Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?I Gud Blong Traem Mekem Plante Samting Long Semtaem?

?I Gud Blong Traem Mekem Plante Samting Long Semtaem?

 ?Yu yu naf blong mekem plante samting long semtaem?

 ?Yu yu naf blong mekem plante samting long semtaem? Plante man oli ting se olgeta we oli gruap wetem teknoloji oli save mekem plante samting long semtaem, i bitim olgeta we oli kasem save long teknoloji taem oli olfala lelebet. ?Be samting ya i tru o nogat?

 ?TRU O GIAMAN?

  •   Sipos yu mekem plante samting long semtaem, yu finisim kwik ol wok blong yu.

  •   Sipos yu lan blong mekem plante samting long semtaem, bambae i kam isi moa.

  •   Ol yangfala oli moa gud blong mekem plante samting long semtaem, i bitim ol olfala.

 Sipos yu ting se wan long ol poen ya i “tru,” maet wan giaman tingting i stap trikim yu.

 Sam giaman tingting

 ?Yu yu naf blong mekem tu samting long semtaem? Maet yu save mekem olsem sipos yu no nid blong yusum tingting blong yu tumas, olsem taem yu lesin long miusik mo yu klinim rum blong yu long semtaem.

 Be sipos yu traem mekem tu samting we yu mas yusum tingting blong yu long tufala, ating yu no save mekem gud tufala. Maet hemia nao risen from wanem yangfala woman ya Katrin i talem se, taem yu traem mekem plante samting long semtaem, “yu spolem evriwan.”

 “Mi stap storian wetem wan man, nao mi kasem wan teks mesej we mi mas ansarem. Mi traem blong mekem tufala samting ya long semtaem. Be from we mi no lesin gud, mi no harem bighaf blong ol tok we man ya i talem, mo mi no raetem ol stret tok long teks mesej tu.—Keleb.

 Wan woman we i gat plante save long saed blong teknoloji, Sheri Terkel, i talem se: “Taem yu traem mekem tu samting long semtaem, . . . tingting blong yu i seraot, nao yu no mekem gud tufala. From we yu stap mekem tu samting, yu ting se yu stap mekem plante wok, be yu no stap mekem gud wok ya.” a

 “Samtaem mi stap storian long wan man mo sanem teks mesej long semtaem. Mi glad long mi wan gogo, !mi sek se mi stap talem long man ya samting we mi sud teksem, mo mi stap teksem samting we mi sud talem long man ya!—Tamara.

 Olgeta we oli traem mekem plante samting long semtaem, oli mekem i had moa long olgeta. Oli tekem longtaem moa blong finisim homwok blong olgeta, sipos no, oli mas mekem bakegen from we oli no mekem gud fastaem. !Nating se i olsem wanem, i gat smol taem nomo i stap blong oli mekem samting we olgeta nomo oli wantem mekem.

 Taswe, Tomas Kersting, we i wok olsem advaesa long skul mo i givhan long ol yangfala we oli gat problem long tingting, i talem se: “Bren blong yu i olsem wan kabod we i gat ol fael long hem, mo ol save i stap insaed long ol stret fael, be taem yu traem mekem plante samting long semtaem, bren i olbaot nomo.” b

 “Taem yu traem mekem plante samting long semtaem, yu save mestem sam impoten samting. Hemia i mekem moa wok, mo i westem moa taem.”—Teresa.

Sipos yu traem mekem plante samting long semtaem, hemia i olsem we yu traem draevem trak long tu rod wantaem.

 Rod we i moa gud

  •   Putum tingting blong yu long wan wok nomo. Maet hemia i had, antap moa sipos yu lan blong mekem plante samting long semtaem, olsem stadi mo sanem ol teks mesej. Be Baebol i talem se yumi mas “faenemaot ol samting we oli moa impoten.” (Filipae 1:10) Sam samting we yumi mekem oli moa impoten bitim ol narafala samting. Taswe, yu mas luksave samting we i moa impoten mo finisim wok ya fastaem.

     “Taem yu traem tingbaot plante samting long semtaem, yu yu olsem wan smol pikinini we i mekem samting we hem i wantem nomo. Samtaem yu mas talem ‘no’ long hem, nating se i isi moa blong letem hem i mekem olsem we hem i wantem.—Maria.

  •   Tekemaot ol samting we oli save distebem yu. ?Olsem wanem? ?Yu stap jekem fon blong yu taem yu stadi? !I gud yu putum fon blong yu long narafala rum, yu ofem TV, mo yu no tingbaot ol teks mesej nating! Baebol i talem se: “Yufala i mas yusum gud taem blong yufala.”—Kolosi 4:5.

     “Mi luk se i moa gud blong putum tingting blong mi long wan samting nomo. Mi harem gud taem mi finisim wok ya, nao mi no moa tingbaot.”—Onya.

  •   No letem narafala samting i distebem storian blong yu. Sipos yu stap jekem fon blong yu taem yu storian wetem wan man, yu no soemaot respek. Baebol i talem se yumi mas mekem long ol narafala olsem we yumi wantem se oli mekem long yumi.—Matiu 7:12.

     “Samtaem sista blong mi i jekem fon blong hem o teksem narafala taem mi stap storian wetem hem. !Mi no laekem nating! !Be blong talem stret, samtaem mi tu mi mekem olsem!”—Deved.

a Hemia i kamaot long buk ya Reclaiming Conversation.

b Hemia i kamaot long buk ya Disconnected.