Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

Boefren Mo Gelfren—Pat 3: ?I Gud Se Mitufala i No Moa Fren?

Boefren Mo Gelfren—Pat 3: ?I Gud Se Mitufala i No Moa Fren?

 Yutufala i stap fren longtaem lelebet, be naoia yu gat tu tingting. ?I gud se yutufala i gohed blong fren o stopem fasin fren ya? Haf ya i blong givhan long yu blong mekem wan desisen.

Long atikol ya

 Taem yu gat tu tingting

 Afta we wan boe mo gel i fren blong sam taem, maet tufala i faenemaot se tufala i defdefren, i bitim wanem we tufala i tingbaot fastaem. Maet i olsem:

  •   Wan i laekem blong go long solwota, narawan i laekem blong wokbaot long bus.

  •   Wan i laekem blong joen wetem ol narafala man, narawan i laekem blong stap kwaet.

  •   Wan i save haedem tingting blong hem, narawan i talemaot evri samting long klia ples.

 Yumi stap tokbaot tri defren samting: Faswan, hemia samting we tufala i laekem o no laekem. Sekenwan, hemia fasin blong tufala. Namba tri, hemia samting we tufala i tinghevi long hem.

 Blong tingbaot: Sipos bambae yutufala i mared, ?weswan long trifala poen ya bambae i had moa long yu? ?Weswan long trifala poen ya we yutufala tugeta i save mekem sam jenis long hem, blong yutufala i joen gud?

 Nating se man mo woman i laekem defdefren samting o gat defdefren fasin, tufala i save gat wan hapi mared. I no nid blong tufala i sem mak long evri samting, blong tufala i save joen gud. Sam hasban mo waef oli lanem blong laekem samting we narawan i laekem, o oli lanem sam gudfala samting from fasin blong narawan. a

 Be i impoten se man o woman we yu mared wetem, i tinghevi long ol semfala samting we yu yu tinghevi long olgeta, olsem wosip, gudfala fasin, mo samting we i stret o i no stret. Sipos hem i no tinghevi long ol semfala samting olsem yu, maet hemia wan saen se i gud blong no moa fren wetem hem.

 Tingbaot sipos hem i no tinghevi long wosip olsem yu. Wan buk (Fighting for Your Marriage) i talem se: “Ol man we oli mekem risej oli faenemaot se hasban mo waef we tufala i no wosip long sem jej, bambae i isi moa blong oli divos i bitim tufala we i wosip tugeta.”

 Advaes blong Baebol: “Yu no traem wok wetem wan man we i no bilif olsem yu, from we yu no save mekem olsem.”—2 Korin 6:14, Good News Translation.

 Mekem desisen

 Baebol i talem se olgeta we oli mared, samtaem “bambae oli soa tumas mo harem nogud.” (1 Korin 7:28, The New English Bible) Taswe yu no mas sapraes sipos yu kasem sam trabol olsem naoia, taem yutufala i stap fren.

 Sipos yutufala i raorao smol, hemia i no min se yutufala i no save hapi. Bigfala kwestin se: ?Yutufala i save stretem rao long kwaet fasin? Sipos yutufala i mared, bambae yutufala i mas naf blong mekem olsem.

 Advaes blong Baebol: “Yufala i mas kaen long yufala, yufala i sore long yufala, mo yufala i fofogivim yufala, olsem we God i glad nomo blong fogivim yufala tru long Kraes.”—Efesas 4:32.

 Be sipos yutufala i rao bigwan oltaem, maet hemia i soemaot se i moa gud we yutufala i no moa fren. !Sipos i olsem, i moa gud we yutufala i faenemaot samting ya naoia, i bitim we yutufala i faenemaot afta long mared!

Sipos yutufala i stap raorao bigwan, maet hemia i soemaot se i moa gud we yutufala i no moa fren

 Stamba poen: Sipos yu no sua se boe o gel we yu stap frenem i stret long yu o yu no sua se yu rere blong mared, yu no mas sakemaot ol tingting ya olsem we oli nating nomo.

 Advaes blong Baebol: “Man we i tingting gud i luksave we trabol i stap kam, nao i go haed, be man we i no gat ekspiriens, hem i gohed nomo, i no wantem save, mo biaen i safa from.”—Ol Proveb 22:3.

 Sipos yu mekem desisen blong no moa frenem hem

 Yu save harem nogud tumas taem yu stopem fasin fren wetem boefren o gelfren blong yu. Be sipos wan long yutufala o yutufala tugeta i gat tu tingting, o yu wari from sam bigfala problem we yutufala i gat, maet i moa gud blong no moa fren.

 ?Olsem wanem blong stopem fasin fren ya? I moa gud yu no mekem long wan teks mesej o imel. I gud yu jusum wan stret taem mo ples blong toktok stret wetem hem long impoten bisnes ya.

 Advaes blong Baebol: “Yufala i mas tok tru long yufala.”—Sekaraea 8:16.

 ?Hemia i min se yu yu nogud? I no olsem. Tingbaot se yu yu frenem hem blong luk sipos i gud blong mared wetem hem o nogat. Nating se fasin fren ya i finis, i sua se yu lanem sam impoten lesen from.

 Askem se: ?Fasin fren ya i tijim mi long wanem samting long saed blong mi wan? ?Mi luk sam samting we mi mas kam gud moa long olgeta bifo we mi mared? ?Bambae mi mekem wanem samting we i defren sipos mi frenem narafala?

a Blong kasem save moa olsem wanem ol samting ya oli save mekem i had long tufala we i mared, luk tufala haf ya, “Advaes Long Famle—Winim Ol Tingting We Oli Defdefren” mo “Advaes Long Famle—Positif Tingting Long Ol Fasin We Oli Mekem Yu Yu Kros.”