Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

SAJI NI OBLAHII KƐ OBLAYEI BIƆ

Mɛni Baaye Abua Mi Koni Mikaná Susumɔ Ni Ejaaa?

Mɛni Baaye Abua Mi Koni Mikaná Susumɔ Ni Ejaaa?

 Mɛɛ gbɔmɔ nɛkɛ osusuɔ akɛ oji?

  • Mɔ ni kpaa gbɛ akɛ nibii baahi

    “Mibɔɔ mɔdɛŋ akɛ mimii ashɛ mihe ni mimli akafu. Misumɔɔ ni mihiɛ afee ŋmɔlɔŋmɔlɔ ni maná miishɛɛ daa gbi?”​—Valerie.

  • Mɔ ni kpaaa gbɛ akɛ nibii baahi

    “Be fɛɛ be ni nɔ ko kpakpa baaba lɛ, amrɔ nɔŋŋ lɛ, misusuɔ akɛ ejeee anɔkwale.”​—Rebecca.

  • Mɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ

    “Kɛ́ mikpaa gbɛ akɛ nibii baahi be fɛɛ be lɛ, no lɛ, minine baanyɛ shi, ni kɛ́ be fɛɛ be lɛ mikpaaa gbɛ akɛ nibii baahi lɛ, no hu lɛ, mináŋ miishɛɛ yɛ shihilɛ mli kɔkɔɔkɔ. Kɛ́ miŋmɛ pɛpɛɛpɛ lɛ, eyeɔ ebuaa mi ni mináa jwɛŋmɔ ni ja yɛ nibii ahe.”​—Anna.

 Mɛni hewɔ esa akɛ ole nɔ gbɔmɔ ni oji?

Biblia lɛ kɛɛ “mɔ ni yɔɔ miishɛɛ tsui lɛ, eyeɔ gbi jurɔ daa.” (Abɛi 15:15) No hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ mɛi ni be fɛɛ be lɛ amɛhiɛ susumɔ ni ja yɛ saji ahe lɛ náa miishɛɛ waa. Amɛnyɛɔ amɛkɛ mɛi bɔɔ naanyo. Ekã shi faŋŋ akɛ, mɔ ko mɔ ko sumɔŋ ni ekɛ mɔ ko ni daa nɛɛ emli efu abɔ naanyo.

Shi kɛ́ oji mɔ ko ni daa nɛɛ ehiɛ susumɔ ni ja po lɛ, bo hu naagbai komɛi yɛ ni okɛbaakpe yɛ shihilɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ:

  • Obaanu amaniɛbɔi ni kɔɔ tai, awuiyelii, kɛ basabasa feemɔi ahe yɛ adafitswai amli.

  • Ehe baahia ni okpee naagbai ni baaba oweku lɛ mli lɛ anaa.

  • Ebaabi ni bo diɛŋtsɛ hu oye ogbɔjɔmɔi anɔ.

  • Ekolɛ, onaanyo ko baawie nɔ ko ni baagba onaa waa.

Nɔ najiaŋ ni obaaku ohiɛ oshwie naagbai nɛɛ anɔ loo okɛ ojwɛŋmɔ baama nɔ tuutuu ni hã ohao lɛ nɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni oŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ he. Kɛ́ oŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ saji ahe lɛ, ebaaye ebua bo ni okaye otsui fe nine, okahao fe nine, ni okpɛlɛ naagbai ni okɛkpeɔ lɛ anɔ.

Fĩ shi shiŋŋ yɛ naagbai, ni tamɔ ahum, ni okɛkpeɔ lɛ amli, kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, nibii baahi

 Nɔ ni obaanyɛ ofee

  • Ná jwɛŋmɔ ni ja yɛ otɔ̃mɔi ahe.

    Biblia lɛ kɛɛ akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni feɔ nɔ ni ja be fɛɛ be ni etɔ̃ɔɔ.” (Jajelɔ 7:20, Good News Translation) Gbɔmɔ ji bo no hewɔ lɛ, obaanyɛ otɔ̃, kɛ́ otɔ̃ lɛ, kaasusu akɛ obɔɔɔ mɔdɛŋ.

    Bɔ ni obaafee oŋmɛ pɛpɛɛpɛ: Bɔɔ mɔdɛŋ ni otsu otɔmɔi ahe nii, shi kaimɔ akɛ, oyeee emuu. Oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Caleb lɛ wie akɛ: “Mimiaa mihiɛ koni mikɛ mijwɛŋmɔ akama mitɔmɔi lɛ anɔ koni minijiaŋ akaje wui. Moŋ lɛ, mibɔɔ mɔdɛŋ koni makase nɔ ko kɛjɛ mitɔmɔi lɛ amli koni manyɛ maye nɔ.”

  • Okɛ ohe akato mɛi krokomɛi ahe.

    Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɛkahãa wɔnaa wɔhe tsɔ, ni wɔteɔ akaŋshii shi yɛ wɔteŋ, ni wɔná hetsɛ̃ wɔhã wɔhe.” (Galatiabii 5:26) Kɛ́ okwɛ mfonirii yɛ social media lɛ nɔ ni kɔɔ henaabuamɔ ko ni afee ni afɔ̃ɔɔ bo nine lɛ he lɛ, omli baanyɛ afu. Ebaanyɛ ehã onu he akɛ onanemɛi lɛ jeee nanemɛi kpakpai.

    Bɔ ni obaafee oŋmɛ pɛpɛɛpɛ: Hã ehi ojwɛŋmɔŋ akɛ jeee henaabuamɔ fɛɛ henaabuamɔ abaanyɛ afɔ̃ bo nine. Kɛfata he lɛ, mfonirii ni onaa yɛ social media lɛ nɔ lɛ kɔɔ mɔ lɛ shihilɛ mli nɔ ko fioo pɛ he. Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Alexis lɛ wie akɛ, “Bei pii lɛ, nibii ni mɛi kɛwoɔ social media lɛ nɔ ji miishɛɛ nɔ ko ni etee nɔ yɛ amɛshihilɛ mli. Bei pii lɛ amɛkɛ amɛshihilɛ mli nibii krokomɛi ni bɛ miishɛɛ lɛ wooo jɛmɛ.”

  • Tiumɔ toiŋjɔlɛ sɛɛ, titri lɛ yɛ oweku lɛ mli.

    Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kɛ́ ebaahi lɛ, nyɛgbɛfaŋ lɛ, nyɛfea bɔ fɛɛ bɔ ni nyɛaanyɛ koni toiŋjɔlɛ ahi nyɛ kɛ mɛi fɛɛ ateŋ.” (Romabii 12:18) Onyɛŋ okudɔ nɔ fɛɛ nɔ ni mɛi krokomɛi feɔ, shi obaanyɛ okudɔ bo diɛŋtsɛ onifeemɔi. Bo obaahala akɛ oosumɔ ni otiu toiŋjɔlɛ sɛɛ loo osumɔŋ.

    Bɔ ni obaafee oŋmɛ pɛpɛɛpɛ: Bɔɔ mɔdɛŋ ni okahã naagbai ni yɔɔ oweku lɛ mli lɛ mli wo wu, moŋ lɛ, hã toiŋjɔlɛ ahi oweku lɛ mli tamɔ bɔ ni obaasumɔ ni toiŋjɔlɛ ahi okɛ onanemɛi ateŋ lɛ. Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Melinda lɛ wie akɛ, “Wɔteŋ mɔ ko mɔ ko yeee emuu, no hewɔ lɛ yɛ be kɛ beiaŋ lɛ, wɔbaafee nɔ ko loo wɔbaawie nɔ ko ni baagba mɛi krokomɛi anaa. Nɔ ni shwɛɔ wɔ ji, ni wɔbaakpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ mɔ lɛ he baake lɛ loo wɔkɛkeŋ lɛ.”

  • Ohiɛ asɔ nii.

    Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɛfea nyɛhe mɛi ni le shidaa.” (Kolosebii 3:15) Kɛ́ ohiɛ sɔɔ nii lɛ, okɛ ojwɛŋmɔ baama nibii kpakpai ni miiya nɔ yɛ oshihilɛ lɛ mli pɛ anɔ, moŋ fe nibii ni osusuɔ akɛ eeya nɔ yɛ oshihilɛ mli ni hãaa oná miishɛɛ lɛ anɔ.

    Bɔ ni obaafee oŋmɛ pɛpɛɛpɛ: Ehi akɛ obaayɔse akɛ oyɛ naagbai, shi kaaku ohiɛ oshwie nibii kpakpai hu ni yaa nɔ yɛ oshihilɛ mli lɛ anɔ. Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Rebecca lɛ wie akɛ, “Daa gbi lɛ, miŋmaa nɔ ko kpakpa ni etee nɔ yɛ mishihilɛ mli miwoɔ wolo ko mli. Miisumɔ ni makai mihe akɛ eyɛ mli akɛ miyɛ naagbai moŋ, shi be fɛɛ be lɛ miyɛ nɔ ko kpakpa ni majwɛŋ he.”

  • Okɛ mɛi kpakpai abɔ naanyo.

    Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Naanyobɔɔ gbonyo fiteɔ sui kpakpai.” (1 Korintobii 15:33) Kɛ́ mɛi ni okɛbɔɔ lɛ yɛ jeŋba gbonyo ko loo amɛwieee mɛi ahe ekpakpa lɛ, ewaŋ akɛ bo hu obaaná eko.

    Bɔ ni obaafee oŋmɛ pɛpɛɛpɛ: Kɛ́ onanemɛi lɛ kɛ naagba kpe lɛ, amɛmiishɛɛ baatã ni amɛbaahao. Bɔɔ mɔdɛŋ ni oye obua amɛ, shi kwɛmɔ jogbaŋŋ ni amɛnaagbai lɛ akahã ohao fe nine. Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Michelle lɛ wie akɛ, “Esaaa akɛ wɔkɛ mɛi ni hiɛ susumɔ ni ejaaa lɛ pɛ bɔɔ.

 Kanemɔ saji ni baahã oná susumɔ ni ja

Biblia lɛ tsɛɔ bei ni wɔyɔɔ mli lɛ akɛ “bei krɛdɛi ni mli shihilɛ wa.” (2 Timoteo 3:1) Ani ewa kɛhã bo akɛ obaaná miishɛɛ yɛ jeŋ ni mli shihilɛ wa nɛɛ mli? Kanemɔ sane ni ji “Mɛni Hewɔ Mɛi Naa Amanehulu Nɛkɛ?