Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Mi Mas Save Wanem Long Saed Blong Spot?

?Mi Mas Save Wanem Long Saed Blong Spot?

 Spot i wan gudfala samting, be i save kam wan nogud samting tu, i dipen long spot we yu plei long hem, olsem wanem yu plei, mo hamas taem yu yusum blong plei spot.

 ?Spot i save givhan long yu?

 Spot i save givhan long helt blong yu. Baebol i talem se: “Fasin ya blong eksesaes, i save givhan long man.” (1 Timoti 4:8, futnot) Wan boe we nem blong hem Ryan, i talem se: “Spot i mekem se yu muvmuvum bodi blong yu oltaem. I moagud i bitim we yu stap insaed mo plei video gem.”

 Spot i tijim yu blong wok wetem wan tim mo blong stretem yu wan. Baebol i yusum pijatok blong spot blong tijim yumi long wan gudfala samting, i se: “Taem ol man oli resis, olgeta evriwan oli ron, be wan nomo i kasem praes.” Mo i gohed olsem: “Evri man we oli stap resis blong winim praes, oli bos long tingting blong olgeta long evri samting.” (1 Korin 9:24, 25) ?Wanem bigfala poen? Yumi mas bos long tingting blong yumi mo joen gud wetem ol narafala long tim, blong plei folem ol rul blong spot. Yangfala Abigail i agri, hem i se: “Spot i tijim mi blong joen gud wetem ol narafala long tim mo talemaot tingting blong mi.”

 Spot i save mekem se yu faenem ol niufala fren. Spot i pulum ol man oli kam wanples. Wan boe we nem blong hem Jordan, i talem se: “Long klosap evri spot, yu mas traehad blong winim narafala, be sipos yu tingbaot spot olsem wan rod blong harem gud mo pleplei nomo, hemia wan gudfala wei blong joen wetem ol fren.”

 ?Wanem sam nogud samting long saed blong spot?

 Spot we yu plei long hem. Baebol i talem se: “Jehova i stap jekemgud laef blong stret man mo laef blong man nogud tu. Hem i no laekem nating eni man we i laekem faet.”—Ol Sam 11:5.

 I klia se sam spot oli raf. Wan gel we nem blong hem Lauren, i talem se: “Taem wan man i boksing, hem i faetem mo givim kil long narafala. Yumi ol Kristin, yumi no laekem faet, ?taswe from wanem yumi wantem wajem ol man we oli kilim mo spolem narafala?”

 Blong tingbaot: ?Yu bin mekem eskius samtaem blong plei o wajem wan spot we i raf, from we yu ting se i no save mekem yu yu kam raf? Sipos yes, tingbaot Ol Sam 11:5 we i talem se Jehova i no laekem man we i mekem faet, be antap long hemia, hem i agensem man we i laekem faet tu.

 Olsem wanem yu plei. Baebol i talem se: “Yufala i no mas mekem samting blong man i rao nomo no blong leftemap yufala nomo, be yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon mo yufala i mas luk ol narafala man se oli hae moa long yufala.”—Filipae 2:3.

 I tru, long enikaen spot we wan tim i plei agensem narafala tim, ol pleia oli traehad blong win. Be sipos yu rere blong mekem enikaen nogud fasin blong win, bambae yu no harem gud long spot ya. Yangfala Brian i talem se: “Tingting ya se yu mas win nomata wanem, i save kam strong kwiktaem. Sipos yu yu gud long wan spot, yu mas wok had blong gat tingting daon.”

 Blong tingbaot: Wan boe we nem blong hem Chris, i talem se: “Mifala i plei futbol evri wik, mo samfala oli kasem kil.” Taswe i gud blong tingbaot se, ‘?From wanem sam pleia oli kasem kil? ?Mi mi save mekem wanem blong mi no kil?’

 Hamas taem yu yusum long spot. Baebol i talem se: “Faenemaot ol samting we oli moa impoten.”—Filipae 1:10.

 Yu mas save gud samting we i moa impoten, mo putum wosip blong yu fastaem long ol narafala samting. Plante taem wan gem blong spot we yu plei long hem o yu wajem nomo, i save gohed plante aoa. Wan gel we nem blong hem Daria, i talem se: “Mi tingbaot we mi bin rao oltaem wetem mama blong mi from we hem i ting se mi spenem tumas taem blong wajem spot long TV, mo mi sud yusum taem ya long wan rod we i moa gud.”

Taem yu bitim mak long spot, hemia i olsem we yu putum tumas sol long kakae blong yu

 Blong tingbaot: ?Yu yu stap lesin long papa mo mama blong yu, taem tufala i givim advaes long wanem samting i moa impoten? Wan gel we nem blong hem Trina, i talem se: “Taem mi wetem ol brata mo sista blong mi i lego ol impoten wok blong wajem spot, Mama i talem long mifala se ol pleia oli kasem pei from spot ya. Afta, hem i askem se: ‘?Be hu i stap pem yufala?’ Hem i wantem minim se ol pleia oli gat wan wok finis, be sipos mifala i no mekem homwok mo ol narafala wok blong mifala, bambae mifala i no naf blong winim mane blong sapotem mifala long fiuja. Bigfala samting we Mama i stap tijim mifala long hem, se fasin ya blong wajem spot o plei wan spot, i no mas kam moa impoten i bitim ol narafala samting long laef.”