Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Blong Winim Wari?

?Olsem Wanem Blong Winim Wari?

 ?Yu stap wari long wanem?

 ?Ol tok ya oli soemaot filing we yu yu gat samtaem?

 “Oltaem mi wari long samting we i save hapen. ‘?Olsem wanem sipos mi aksiden long trak?’ ‘?Olsem wanem sipos plen i kras?’ Mi wari long ol samting we plante narafala oli no wari long olgeta.”—Jali.

 “Mi mi wari oltaem. Mi harem se mi olsem wan rat we i stap traehad blong kamaot long trap, be i no winim wan samting. !Mi wok had oltaem be mi no luk wan gudfala samting we mi mekem!”—Ana.

 “Taem ol narafala oli talem se mi laki from we mi stap skul yet, mi stap tingting se, ‘!Oli no save se skul i mekem mi mi wari tumas!’”—Daniel.

 “Mi harem se mi olsem wan wota we i stap boel we klosap i kafsaed. Mi wari oltaem long samting we bambae i hapen no samting we mi mas mekem.”—Lora.

 Samting we i save hapen: Baebol i talem se long taem blong yumi, “laef bambae i strong tumas mo bambae i had blong winim ol trabol.” (2 Timoti 3:1, NW) From samting ya, wari i save spolem ol yangfala mo ol olfala tu.

 ?I nogud blong wari oltaem?

 Si, Baebol i talem se i stret blong man i wari long narafala we hem i lavem tumas, mo we i traem mekem hem i glad.—1 Korin 7:32-34; 2 Korin 11:28.

 Mo tu, wari i save pusum yumi blong mekem wan samting. Traem tingbaot, se nekis wik yu gat wan eksam long skul. Taem yu wari long eksam ya, samting ya i save pusum yu blong yu stadi naoia. !From samting ya nao, maet yu kasem gudfala mak!

 Taem yu wari smol, hemia i gud. Samting ya i save mekem se yu luksave denja. Yangfala Serina i talem se: “Yu save wari from we yu no stap folem stret rod, mo yu save se yu mas mekem sam jenis blong yu gat pis long tingting blong yu.”—Skelem wetem Jemes 5:14.

 Samting we i save hapen: Wari i save mekem i gud long yu sipos i pusum yu blong mekem wan gudfala samting.

 ?Be olsem wanem sipos wari i mekem yu yu gat nogud tingting long evri samting?

Wari i save mekem tingting blong yu i fasfas, be man we i gat gudfala tingting i save givhan long yu

 Eksampol: Rijed we i gat 19 yia, i talem se: “Taem wan trabol i kamaot, mi wari long ol defren samting we oli save hapen. Mi tingbaot bakegen mo bakegen, mo i mekem mi mi harem nogud.”

 Baebol i talem se: “Sipos tingting blong man i stap kwaet oltaem, hemia bambae i mekem bodi blong hem i stap gud.” (Ol Proveb 14:30) Be wari i save mekem man i sik, hed i soa mo i raon, bel i soa, mo hat i pam hareap.

 ?Yu save mekem wanem sipos wari i no givhan long yu be i spolem yu?

 ?Yu save mekem wanem?

  •   Tingbaot sipos yu stap wari blong nating nomo. Katrin i talem se: “Taem yu wari blong mekem gud wok blong yu, hemia i gud. Be taem yu wari bitim mak, hemia i nogud. Wari i olsem se yu stap pul long wan kenu, be yu no save go samples, from we angka i holemtaet. Taem yu wari, yu wok had be i blong nating nomo.”

     Baebol i talem se: “?Yufala i ting se taem man i stap wari tumas, hem i save ademap wan moa minit long laef blong hem, blong i laef longtaem moa?”—Matiu 6:27, NW.

     ?Tok ya i minim wanem? Sipos wari i no givhan long yu blong yu faenem rod blong kamaot long wan problem, bambae i mekem problem ya i kam bigwan moa. Samting we i mowas, se wari i save kam wan problem blong yu.

  •   Tingbaot trabol blong wan dei nomo. Antoni i talem se: “Yu traem tingting gud. Trabol we yu wari long hem tede, ?bambae i stap yet tumora, no long wan manis, no long wan yia, no long faef yia?”

     Baebol i talem se: “Yufala i no mas wari tumas from ol samting blong tumora. Ol wari blong tumora oli blong tumora. Trabol blong wan dei hem i naf finis blong dei ya.”—Matiu 6:34, NW.

     ?Tok ya i minim wanem? I krangke blong wari long ol problem blong tumora, maet samting we yu tingbaot i neva hapen.

  •   Lan long samting we yu no save jenisim. Robet i talem se: “I gud yu rere from trabol we i save kamaot, be yu mas save se sam samting yu no save jenisim.”

     Baebol i talem se: “Sam man oli save ron spid be oli no winim resis, . . . Sam man oli gat save be oli no win. Hemia from we samting we oli no tingbaot i save kasem olgeta enitaem nomo.”—Prija 9:11, NW.

     ?Tok ya i minim wanem? Samtaem yu no save jenisim samting we i hapen be yu save jenisim tingting blong yu.

  •   Tingbaot samting we i moa impoten. Aleks i talem se: “Mi luk se mi mas kasem save long evri samting we i hapen, i bitim we mi wari long ol smosmol samting we oli no impoten. Mi mas luksave samting we i moa impoten mo wok had long samting ya.”

     Baebol i talem se: “Yufala i save faenemaot ol samting we oli moa impoten.”—Filipae 1:10, NW.

     ?Tok ya i minim wanem? Ol man we oli no wari tumas long ol smosmol samting oli no harem nogud tumas long ol trabol.

  •   Storian wetem narafala. Merilin i talem se: “Taem mi stap long klas sikis, mi stap wari tumas mo mi no wantem gobak long skul long nekis dei. Mi storian wetem papa mo mama blong mi, mo tufala i lesin gud. Mi glad tumas blong toktok wetem tufala. Mi save trastem tufala mo mi no haedem wan samting. Nao mi rere blong go long skul long nekis dei.”

     Baebol i talem se: “Taem man i stap wari, fasin ya i stap mekem tingting blong hem i hevi, be gudfala tok blong fren blong hem i save leftemap tingting blong hem bakegen.”—Ol Proveb 12:25.

     ?Tok ya i minim wanem? Papa mo mama no wan fren blong yu, i save givim sam advaes blong daonem wari blong yu.

  •   Prea. Lora i talem se: “Mi mi stap prea long bigfala voes, mo samting ya i givhan long mi from we mi tokbaot ol wari blong mi, mi no jes tingbaot nomo. Taem mi prea olsem, mi kasem save se Jehova i bigwan moa i bitim ol wari blong mi.”

     Baebol i talem se: “Yufala i mas lego ol wari blong yufala long hem, from we hem i stap tingbaot yufala.”—1 Pita 5:7, NW.

     ?Tok ya i minim wanem? Prea i no wan rod blong mekem yumi harem gud nomo, be hem i rod blong toktok wetem Jehova God. God i promes se: “!Mi mi God blong yufala! !Yufala i no seksek! !Mi bambae mi mekem yufala i strong! !Mi bambae mi givhan long yufala!”—Aesea 41:10.