing we mi kasem, ol nogud filing we mi gat oli lus from we mi putum tingting blong mi long ol blesing we Jehova i givim long mi. !Prea i rili impoten!”—Carlos.

a Yu save luk long buk ya Disconnected, we Thomas Kersting i raetem.

b Yu save luk long buk ya The Good Teen—Rescuing Adolescence From the Myths of the Storm and Stress Years.