Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Titionare o te mau taˈo Bibilia

A B D E F G H I K L M N O P R S T U V Z

A

  • Abi.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 5 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 11 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Tiurai haere roa i te afaraa o Atete. Eita râ te Bibilia e faahiti i tera iˈoa, e parau-noa-hia “te pae o te avaˈe.” (Nu 33:38; Ezr 7:9)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Abiba.

    E “peenave (huero maa) matie” te auraa. O te iˈoa tumu o te avaˈe matamua o te tarena ati Iuda moˈa, e te 7 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Mati haere roa i te afaraa o Eperera. I te hoˈiraa mai te ati Iuda na Babulonia mai, o Nisana ˈtura te iˈoa. (De 16:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Abuso.

    No roto mai i te taˈo Heleni abusoso, “hohonu roa” te auraa, aore ra “hohonu faito ore, otia ore.” E faahitihia te reira i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano no te faataa i te hoê vahi tapearaa taipe. E apoo atoa, e ere râ te reira anaˈe.​—Lu 8:31; Ro 10:7; Apo 20:3.

  • Adara.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 12 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 6 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Fepuare haere roa i te afaraa Mati. (Ese 3:7)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Aeho.

    E raau tupu ua rau te huru na te mau vahi haumi. E rave rahi taime o te Arundo donax taua aeho ra. (Iob 8:11; Isa 42:3; Mt 27:29; Apo 11:1)​—Hiˈo AEHO FAITO.

  • Aeho faito.

    E 6 kubiti te roa o te aeho faito. Te kubiti faito au noa, e 2,67 metera, area te kubiti roa, e 3,11 metera. (Ezk 40:3, 5; Apo 11:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Afata o te faufaa.

    Te afata hamanihia i te raau sitima tapirihia i te auro, tei vaiihohia i roto i te Vahi Moˈa Roa o te tiahapa e i muri aˈe i roto i te Vahi Moˈa Roa o te hiero patuhia e Solomona. E tapoˈi auro to ˈna, e i nia iho e 2 kerubi o te fariu ra te tahi i te tahi. I roto atoa te vaiihoraahia na pǎpǎ ofai o te Ture Ahuru. (De 31:26; Ar1 6:19; Heb 9:4)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5 e B8.

  • Ahaia.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te tuhaa fenua tei faaterehia na e te hau Roma i te pae apatoa o te fenua Heleni, o Korinetia te oire pu.​—Ohi 18:12.

  • Ahu oto.

    E ahu puupuu no te hamani i te pute, mai te pute no te huero maa. E huruhuru puaaniho ereere te raraahia a oomohia ˈtu ai te reira ei ahu oto.​—Ge 37:34; Lu 10:13.

  • Alabata.

    E mohina monoˈi pîpî nainai hamanihia i te hoê ofai itehia i Aiphiti. Mea ǒaǒa te auvaha e nehenehe e tapoˈihia i te hoê oroi ia ore te noˈanoˈa ia mâˈi. E parau-atoa-hia taua ofai ra e Alabata.​—Mk 14:3.

  • Alamota.

    E parau faahitihia i roto i te mau himene, e “potii,” “vahine apî” te auraa, peneiaˈe no te reo teitei o te mau vahine apî. Eita e ore e faaite te reira i te mau himene aore ra te mau tuhaa o te himene mea teitei te reo.​—Pa1 15:20; Sl 46:0.

  • Alepha e Omega.

    Te reta matamua e te reta hopea o te piapa Heleni. E faahiti-amui-hia te reira e 3 taime i roto i te Apokalupo mai te hoê tiaraa o te Atua. I roto i teie mau irava, hoê â auraa to tera mau parau e to “te matamua e te faahopea” e “te haamataraa e te hopea.”​—Apo 1:8; 21:6; 22:13.

  • Amene.

    “Na reira ïa” aore ra “oia mau.” No roto mai i te taˈo Hebera amana, “nehenehe e tiaturihia” te auraa. I parauhia na “Amene” ei fariiraa i te hoê tǎpǔ, te hoê pure aore ra te hoê parau. I roto i te Apokalupo, e tiaraa no Iesu.​—De 27:26; Pa1 16:36; Ro 1:25; Apo 3:14.

  • Amuiraa.

    E pǔpǔ taata haaputuputuhia no te hoê fa aore ra ohipa taa maitai. Pinepine i roto i te mau Papai Hebera, no te nunaa Iseraela teie parau. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te mau amuiraa Kerisetiano tataitahi, mea pinepine râ, o te amuiraa Kerisetiano i roto i to ˈna taatoaraa.​—Ar1 8:22; Ohi 9:31; Ro 16:5.

  • Amuraa maa a te Fatu.

    E tamaaraa, i reira e amuhia ˈi te pane hopue ore e e inuhia ˈi te uaina, na taipe o te tino e te toto o te Mesia, ei haamanaˈoraa i to ˈna pohe. I te mea e teie anaˈe te oroa ta te Bibilia e faaue i te mau Kerisetiano ia haapao, mea tano ïa ia parauhia “te Oroa haamanaˈoraa.”​—Ko1 11:20, 23-26.

  • Anairaa mouˈa o Lebanona.

    Hoê o na anairaa mouˈa e piti i te fenua o Lebanona. Tei tooa o te râ teie anairaa mouˈa, area te tahi atu parauhia te anairaa mouˈa o Aneti-Lebanona, tei hitia o te râ ïa. I ropu, e peho ruperupe ïa e te aano. E haamata te anairaa o Lebanona i te tia i te pae miti o te Mediteranea, e to ˈna mau mouˈa teitei roa ˈˈe, tei te faito ïa 1 800 e 2 100 metera i te teitei. I tahito ra, mea rahi te tumu arezi i nia iho, mea au roa hoi na te mau nunaa ati aˈe. (De 1:7; Sl 29:6; 92:12)​—Hiˈo i te tuhaa hau B7.

  • Anairaa pou a Solomona.

    I roto i te hiero i te tau o Iesu, e eˈa tamaruhia i te pae hitia o te râ o te aua no rapaeau. I manaˈohia na e o te mea ïa i toe mai o te hiero a Solomona. Ua na reira Iesu i te haere i te tau toˈetoˈe, i reira atoa te mau Kerisetiano matamua i putuputu ai no te haamoriraa. (Ioa 10:22, 23; Ohi 5:12)​—Hiˈo i te tuhaa hau B11.

  • Anetimesia.

    E 2 auraa to te taˈo Heleni, e “patoi i te Mesia,” nehenehe atoa e parau e “Mesia haavare,” e mono i te Mesia. Mea tano ia parau e e anetimesia te mau taata atoa, faanahonahoraa, e pǔpǔ o te faahua Mesia ra ia ratou aore ra e parau ra e o ratou te Mesia, oia atoa o te patoi ra i te Mesia e ta ˈna mau pǐpǐ.​—Io1 2:22.

  • Anotau hopea o te ao nei.

    Te area tau e hope ia mou te ao nei, aore ra te tereraa ohipa, faaterehia e Satani. E tupu apipiti te reira e te tau o te hoˈiraa mai o te Mesia. I raro aˈe i te aratairaa a Iesu, na “te mau melahi e faataa ê i te feia ino e te feia parau-tia,” a haamou atu ai i te feia ino. (Mt 13:40-42, 49) Ua hinaaro te mau pǐpǐ a Iesu e ite afea taua “anotau hopea” ra. (Mt 24:3) Hou Iesu a hoˈi ai i te raˈi, ua fafau oia i ta ˈna mau pǐpǐ e ei pihai iho noa oia ia ratou e tae roa ˈtu i taua taime ra.​—Mt 28:20.

  • Apesineto.

    E raau tupu ua rau te huru, mea toavaava ia tamatahia e mea noˈanoˈa ia hauˈahia. I roto i te Bibilia, ua faaohipa-taipe-hia te reira no te mau faahopearaa ino o te peu taotoraa tia ore, te faatîtîraa, te parau-tia ore e te ohipa taiva. I roto i te Apokalupo 8:11, mea toavaava e mea taero teie raau tupu.​—De 29:18; Mas 5:4; Ier 9:15; Am 5:7.

  • Apoo.

    Te tahi taime i roto i te Bibilia, e menema o te hoê taata. Pinepine râ o te menema o te huitaata, seole na roto i te reo Hebera e “Hade” na roto i te reo Heleni. Ua faataahia te reira i roto i te Bibilia mai te hoê vahi taipe aore ra huru tupuraa e aita e ohipa e aita e hiroa faahou.​—Ge 47:30; Koh 9:10; Ohi 2:31.

  • Apoo taataahiraa vine.

    E apoo tei paohia i roto i te mato, mea teitei aˈe te tahi apoo i te tahi atu. E taheraa pape vine iti to rotopu i na apoo. A taataahihia ˈi te vine i roto i te apoo i nia ˈtu, e tahe ïa te pape vine i roto i te apoo i raro mai. E faaohipa-taipe-hia teie parau no te haavaraa a te Atua.​—Isa 5:2; Apo 19:15.

  • Aposetolo.

    “Tei tonohia” te auraa tumu. E faahitihia te reira no Iesu e no te tahi pae tei tonohia no te tavini ia vetahi ê. Te rahiraa o te taime, no te mau pǐpǐ ïa ta Iesu iho i maiti ei tino 12 tia faatoroahia.​—Mk 3:14; Ohi 14:14.

  • Arai.

    To ropu oia e 2 pae ia tupu te hau. I roto i te Bibilia, o Mose te arai o te faufaa o te Ture, e o Iesu te arai o te faufaa apî.​—Ga 3:19; Ti1 2:5.

  • Arama, te reo.

    E reo piri i te reo Hebera no roto mai ia Sema, e hoê â piapa to raua. Na mua ˈˈe, o te reo o to Arama, i muri aˈe râ o te reo paraparau-rahi-hia aˈe e te mau nunaa rau o te hau emepera Asura e Babulonia, e i te pae tapihooraa atoa. Tera atoa te reo o te hau emepera Peresia i te pae o te faatereraa e te haavaraa. (Ezr 4:7) Ua papaihia na roto i te reo Arama te tahi mau tuhaa o te buka a Ezera, a Ieremia e a Daniela. Ua faaohipahia te tahi mau taˈo Arama i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano.​—Ezr 4:8–6:18; 7:12-26; Ier 10:11; Da 2:4b–7:28; Mk 14:36; Ohi 9:36.

  • Arama, to Arama.

    Te huaai o Arama, te tamaiti a Sema. I ora na te rahiraa o ratou i te mau tuhaa fenua ra mai te mau mouˈa mai o Lebanona tae roa i Mesopotamia, e mai te mau mouˈa mai o Tauruso i apatoerau e hau atu i apatoa. E parauhia taua tuhaa fenua ra o Arama na roto i te reo Hebera, e i muri aˈe, o Suria ïa.​—Ge 25:20; De 26:5; Ho 12:12.

  • Aramagedo.

    No roto mai i te taˈo Hebera Ara Magedona, “Mouˈa no Megido” te auraa. E tuati teie taˈo i “te tamaˈi o te mahana rahi o te Atua Manahope” i reira hoi “te mau arii atoa o te fenua nei” e haaputuputu ai no te tamaˈi a Iehova. (Apo 16:14, 16; 19:11-21)​—Hiˈo ATI RAHI.

  • Aratai o te feia himene.

    E taˈo Hebera itehia i roto i te Salamo, o te hoê ïa taata o te faatano i te mau himene e o te aratai i te feia himene, no te haapiipii e no te faaineine i te feia himene ati Levi, e no te aratai ia ratou i te taime himeneraa.​—Sl 4:0; 5:0.

  • Aratai rahi.

    E taˈo Heleni teie. O te tiaraa faufaa roa o Iesu Mesia no te faatiamâ i te mau taata haapao maitai i te mau faahopearaa o te hara, oia hoi te pohe, a aratai atu ai ia ratou i te ora mure ore.​—Ohi 3:15; 5:31; Heb 2:10; 12:2.

  • Areopago.

    E aivi i Ateno, i apatoerau tooa o te râ o te Akeropoli. O te tiripuna atoa i reira te taata i putuputu ai. Ua afai te tahi mau philosopho Epikuro e Setoiko ia Paulo i te Areopago no te faataa i ta ˈna mau tiaturiraa.​—Ohi 17:19.

  • Arii vahine o te raˈi.

    Tiaraa o te hoê ruahine haamorihia e te ati Iseraela taiva i te mau mahana o Ieremia. No te tahi mau aivanaa, o Ishtar (Astarté) e ruahine Babulonia. Te iˈoa ïa o te ruahine ta te feia Sumeria i haamori na e o tei piihia Inanna, “Arii vahine o te raˈi” te auraa. E ruahine o te faahapû i te mau vahine. I Aiphiti, ua itehia te hoê papai e te horoahia ra ia Astarté te tiaraa “vahine no te raˈi.”​—Ier 44:19.

  • Asetoreta.

    E ruahine ati Kanaana no te tamaˈi, te fanauraa. E vahine na Baala.​—Sa1 7:3.

  • Asia.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te tuhaa fenua faaterehia e te hau Roma, o Ephesia te oire pu. I teie mahana, o Turekia tooa o te râ e te tahi mau motu o tera pae, mai ia Samo e Patamo.​—Ohi 20:16; Apo 1:4. Hiˈo i te tuhaa hau B13.

  • Ati.

    I roto i te mau Papai Hebera, e ati ïa aore ra e maˈi no ǒ ia Iehova ei faautuaraa.​—Nu 16:49.

  • Ati Iuda.

    O te hoê taata no te opu o Iuda i muri aˈe i te hopoi-ê-raahia na 10 opu o te faatereraa arii a Iseraela. (Ar2 16:6) I to ratou hoˈiraa mai Babulonia mai, o te opu ïa e rave rau o to Iseraela. (Ezr 4:12) I muri aˈe, ua faaohipahia ati aˈe te ao nei no te faataa ê i te mau Iseraela i to te mau nunaa ěê. (Ese 3:6) Ua faahiti taipe atoa te aposetolo Paulo i teie parau no te haaferuri i te mau taeae e e ere mea faufaa te parau o te aiˈa i roto i te amuiraa Kerisetiano.​—Ro 2:28, 29; Ga 3:28.

  • Ati rahi.

    Te taˈo “ati” na roto i te reo Heleni, o te hepohepo e te mauiui e tupu no te mau tupuraa fifi. Ua faahiti Iesu i te hoê “ati rahi” aita i itehia aˈenei o tei tupu i nia ia Ierusalema, e i muri aˈe i nia i te huitaata atoa ia ‘haere mai oia ma te hanahana’ a muri aˈe. (Mt 24:21, 29-31) Ua faataa Paulo i teie ati mai te hoê ohipa parau-tia a te Atua i nia i “te feia aita i ite i te Atua e te feia aita e auraro ra i te parau apî oaoa” no nia ia Iesu Mesia. Te faahiti ra te Apokalupo pene 19 ia Iesu mai te aratai i te mau nuu o te raˈi no te aro i “te puaa taehae e te mau arii o te fenua e ta ratou mau nuu.” (Te2 1:6-8; Apo 19:11-21) E ora mai “te hoê nahoa rahi” i taua ati rahi ra. (Apo 7:9, 14)​—Hiˈo ARAMAGEDO.

  • Atua mau, te.

    E huriraa o te hoê parau Hebera “te Atua” te auraa. I roto e rave rahi tupuraa, ia faaohipahia te faataa iˈoa “te” na roto i te reo Hebera, no te faataa ïa i rotopu ia Iehova, te Atua mau hoê roa, e te tahi atu mau atua, te mau atua hape. No reira i hurihia ˈi te parau “te Atua mau” ma te haapao maite i te auraa mau o te parau Hebera i roto i tera mau tupuraa.​—Ge 5:22, 24; 46:3; De 4:39.

  • Aua.

    Te mahora auahia ati aˈe te sekene, e i muri aˈe hoê o te mau mahora auahia i te patu ati aˈe te hiero. Tei roto te fata tusia taauahi i te aua o te sekene, e i te aua i roto o te hiero. (Hiˈo i te tuhaa hau B5, B8, B11.) E parau atoa te Bibilia e e aua tei roto i te tahi mau fare e aorai.​—Ex 8:13; 27:9; Ar1 7:12; Ese 4:11; Mt 26:3.

  • Aufauraa.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e tute e titauhia i te taata tataitahi.​—Ne 5:4; Ro 13:7.

  • Avaˈe apî.

    O te mahana matamua o te avaˈe tataitahi o te tarena ati Iuda, tei haapaohia ei mahana putuputuraa, oaoaraa e pûpûraa i te mau tusia taa ê. I muri aˈe, ua riro mai teie mahana ei mahana oroa faufaa roa no te nunaa e ei mahana faaearaa ohipa.​—Nu 10:10; Pa2 8:13; Kol 2:16.

  • Azazela.

    E iˈoa Hebera, e “puaaniho o te haamoˈe ra” te auraa. I te Mahana faahauraa, e tuuhia te puaaniho tei maitihia no Azazela i roto i te medebara, mai te huru ra te hopoi ê atu ra oia i te mau hara a te nunaa no te matahiti i mairi iho nei.​—Le 16:8, 10.

B

  • Baala.

    E atua o to Kanaana tei manaˈohia e o ˈna te fatu o te raˈi, e na ˈna e haamairi mai i te ûa e e faaaere i te animara. Ua faahiti-atoa-hia te taˈo “Baala” no vetahi mau atua iti aˈe. E “Fatu” te auraa o te taˈo Hebera.​—Ar1 18:21; Ro 11:4.

  • Bapetizo, bapetizoraa.

    “Taumi i raro i te pape” te auraa. Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia bapetizohia ratou. E faahiti atoa te mau Papai i te bapetizoraa a Ioane, te bapetizoraahia i te varua moˈa, i te auahi, e te vai ra ˈtu â.​—Mt 3:11, 16; 28:19; Ioa 3:23; Pe1 3:21.

  • Bato.

    E faito pape tei piri i te 22 litera, ia au i te mau maimiraa i te pae o te ihipǎpǎ e te mau tuhaa farii araea tei itehia mai e tera parau i nia iho. I roto i te Bibilia, e faataahia te tahi atu mau faito ma te faaau ia ratou i te bato. (Ar1 7:38; Ezk 45:14)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Belezebuba.

    E iˈoa no Satani, te raatira o te mau demoni. Eita e ore e faahuru-ê-raa teie o te iˈoa Baala-zebuba, te Baala i haamorihia na e te mau Philiseti i Ekerona.​—Ar2 1:3; Mt 12:24.

  • Bula.

    Te iˈoa o te 8 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa e te 2 o te avaˈe o te tarena tivira. No roto mai i te hoê taˈo e “faahotu” te auraa e e tuea i te afaraa Atopa haere roa i te afaraa Novema. (Ar1 6:38)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

D

  • Dagona.

    E atua o te mau Philiseti. E ere i te mea papu te tumu o teie taˈo, no te tahi mau aivanaa râ, ua faaauhia te reira i te hoê taˈo Hebera daga (iˈa).​—Tav 16:23; Sa1 5:4.

  • Darekona.

    E moni auro Peresia e 8,4 garama te teiaha. (Pa1 29:7)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Dekapoli.

    I te haamataraa, e pǔpǔ oire Heleni 10 oire (no roto mai i na taˈo Heleni deka, “ahuru” te auraa e poli, “oire” te auraa). Te iˈoa atoa o te tuhaa fenua i hitia o te râ o te miti o Galilea e o te anavai Ioridana, tei reira te rahiraa o taua mau oire ra. E pu tera mau oire o te taˈere e te tapihooraa a to Heleni. Ua hahaere Iesu na tera pae fenua, aita râ e haapapuraa e ua tae oia i roto i teie mau oire. (Mt 4:25; Mk 5:20)​—Hiˈo i te tuhaa hau A7 e B10.

  • Demoni.

    E varua ino ite-ore-hia puai aˈe i te taata. E piihia ratou i roto i te Genese 6:2 “tamaiti a te Atua” e i roto i te Iuda 6 “melahi.” Aita ratou i poietehia ei melahi ino. Tera râ, i to ratou faaroo-ore-raa i te Atua i te tau o Noa, riro maira ratou ei enemi no te Atua, a turu atu ai ia Satani i to ˈna orure-hau-raa ia Iehova.​—De 32:17; Lu 8:30; Ohi 16:16; Iak 2:19.

  • Denari.

    E moni veo Roma piri i te 3,85 garama. E hohoˈa no Kaisara tei nia i te hoê pae. Te tino moni no te hoê mahana ohiparaa e no te tute na nia i te taata tataitahi ta te hau Roma e titau i te ati Iuda. (Mt 22:17; Lu 20:24)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Derama.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e moni ario Heleni, e 3,4 garama te teiaha i tera tau. I roto i te mau Papai Hebera, e derama auro i te tau no Peresia o tei tuea i te darekona. (Ne 7:70; Mt 17:24)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Dia.

    Te atua teitei o te mau atua Heleni. I Lusetera, ua pii te taata ia Baranaba o Dia. I pihai iho ia Lusetera, ua itehia te tahi mau papai tahito e faahiti ra i te mau “tahuˈa a Dia” e ia “Dia te atua o te mahana.” I mua i te pahi ta Paulo i rave no te fano i Melita, te vai ra te hohoˈa o “Na maehaa a Dia,” o Castor raua Pollux.​—Ohi 14:12; 28:11.

  • Diabolo.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, te iˈoa o Satani e faataa ra i to ˈna huru mau, e “Pari haavare” te auraa. Ua piihia o Satani te Diabolo, no te mea o ˈna te pari haavare rahi roa ˈˈe ia Iehova, i ta ˈna parau maitai e to ˈna iˈoa moˈa.​—Mt 4:1; Ioa 8:44; Apo 12:9.

E

  • Eˈa.

    E taˈo faaohipa-taipe-hia i roto i te mau Papai no te hoê huru raveraa aore ra haerea fariihia e Iehova aore ra eita. I parauhia na e no “Te Eˈa” te mau pǐpǐ a Iesu Mesia, oia hoi ua niu noa ratou i to ratou huru oraraa i nia i to ratou faaroo ia Iesu Mesia, a pee ai i to ˈna hiˈoraa.​—Ohi 19:9.

  • Elula.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 6 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 12 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Atete haere roa i te afaraa o Tetepa. (Ne 6:15)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Edoma.

    Te tahi atu iˈoa o Esau, te tamaiti a Isaaka. Ua noaa i te huaai o Esau (Edoma) te tuhaa fenua o Seira, te tuhaa fenua i ropu i te miti Pohe e te ooa no Akaba. Matauhia ˈtura taua mau pae fenua ra i te iˈoa o Edoma. (Ge 25:30; 36:8)​—Hiˈo i te tuhaa hau B3 e B4.

  • Epha.

    E faito maa aore ra te farii tera to ˈna faito tei faaohipahia no te faito i te huero maa. E tuea te reira i te faito bato no te pape, tei raeahia 22 litera. (Ex 16:36; Ezk 45:10)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Epheraima.

    Te iˈoa o te piti o te tamaiti a Iosepha. Ua topa-atoa-hia hoê o te mau opu o Iseraela i to ˈna iˈoa. I te amaharaa Iseraela, i parauhia na o Epheraima te faatereraa arii o na 10 opu, tera hoi te opu rahi roa ˈˈe.​—Ge 41:52; Ier 7:15.

  • Etanima.

    O te iˈoa o te 7 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te avaˈe matamua o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Tetepa haere roa i te afaraa o Atopa. I te hoˈiraa mai te ati Iuda na Babulonia mai, o Tisiri atura te iˈoa. (Ar1 8:2)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Etiopia.

    I tahito ra, e nunaa ïa i apatoa ia Aiphiti. O te tuhaa i apatoa roa o Aiphiti e te fenua Soudan i teie mahana. Te tahi taime i roto i te Bibilia, e mono teie parau i te taˈo Hebera ra “Kusa.”​—Ese 1:1.

  • Euhe.

    E parau fafau faufaa mau i te Atua e rave i te tahi ohipa, e horoa i te tahi ô, e haamata i te tahi taviniraa, aore ra e ore e rave i te tahi mea aita i opanihia. E mea faufaa roa te reira mai te hoê tǎpǔ.​—Nu 6:2; Koh 5:4; Mt 5:33.

  • Eunuka.

    E tane patehehia te auraa mau. Pinepine ua faatoroahia ratou i roto i te mau aorai ei tiaau aore ra ei tiai no te arii vahine e te mau vahine tavini. E tano atoa tera parau no te hoê tane, e ere i te eunuka mau, e tiaraa teitei râ to ˈna i roto i te aorai o te arii. E faaohipa-taipe-atoa-hia te reira no te “eunuka no te Faatereraa arii,” o te haavî ia ratou iho no te tavini atu â i te Atua.​—Mt 19:12, nota; Ese 2:15; Ohi 8:27.

  • Eupharate.

    Te anavai roa e te rahi roa ˈˈe i Asia apatoa tooa o te râ, e hoê o na anavai rahi e 2 i Mesopotamia. Ua faahiti-matamua-hia te reira i te Genese 2:14 ei hoê o na anavai e 4 no roto mai i Edene. Pinepine te reira i te parauhia “te Anavai.” (Ge 31:21) O te otia o te tuhaa fenua i te pae apatoerau i horoahia no Iseraela. (Ge 15:18; Apo 16:12)​—Hiˈo i te tuhaa hau B2.

F

  • Faahauraa (aore ra taraehara).

    I roto i te mau Papai Hebera, no te mau tusia teie parau o te faatia ra i te taata ia faafatata i te Atua e ia haamori ia ˈna. I raro aˈe i te Ture a Mose, e pûpûhia na te mau tusia, i te Mahana faahauraa iho â râ, no te faahau e te Atua noa ˈtu te mau hara a te taata tataitahi aore ra ta te nunaa taatoa. E taipe teie mau tusia no te tusia o Iesu tei faaore roa i te hara a te huitaata hoê roa faaoreraa, a nehenehe atu ai te taata e faahau e Iehova.​—Le 5:10; 23:28; Kol 1:20; Heb 9:12.

  • Faaineineraa.

    Te iˈoa o te mahana hou te Sabati, i reira te ati Iuda e rave ai i te mau faaineineraa faufaa roa. E hope taua mahana ra i te taperaa mahana o te parauhia i teie nei Mahana pae, i reira te Sabati e haamata ˈi. Te mahana a te ati Iuda, mai te ahiahi ïa i tera ˈtu ahiahi.​—Mk 15:42; Lu 23:54.

  • Faaipoiporaa i te taoete tane.

    E peu tumu, tei faaôhia i muri aˈe i roto i te Ture a Mose, e faaipoipo ai te hoê tane i te vahine ivi a to ˈna taeae tei pohe mai te peu aita ta raua e tamarii. E hiˈohia ta raua mau tamarii mai te huru ra na to ˈna taeae tei pohe.​—Ge 38:8; De 25:5.

  • Faanahoraa o te ao nei.

    No roto mai i te taˈo Heleni aiona, oia hoi te tereraa ohipa aore ra ohipa i tupu i te tahi anotau aore ra tau. E faahiti te Bibilia i “teie nei ao” (aore ra “faanahoraa o te ao”), o te tereraa ohipa ïa i roto i te ao e vai ra e te huru oraraa o te ao nei. (Ti2 4:10) Na roto i te faufaa o te Ture, ua haamau te Atua i te hoê faanahoraa o te ao nei, ta vetahi e parau te anotau o to Iseraela aore ra o te ati Iuda. Na roto i to Iesu tusia taraehara, ua faaohipa te Atua ia ˈna no te haamau i te tahi atu faanahoraa o te ao nei, oia hoi te amuiraa o te mau Kerisetiano faatavaihia na mua roa. E tapao te reira no te haamataraa o te hoê tau apî, a tupu ai te mau ohipa tei faaite-atea-hia mai e te faufaa o te Ture. Ia parauhia te mau faanahoraa o te ao nei, o te mau faanahoraa ïa, aore ra tereraa ohipa, e rave rau i vai na aore ra o te haamauhia.​—Mt 24:3; Mk 4:19; Ro 12:2; Ko1 10:11.

  • Faatavai.

    “E parai i te monoˈi” te auraa tumu o te taˈo Hebera. E niniihia te monoˈi i nia i te hoê taata aore ra taihaa no te pûpû atu no te hoê taviniraa taa ê. E faaohipa atoa te mau Papai Heleni Kerisetiano i tera taˈo no te faataa i te niniiraa mai i te varua moˈa i nia i te feia tei maitihia no te ora i nia i te raˈi.​—Ex 28:41; Sa1 16:13; Ko2 1:21.

  • Faatereraa arii a te Atua.

    E faaohipahia teie parau no te tiaraa Arii hau ê o te Atua, faaitehia na roto i te faatereraa arii a ta ˈna Tamaiti, te Mesia ra o Iesu.​—Mt 12:28; Lu 4:43; Ko1 15:50.

  • Faaturi.

    Te taotoraa te hoê tane faaipoipo i te hoê vahine, aore ra te hoê vahine faaipoipo i te hoê tane, e ere i te hoa faaipoipo no ˈna.​—Ex 20:14; Mt 5:27; 19:9.

  • Farii auahi.

    E mauhaa auro, ario aore ra veo faaohipahia i te sekene e i te hiero no te tutuˈi i te mea noˈanoˈa e no te tatara i te arahu no nia mai i te fata pûpûraa tusia e te uiti i te vairaa mori auro. E parau-atoa-hia e farii mea noˈanoˈa.​—Ex 37:23; Pa2 26:19; Heb 9:4.

  • Fata.

    E afata hamanihia i te repo, te ofai aore ra te raau tapirihia i te auro aore ra i te veo no te pûpû i te tusia aore ra te mea noˈanoˈa i nia iho no te haamoriraa. I roto i te piha matamua o te tiahapa e o te hiero, e pûpûhia te mea noˈanoˈa i nia i te hoê “fata auro” nainai hamanihia i te raau tapirihia i te auro. E pûpûhia te mau tusia taauahi i nia i te hoê “fata veo” rahi e vai ra i rapaeau i te aua. (Ex 27:1; 39:38, 39; Ge 8:20; Ar1 6:20; Pa2 4:1; Lu 1:11)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5 e B8.

  • Faufaa.

    E parau faaau mana i rotopu i te Atua e te taata, aore ra e piti taata no te rave i te tahi mea aore ra eita. Te tahi taime, na te hoê noa pae e haapao i tei faaauhia, e parau fafau ïa. Te tahi atu taime, na pae e piti te haapao i tei faaauhia. E faahiti te Bibilia i te mau faufaa i rotopu i te Atua e te taata, oia atoa i rotopu e rave rahi taata, opu, nunaa aore ra pǔpǔ taata. O te mau faufaa ta te Atua i faaau ia Aberahama, ia Davida, i te nunaa Iseraela (te faufaa o te Ture), e ia Iseraela o te Atua (te faufaa apî) tei horoa mai i te haamaitairaa rahi.​—Ge 9:11; 15:18; 21:27; Ex 24:7; Pa2 21:7.

  • Feia o te pǔpǔ a Heroda.

    Parau-atoa-hia Herodiani. E pǔpǔ here aiˈa o tei turu i te mau opuaraa poritita a te mau Heroda i raro aˈe i te faatereraa a te hau Roma. E mero paha vetahi mau Sadukea no teie pǔpǔ. Ua amui te mau Herodiani i te mau Pharisea no te patoi ia Iesu.​—Mk 3:6.

  • Fetia poipoi.

    O te fetia hopea o te anaana mai i te pae hitia o te râ hou te mahana e hiti mai ai, fatata ïa te aahiata o te hoê mahana apî.​—Apo 22:16; Pe2 1:19.

G

  • Gehena.

    Te iˈoa Heleni o te peho o Hinoma, i apatoa e i apatoa tooa o te râ o Ierusalema i tahito ra. (Ier 7:31) Ua tohuhia e e riro teie vahi ei faarueraa tino pohe. (Ier 7:32; 19:6) Aita e parau e faaite ra e i hurihia na te animara aore ra te taata ora i roto i te Gehena ia taninahia aore ra ia haamauiuihia. E ere ïa te reira i te taipe o te hoê vahi ite-ore-hia, i reira te taata e haamauiuihia ˈi i roto i te auahi e a muri noa ˈtu. Ua faahiti taipe râ Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te Gehena no te faautuaraa mure ore o “te piti o te pohe,” oia hoi te haamouraa, te pohe mure ore.​—Apo 20:14; Mt 5:22; 10:28.

  • Gera.

    E faito 0,57 garama te teiaha. E tuea te reira i 1/20 o te sekela. (Le 27:25)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Gileada.

    I te tanoraa mau, o te tuhaa fenua ruperupe i hitia o te râ o te anavai Ioridana e tae roa i te peho o Iaboka, mai apatoerau mai e tae roa i apatoa. I te tahi mau taime, o te tuhaa fenua ïa o Iseraela i hitia o te râ o Ioridana, i reira e parahi ai te mau opu o Reubena, Gada e te afaraa o te opu o Manase. (Nu 32:1; Ios 12:2; Ar2 10:33)​—Hiˈo i te tuhaa hau B4.

  • Gitita.

    E taˈo itehia i roto i te mau himene, aita râ i papu te auraa. E au ra e no roto mai i te taˈo Hebera gata. Te manaˈo nei vetahi e himene no nia i te hamaniraa uaina, inaha hoi e apoo taataahiraa vine te gata.​—Sl 81:0.

H

  • Haamanaˈoraa.

    E pinepine te taˈo “Haamanaˈoraa” i te faaauhia i na Ahuru ture o tei papaihia i nia i na pǎpǎ ofai i horoahia ia Mose ra.​—Ex 31:18.

  • Haamoriraa i te Atua anaˈe.

    Te faahanahanaraa, te haamoriraa e te taviniraa i te Atua ra o Iehova, a paturu ai ma te taiva ore i to ˈna tiaraa Arii hau ê o te ao atoa.​—Ti1 4:8; Ti2 3:12.

  • Haana tamaˈi.

    Te ahu paruru ta te mau faehau e oomo, oia hoi te taupoo, te tapoˈi ouma, te hatua, te paruru avae e te paruru.​—Sa1 31:9; Eph 6:13-17.

  • Haapaeraa maa.

    Te oreraa e amu i te mau huru maa atoa no te hoê taime faataahia. E haapae to Iseraela i te maa i te Mahana faahauraa, ia roohia ratou i te ati e ia hinaaro mau ratou i te aratairaa a te Atua. Ua haamau te ati Iuda e 4 haapaeraa maa i te matahiti ei haamanaˈoraa i te mau ati i tupu i roto i to ratou aamu. Aita e titauhia ra ia haapae te mau Kerisetiano i te maa.​—Ezr 8:21; Isa 58:6; Lu 18:12.

  • Hade.

    E taˈo Heleni e tuea i te taˈo Hebera seole. Ua hurihia te reira ei “Apoo,” oia hoi te menema o te huitaata.​—Hiˈo APOO.

  • Hamani maitai rahi.

    Te auraa o te taˈo Heleni, o te mea au mau ïa e te nehenehe. Pinepine e faaohipahia teie taˈo no te hoê ô horoa noa aore ra te horoaraa ma te aau tae. Te hamani maitai rahi o te Atua, o te ô horoa-noa-hia mai ïa e te Atua, ma te ore e titau i te hoê faahoˈiraa. O te faaiteraa i te aau horoa noa o te Atua, to ˈna here e to ˈna hamani maitai i te taata. Ua huri-atoa-hia te taˈo Heleni ei “farii maitai” e te “ô horoa noa.” Mea horoahia taua ô ra ma te ore te taata tei fanaˈo i te reira i rave i te tahi mea. No te aau horoa noa râ o te taata horoa i fanaˈo ai oia i te reira.​—Ko2 6:1; Eph 1:7.

  • Hapa.

    Te faaroo-ore-raa i te ture i haamauhia, te hoê ohipa e faautuahia e te hoê ture. I roto i te Bibilia, e “hara” to ˈna auraa.​—Sl 51:3; Ro 5:14.

  • Hebera.

    Ua faaohipa-matamua-hia no Aberama (Aberahama), a taa ê atu ai oia i to ˈna mau taata tapiri ati Amori. I muri iho, no te huaai o Aberahama no roto mai ia Iakoba ta ˈna mootua, e no to ratou reo. I te tau o Iesu, e rave rahi taˈo Arama to roto i te reo Hebera, e ua paraparau te Mesia e ta ˈna mau pǐpǐ i teie reo.​—Ge 14:13; Ex 5:3; Ohi 26:14.

  • Heleni.

    Te reo paraparauhia e to Heleni, e taata fanauhia i Heleni aore ra e taata no reira mai to ˈna tupuna. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e faaohipa-atoa-hia teie parau no te feia atoa e ere i te ati Iuda, aore ra te feia e pee ra i te taˈere Heleni e ua ite i te reo Heleni.​—Ioe 3:6; Ioa 12:20.

  • Hereme.

    E atua Heleni, e tamaiti na Dia. I Lusetera, ua pii te taata ia Paulo o Hereme no te tiaraa o teie atua ei vea no te mau atua e ei atua ite i te orero.​—Ohi 14:12.

  • Here taiva ore.

    Te parau ïa i hurihia ˈi te taˈo Hebera ra kedesa, oia hoi e here no roto mai i te haapao-maitai-raa i te hoê hopoia, te haapao maitai, te taiva ore, te auhoaraa piri roa. Pinepine e faahitihia teie parau no te faataa i te here o te Atua no te taata, e tano atoa râ te reira no te here i rotopu i te taata.​—Ex 34:6; Ru 3:10.

  • Heroda.

    Te paˈeraa o te hoê opu huiarii tei faatere i te ati Iuda. Na te hau Roma i faatoroa ia ratou. Ua tui te roo o Heroda rahi i to ˈna patu-faahou-raa i te hiero i Ierusalema. O ˈna atoa tei faaue e haapohe i te mau tamarii ia pohe Iesu. (Mt 2:16; Lu 1:5) O Heroda Arehelau e o Heroda Anitipa, na tamaiti a Heroda rahi, tei faatere i te tahi mau tuhaa fenua a to raua metua tane. (Mt 2:22) O Anitipa te Teterareha, matauhia ei “arii,” tei faatere i te roaraa o te taviniraa a Iesu e 3 matahiti e te afa e i te roaraa tau e tae roa i te Ohipa pene 12. (Mk 6:14-17; Lu 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Ohi 4:27; 13:1) I muri iho, o Heroda Ageripa I, e mootua na Heroda rahi, tei faatere mai, aita râ i maoro, ua haapohehia oia e te melahi a te Atua. (Ohi 12:1-6, 18-23) O Heroda Ageripa II ta ˈna tamaiti tei riro ei arii e o tei faatere tae atu i te tau a orure hau ai te ati Iuda i te hau Roma.​—Ohi 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.

  • Hiero.

    Te paturaa e vai ra i Ierusalema tei mono i te tiahapa afaifai, te pu o te haamoriraa a to Iseraela. Ua patuhia te hiero matamua e Solomona e ua haamouhia e to Babulonia. Ua patuhia te 2 e Zerubabela i muri aˈe i to ratou hoˈiraa i ǒ ratou mai Babulonia mai e ua patu-faahou-hia i muri aˈe e Heroda rahi. I roto i te mau Papai, e pinepine te taata e parau no te hiero, “te fare o Iehova.” (Ezr 1:3; 6:14, 15; Pa1 29:1; Pa2 2:4; Mt 24:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B8 e B11.

  • Higaiona.

    E taˈo i roto i te himene e horoa ra i te tahi aratairaa. I roto i te Salamo 9:16, peneiaˈe e faafaaearaa i roto i te himene, o te mau kinura noa te faataˈihia, aore ra e faafaaearaa no te vaiiho i te taime no te feruriruri.

  • Himene otoraa.

    E himene papaihia no te faaite i te oto rahi, ua pohe anaˈe te hoê hoa aore ra tei herehia, e otoraa.​—Sa2 1:17; Sl 7:0.

  • Himene paumaraa.

    O te upoo parau ïa o te Salamo 120-134. Ua rau te manaˈo no nia i teie parau, te manaˈo ra e rave rahi o na 15 Salamo ta te mau Iseraela i himene ma te oaoa a ‘pauma ˈi’ ratou i Ierusalema i te mouˈa o Iuda, no na oroa rahi e toru o te matahiti.

  • Hina.

    E faito pape e e farii tera te faito. Ua tuea te reira i e 3,67 litera. Ia au i te taata tuatapapa Josèphe, hoê â faito te hina i e piti choès Ateno (Ex 29:40)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Hisopa.

    E raau mea nainai te mau amaa e te mau rauere, e faaohipahia no te pîpî i te toto aore ra te pape i te oroa tamâraa. Eita e ore e marjolaine (Origanum maru, Origanum syriacum). I roto i te Ioane 19:29, e ruru marjolaine paha o tei taamuhia i nia i te hoê amaa aore ra te hoê raau tupu mai te aeho ra (Sorghum vulgare), mea roa hoi teie raau tupu, e nehenehe e tuuhia i nia iho te rimu o tei tutauhia i roto i te uaina toavaava a haafatata ˈtu ai i te vaha o Iesu.​—Ex 12:22; Sl 51:7.

  • Homera.

    Hoê â faito e te kora, e 220 litera ïa ia faaauhia i te faito bato. (Le 27:16)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Hoo.

    Te tahi mea e horoahia ei aufauraa ia matara mai te taata i te tîtîraa, te faautuaraa, te mauiui, te hara, aore ra i te tahi faaheporaa. E ere noa ïa i te hoê tino moni. (Isa 43:3) Ua rau te tupuraa e titauhia ˈi te hoê hoo. Ei hiˈoraa, na Iehova te mau tamaroa matahiapo e te mau fanauˈa oni matamua atoa i Iseraela, e e titauhia ia aufau i te hoê hoo ia matara mai ratou, a ore atu ai ratou e faaohipa-noa-hia i roto i ta Iehova taviniraa. (Nu 3:45, 46; 18:15, 16) Ia tui noa ˈtu te tahi puaatoro oni tiai-ore-hia i te hoê taata a pohe atu ai oia, e titauhia te hoê hoo i to ˈna fatu ia ore oia e faautua-pohe-hia. (Ex 21: 29, 30) Tera râ, aita e hoo no te hoê taata tei taparahi pohe i te tahi atu ma te opua. (Nu 35:31) Hau atu â, te haafaufaa rahi ra te Bibilia i te hoo ta te Mesia i aufau na roto i te horoaraa i to ˈna ora ei tusia ia matara mai te huitaata faaroo i te hara e te pohe.​—Sl 49:7, 8; Mt 20:28; Eph 1:7.

  • Hopoi-ê-raa.

    Tiavaruraahia te tahi mau taata tumu i to ratou fenua aore ra fare, pinepine na te feia haru fenua. E “revaraa” te auraa o te taˈo Hebera. E piti hopoi-ê-raahia te ati Iseraela. Ua hopoi ê to Asura i te faatereraa arii o na 10 opu no apatoerau, e i muri aˈe, ua hopoi ê to Babulonia i te faatereraa arii o na 2 opu no apatoa. Te feia tei ora mai i taua na hopoi-ê-raa ra, ua tuuhia ïa ia hoˈi i to ratou fenua e Kuro, te arii o Peresia.​—Ar2 17:6; 24:16; Ezr 6:21.

  • Hopue.

    E mea o te anoihia i roto i te faraoa ota aore ra te pape maa hotu ia riro mai ei ava. Te rahiraa o te taime, e ravehia mai te tahi tuhaa o te faraoa ôihia e te hopue a anoˈi atu ai i roto i te mea apî. Pinepine, e faahiti te Bibilia i te hopue ei taipe no te hara e te ohipa piˈo, e oia atoa no te hoê parareraa ite-ore-hia.​—Ex 12:20; Mt 13:33; Ga 5:9.

  • Hopue ore.

    Pane hamanihia aita e hopue.​—De 16:3; Mk 14:12; Ko1 5:8.

  • Horeba, mouˈa Horeba.

    E tuhaa mouˈa o te haaati i te mouˈa Sinai. O Horeba te tahi atu iˈoa o te mouˈa Sinai. (Ex 3:1; De 5:2)​—Hiˈo i te tuhaa hau B3.

  • Hotu matamua.

    Te mau hotu matamua e ootihia, te hotu matamua o te mau mea atoa. Ua titau Iehova i te nunaa Iseraela ia pûpû na ˈna i ta ratou mau hotu matamua, e tamaroa anei, e animara aore ra e maa o te fenua. I na reira na ratou i te Oroa pane hopue ore e i te Penetekose. Ua faahiti-taipe-atoa-hia te “hotu matamua” no te Mesia e ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia.​—Ko1 15:23; Nu 15:21; Mas 3:9; Apo 14:4.

  • Hui.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, te tairiraa e te ruturaa ˈtu i te hoê hui mea rahi te ponapona i nia iho aore ra te mea taratara i te hopea o te taura.​—Ioa 19:1.

I

  • Iakoba.

    E tamaiti na Isaaka raua Rebeka. I muri aˈe, ua topa te Atua ia ˈna i te iˈoa Iseraela, e ua riro mai oia ei patereareha no te nunaa Iseraela (pii-atoa-hia ati Iseraela e i muri aˈe ati Iuda). Fanau maira ta Iakoba 12 tamaroa, no roto mai ia ratou e ta ratou mau tamarii na opu 12 o te nunaa Iseraela. Te faaohipa-noa-hia ra te iˈoa Iakoba no te nunaa o Iseraela.​—Ge 32:28; Mt 22:32.

  • Idolo, haamoriraa idolo.

    E hohoˈa tarai, e tii no te hoê mea mau aore ra haavare, ta te taata e faaohipa i roto i te haamoriraa. Te haamoriraa idolo, o te hereraa ïa, te faahanahanaraa e te arueraa i te hoê idolo.​—Sl 115:4; Ohi 17:16; Ko1 10:14.

  • Iedutuna.

    E taˈo teie itehia i roto i te upoo parau o te Salamo 39, 62 e 77, aita râ i papu te auraa. E au ra e aratairaa teie no te himene aore ra e hauti i te Salamo, peneiaˈe ma te faataa i te huru hautiraa aore ra teihea upaupa te faataˈi. O te iˈoa atoa o te hoê ati Levi faataˈi upaupa, eita ïa e ore ua faaauhia i ta ˈna huru hautiraa e ta ta ˈna mau tamaiti.

  • Iehova.

    Te huriraa matauhia na roto i te reo Tahiti o na reta Hebera e 4 o te iˈoa o te Atua. E itehia te reira hau i te 7 000 taime i roto i teie huriraa.​—Hiˈo i te tuhaa hau A4 e A5.

  • Iliriko.

    E tuhaa fenua faaterehia e te hau Roma i Heleni apatoerau tooa o te râ. Ua tae roa o Paulo i reira no ta ˈna taviniraa, aita râ i papu e ua poro anei oia na Iliriko aore ra ua tia noa anei oia i te otia o taua fenua ra. (Ro 15:19)​—Hiˈo i te tuhaa hau B13.

  • Iri raraa.

    E iri raau e faatôhia ˈi te taura i nia iho no te raraa i te peru ahu.​—Tav 16:14.

  • Iseraela.

    Te iˈoa ta te Atua i topa ia Iakoba. I muri aˈe, te iˈoa atoa o to ˈna huaai taatoa, noa ˈtu eaha te tau. Pinepine te huaai o na 12 tamaiti a Iakoba i te parauhia te mau tamarii a Iseraela, te utuafare o Iseraela, te nunaa Iseraela aore ra te ati Iseraela. Ua faahiti-atoa-hia teie iˈoa no na 10 opu o te faatereraa apatoerau tei taa ê i to apatoa, e i muri aˈe no te mau Kerisetiano faatavaihia, “te Iseraela o te Atua.”​—Ga 6:16; Ge 32:28; Sa2 7:23; Ro 9:6.

  • Iubili.

    Pauroa te 50 matahiti, mai te taime i tomo ai te nunaa Iseraela i roto i te Fenua tǎpǔhia. I te roaraa o te matahiti Iubili, mea titauhia ia faatiamâ te mau Iseraela i ta ratou mau tavini Hebera. Ia vaiiho ratou i te fenua mai tera, eiaha e tanu i te maa i nia iho. I te mau Iubili atoa, e faahoˈihia te mau fenua i te taata no ˈna te fenua i hoohia ˈtu. Ei auraa parau, e faatupuhia te Iubili hoê matahiti taatoa, hoê matahiti tiamâraa e faahoˈihia ˈi te nunaa mai te haamataraa i to te Atua haamauraa i te reira.​—Le 25:10.

  • Iuda.

    Te 4 o te tamaroa a Iakoba raua Lea ta ˈna vahine faaipoipo. A fatata ˈi oia i te pohe, ua tohu Iakoba e e tia mai te hoê arii rahi mure ore no roto mai i te utuafare o Iuda. No roto mai Iesu ia Iuda a fanauhia ˈi oia i te fenua nei. E faahiti-atoa-hia te iˈoa Iuda no te opu e i muri aˈe no te faatereraa arii a Iuda. O te faatereraa arii apatoa, tei roto atoa te mau opu o Iuda e Beniamina, oia atoa te mau tahuˈa e te mau ati Levi. Na Iuda te tuhaa apatoa o te fenua tei reira atoa o Ierusalema e te hiero.​—Ge 29:35; 49:10; Ar1 4:20; Heb 7:14.

K

  • Kaba.

    E faito maa o te tuea i 1,22 litera, tei faaauhia i te faito bato. (Ar2 6:25)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Kade.

    E paa raau no te tumu kade, mai te paa raau o te tumu kinamo. E faaohipahia te kade mai te hoê mea noˈanoˈa e e tuhaa atoa no te monoˈi faatavairaa.​—Ex 30:24; Sl 45:8; Ezk 27:19.

  • Kaisara.

    E paˈeraa Roma tei riro ei tiaraa no te mau emepera Roma. O Auguso, Tiberio e Kalaudio ta te Bibilia e faahiti ra, e noa ˈtu e aita Nero i faahitihia, no ˈna atoa teie tiaraa. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e parau-atoa-hia “Kaisara” te feia mana aore ra te hau.​—Mk 12:17; Ohi 25:12.

  • Kaladaio, to Kaladaio.

    Te fenua e te feia e parahi na pihai iho i te muriavai o na anavai Eupharate e Hidekela. I muri aˈe, ua faaohipahia tera taˈo no Babulonia taatoa e te feia i reira. Ia parauhia “to Kaladaio,” o te feia aravihi atoa ïa o te haapii i te ihi, te aamu, te mau reo e te ihi reva teitei, oia atoa râ te peu tahutahu e te peu hiˈohiˈo.​—Ezr 5:12; Da 4:7; Ohi 7:4.

  • Kanaana.

    E mootua na Noa e te maha o te tamaiti a Hama. Ua faaea na 11 opu no roto ia Kanaana i te hitia o te râ o Mediteranea i ropu ia Aiphiti e Suria. Ua piihia taua vahi ra “te fenua o Kanaana.” (Le 18:3; Ge 9:18; Ohi 13:19)​—Hiˈo i te tuhaa hau B4.

  • Katara.

    Te faahitiraa i te mau parau e mǎtaˈu e e ino ai te hoê taata aore ra te tahi mea. E ere i te tuhi aore ra te parau iria noa. Pinepine e parau faaiteraa mana aore ra e parau tohu no te faautua i te hoê taata aore ra te tahi mea. Mai te peu e na te Atua teie parau aore ra na te tahi taata faatoroahia, e haapapuraa ïa e e tupu iho â te reira.​—Ge 12:3; Nu 22:12; Ga 3:10.

  • Kelero.

    E peu no te rave i te hoê faaotiraa. E ravehia te tahi mau ofai aore ra raau huˈa, hoê na te taata tataitahi, e tuuhia i roto i te opiraa o te ahu aore ra te hoê farii a ueuehia ˈtu ai. Te taata na ˈna te ofai aore ra te raau e mahiti mai, o ˈna ïa tei maitihia. Pinepine e purehia na mua a tuu ai i te kelero.​—Ios 14:2; Sl 16:5; Mas 16:33; Mt 27:35.

  • Kemosa.

    Te atua rahi o te ati Moabi.​—Ar1 11:33.

  • Kerisetiano.

    E iˈoa no ǒ mai i te Atua no te mau pǐpǐ a Iesu Mesia.​—Ohi 11:26; 26:28.

  • Kerubi.

    E melahi tiaraa teitei e hopoia taa ê ta ratou. Mea taa ê ratou i te seraphi.​—Ge 3:24; Ex 25:20; Isa 37:16; Heb 9:5.

  • Kirito.

    Te tiaraa o Iesu, no roto mai i te taˈo Heleni keriseto, e tuea i te taˈo Hebera hurihia ei “Mesia,” aore ra “tei Faatavaihia.”​—Mt 1:16; Ioa 1:41.

  • Kisilu.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 9 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 3 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa Novema e te afaraa Titema. (Ne 1:1; Zek 7:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Kora.

    E faito maa e e faito pape, e 220 litera ïa ia faaauhia i te faito bato. (Ar1 5:11)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Kubiti.

    E faito roa mai te poro rima e tae atu i te manimani rima roa roa ˈˈe. I faaohipa noa na te mau Iseraela i te hoê kubiti piri i te 44,5 tenetimetera, oia atoa râ i te hoê kubiti roa ˈtu â piri i te 51,8 tenetimetera. (Ge 6:15; Lu 12:25)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

L

  • Lepera.

    E maˈi ino mau o te iri. I roto i te mau Papai, e ere te lepera i te oovi noa ta tatou i matau i teie mahana, e roo-atoa-hia hoi te fare e te ahu i te reira. E parauhia te taata tei roohia i taua maˈi ra e lepera.​—Le 14:54, 55; Lu 5:12.

  • Lepeta.

    I te tau a papaihia ˈi te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te moni veo huˈa roa ˈˈe a te ati Iuda. E parau-atoa-hia i roto i te tahi atu mau huriraa Bibilia e “minuta.” (Mk 12:42; Lu 21:2; nota.)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Levi, ati Levi.

    Te 3 o te tamaroa a Iakoba raua Lea ta ˈna vahine faaipoipo, o te iˈoa atoa o te opu o to ˈna huaai. No roto mai i ta ˈna na tamaroa e 3 na tuhaa rarahi e 3 o te ati Levi. Te tahi taime, e faahitihia “ati Levi” no te opu taatoa, mea pinepine aˈe râ aita te utuafare autahuˈa o Aarona i roto. Aita te opu o Levi i fanaˈo i te hoê tuhaa o te Fenua tǎpǔhia, ua horoahia ˈtu râ e 48 oire no roto i te tuhaa fenua o te tahi atu mau opu.​—De 10:8; Pa1 6:1; Heb 7:11.

  • Leviatana.

    E animara o te parauhia ra e ora i roto i te pape aore ra i te miti. I roto i te Ioba 3:8 e 41:1, e au ra e o te moo taehae aore ra te tahi atu animara rarahi e te puai o te ora ra i roto i te pape aore ra i te miti. I roto i te Salamo 104:26, e au ra e hohoˈa tohora. I roto i te tahi atu mau irava, e taipe noa ïa, aita hoi e animara e tuea ra i te reira.​—Sl 74:14; Isa 27:1.

  • Loga.

    Te faito pape nainai roa ˈˈe i roto i te Bibilia. Te na ô ra te Talmud ati Iuda e tuea te reira i 1/12 o te hina. No reira, e raea te loga i te faito 0,31 litera. (Le 14:10)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

M

  • .

    I roto i te Bibilia, e ere noa te vai-mâ-raa te tino, o te tapearaa atoa râ aore ra te pee-faahou-raa i te haerea hapa ore, te tafetafeta ore, te viivii ore, e te piˈo ore i te pae varua e ia au i te mau ture aveia a te Atua no nia i te maitai e te ino. I raro aˈe i te Ture a Mose, o te vai-mâ-raa ia au i te mau raveraa faauehia e te Ture a Mose.​—Le 10:10; Sl 51:7; Mt 8:2; Ko1 6:11.

  • Mahalata.

    E taˈo faahitihia i roto i te mau himene, i roto i te upoo parau o te Salamo 53 e 88. Peneiaˈe mea piri to ˈna auraa e te taˈo Hebera ra no te parau “paruparuhia, maˈihia.” No reira e himene pohepohe, e otoraa, o te tano iho â e te mau parau otoraa i roto i na himene e piti.

  • Mahana faahauraa.

    Te mahana moˈa faufaa roa ˈˈe o te mau Iseraela, pii-atoa-hia Yom Kippour (no roto mai i te taˈo Hebera Ioma hakipurima “mahana tapoˈiraa,” oia hoi te mahana e tapoˈihia ˈi te hara) faatupuhia i te 10 no Etanima. Tera anaˈe te mahana o te matahiti e haere ai te tahuˈa rahi i roto i te Vahi Moˈa Roa o te sekene, e i muri aˈe, o te hiero. I reira, e pǔpǔ oia i te toto o te mau tusia no ta ˈna mau hara, ta te tahi atu mau ati Levi e ta te nunaa. E taime teie no te tairururaa moˈa e te haapaeraa maa e oia atoa no te Sabati, e taime tera e faaea ˈi i te rave i te ohipa.​—Le 23:27, 28.

  • Mahana Haavaraa.

    E mahana aore ra e anotau taa ê e tia mai ai te tahi mau pǔpǔ taata, nunaa aore ra te huitaata i mua i te Atua ia haavahia ratou. E taime te reira e haamouhia ˈi te feia tei faautuahia i te pohe, aore ra e faaorahia ˈi te tahi pae, a noaa mai ai te ora mure ore. Ua faahiti Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te hoê “Mahana Haavaraa” a muri aˈe no te feia e ora ra e oia atoa râ no te feia no tahito ra tei pohe.​—Mt 12:36.

  • Mahana hopea.

    I roto i te mau parau tohu Bibilia, e faaohipahia teie parau e te tahi atu, mai te “hopea o te mau mahana,” no te faataa i te hoê tau e itehia ˈi te tahi mau tupuraa taa ê a hope atu ai te reira tau. (Ezk 38:16; Da 10:14; Ohi 2:17) Tau matahiti noa aore ra hau atu â, tei te huru ïa o te parau tohu. Pinepine te Bibilia i te faahiti i “te mau mahana hopea” o te ao nei, i te tau e hoˈi mai ai Iesu ma te ite-ore-hia.​—Ti2 3:1; Iak 5:3; Pe2 3:3.

  • Maˈi pee.

    Te mau huru maˈi atoa mea pee roa, e nehenehe atoa te taata e pohe. Pinepine i roto i te Bibilia e faautuaraa na te Atua.​—Nu 14:12; Ezk 38:22, 23; Am 4:10.

  • Makedonia.

    E tuhaa fenua i Heleni apatoerau tei riro mai ei tuhaa fenua faufaa a faatere ai Alesanedero rahi, e i vai noa ei fenua tiamâ tae roa ˈtu i te taime a haruhia ˈi e te hau Roma. E tuhaa fenua faaterehia e te hau Roma i to te aposetolo Paulo tere-matamua-raa i Europa. E 3 taime to Paulo haereraa i tera vahi. (Ohi 16:9)​—Hiˈo i te tuhaa hau B13.

  • Malakama.

    Eita e ore o Moloha atoa teie, te atua rahi o te ati Amona. (Zep 1:5)​—Hiˈo MOLEHA, MOLOHA.

  • Mâna.

    O te maa a te mau Iseraela a vai ai ratou i roto i te medebara e 40 matahiti. Na Iehova i horoa mai, ua fa semeio mai te reira i nia i te repo i raro aˈe i te hupe i te mau poipoi atoa eiaha râ i te Sabati. I to te mau Iseraela ite-matamua-raa i te reira, ua na ô ratou: “Eaha tera?” aore ra na roto i te reo Hebera “mana hu?” (Ex 16:13-15, 35) I roto i te tahi mau irava, e parauhia te reira “te sitona no te raˈi mai” (Sl 78:24), “te faraoa no te raˈi mai” (Sl 105:40), “te faraoa a tei puai” (Sl 78:25). Ua faahiti taipe atoa Iesu i te mâna.​—Ioa 6:49, 50.

  • Masekila.

    E taˈo Hebera itehia ra i roto i te upoo parau o 13 Salamo, aita i papu te auraa. Peneiaˈe e pehepehe o te faahiti ra i te hoê feruriruriraa. Te manaˈo ra vetahi e mea piri teie taˈo i te tahi atu, ‘e tavini ma te paari’ te auraa ia hurihia.​—Pa2 30:22; Sl 32:0.

  • Matahiapo.

    Te tamaiti paari roa ˈˈe a te hoê metua tane (eiaha râ ta te metua vahine). I tahito ra, e tiaraa tura to ˈna i roto i te utuafare, e o ˈna te upoo o te utuafare ia pohe te metua tane. Area no te animara, e parauhia “te fanauˈa oni matamua.”​—Ex 11:5; 13:12; Ge 25:33; Kol 1:15.

  • Matahiapo, taata paari.

    E tane feruriraa paari. I roto râ i te mau Papai, e tiaraa to ˈna e e hopoia ta ˈna i roto i te hoê pǔpǔ taata aore ra te hoê nunaa. Ua faaohipa-atoa-hia tera parau no te tahi mau varua i nia i te raˈi i roto i te Apokalupo. Ua hurihia te taˈo Heleni peresibutero ei “matahiapo,” oia hoi te mau taeae aratai o te amuiraa.​—Ex 4:29; Mas 31:23; Ti1 5:17; Apo 4:4.

  • Mea noˈanoˈa.

    E anoiraa tapau noˈanoˈa o te ama mǎrû noa ra, a hauˈa noˈanoˈa ˈtu ai. I faaohipahia na i roto i te tiahapa e i te hiero te hoê mea noˈanoˈa e 4 mea taa ê to roto. E tutuihia te reira i te poipoi e i te ahiahi i nia i te fata o te mea noˈanoˈa i te Vahi Moˈa, e i te Mahana faahauraa, e tutuihia ïa i roto i te Vahi Moˈa Roa. E faahohoˈa te reira i te mau pure fariihia a te mau tavini haapao maitai a te Atua. Aita e titauhia ra ia faaohipa te mau Kerisetiano i te reira.​—Ex 30:34, 35; Le 16:13; Apo 5:8.

  • Medai.

    E nunaa no ǒ mai ia Madai te tamaiti a Iapheta. I faaea na ratou i te mau mouˈa no Irania tei riro mai ei fenua no Medai. Ua apiti te mau Medai i to Babulonia no te aro ia Asura, e upootia ˈtura raua. I tera tau, e tuhaa fenua noa o Peresia faaterehia e Medai. Orure hau ihora Kuro, i amui ai Medai e Peresia no te riro mai ei hau amui no Medai e Peresia o te upootia i nia ia Babulonia i 539 hou te tau o Iesu. Tei Ierusalema vetahi no Medai i te Penetekose 33. (Da 5:28, 31; Ohi 2:9)​—Hiˈo i te tuhaa hau B9.

  • Melahi.

    No roto mai i te taˈo Hebera malaka e te taˈo Heleni agelo, e “vea” te auraa, hurihia râ ei “melahi” no te faataa i te mau vea varua. (Ge 16:7; 32:3; Iak 2:25; Apo 22:8) E varua puai te mau melahi, poietehia e te Atua na mua roa ˈˈe i poietehia ˈi te taata. E parau-atoa-hia ratou i roto i te Bibilia “tamarii a te Atua,” “fetia poipoi,” e te mau “ahuru tausani melahi moˈa.” (De 33:2; Iob 1:6; 38:7) Ua poiete-tataitahi-hia ratou, e eita ta ratou e nehenehe e fanau mai i te melahi. Ua hau ratou i te hoê hanere mirioni. (Da 7:10) Te faaite ra te Bibilia e e iˈoa to ratou tataitahi e mea taa ê to te tahi e te tahi huru. Mea haehaa râ ratou. Eita ratou e farii ia haamorihia ratou, aita atoa te rahiraa i faaite i to ratou iˈoa. (Ge 32:29; Lu 1:26; Apo 22:8, 9) Mea taa ê to ratou tiaraa e ua rau ta ratou hopoia, mai te taviniraa i mua i to Iehova terono, faataeraa mai i ta ˈna mau poroi, ohiparaa mai no ta Iehova mau tavini i te fenua, faatupuraa i ta ˈna mau haavaraa e te tururaa i te pororaa i te parau apî oaoa. (Ar2 19:35; Sl 34:7; Lu 1:30, 31; Apo 5:11; 14:6) I mua nei, e apiti ratou ia Iesu i roto i te tamaˈi o Aramagedo.​—Apo 19:14, 15.

  • Melahi rahi.

    “Raatira o te mau melahi” te auraa. Ia au i teie tatararaa, e no te mea hoê noa melahi i roto i te Bibilia tera to ˈna tiaraa, hoê anaˈe ïa melahi rahi. O Mihaela to ˈna iˈoa i roto i te Bibilia.​—Da 12:1; Iud 9; Apo 12:7.

  • Menema haamanaˈoraa.

    E vahi e hunahia ˈi te tino o te hoê taata pohe. E huriraa o te taˈo Heleni menemeiona, no ǒ mai i te ihoparau ra “e haamanaˈo,” no te faaite e te haamanaˈohia ra te taata tei pohe.​—Ioa 5:28, 29.

  • Merodaka.

    Te atua rahi o te oire o Babulonia. I te faariroraahia Babulonia ei oire pu e te arii e iriti ture ra o Hamurabi, faateiteihia ˈtura o Merodaka, e mono roa ˈtura oia e rave rahi atua tahito aˈe e riro mai nei ei atua rahi o te nuu atua no Babulonia. I muri mai, tauihia ˈtura te iˈoa ra Merodaka i te tiaraa “Belu” (“Fatu”), e pii-noa-hia ˈtura Merodaka o Belâ.​—Ier 50:2.

  • Mesia.

    No roto mai i te taˈo Hebera no “faatavaihia, faatahinuhia” aore ra “tei faatavaihia, tei faatahinuhia,” e tuea i te taˈo Heleni tei hurihia ei “Kirito.”​—Da 9:25; Ioa 1:41.

  • Miketama.

    E taˈo Hebera faahitihia i roto i te upoo parau o e 6 Salamo (Sl 16, 56-60). E taˈo faaohipahia i roto i te mau himene aita râ i papu te auraa, noa ˈtu te manaˈohia ra e mea piri to ˈna auraa e te taˈo ra “papaihia.”

  • Milekoma.

    E atua haamorihia e te ati Amona, eita e ore o te atua Moleha. (Ar1 11:5, 7) A hope ai te faatereraa a Solomona, ua hamani oia i te vahi teitei no taua atua haavare ra.​—Hiˈo MOLEHA, MOLOHA.

  • Milo.

    E taˈo Hebera, e “faaî” te auraa. Ua hurihia ei “pare” i roto i te Septante. E au ra e e vahi taa maitai aore ra e paturaa i roto i te Oire o Davida, e ere râ i te mea papu.​—Sa2 5:9; Ar1 11:27.

  • Mina.

    Parau-atoa-hia mane i roto i te buka Ezekiela. E faito teiaha e moni atoa te reira. Te haapapu ra te ihipǎpǎ e 50 sekela te hoê mina, e 11,4 garama te teiaha o te sekela, e e 570 garama te mina o te mau Papai Hebera. Eita e ore te vai atoa ra te mina a te arii, mai te kubiti atoa. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e tuea hoê mina i 100 derama. E 340 garama to ˈna teiaha. E 60 mina, hoê ïa taleni. (Ezr 2:69; Lu 19:13)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Moˈa.

    E huru maitai o Iehova, e e huru viivii ore e te mâ roa ia au i ta ˈna mau ture aveia no nia i te maitai e te ino. (Ex 28:36; Sa1 2:2; Mas 9:10; Isa 6:3) Na roto i na reo Hebera e Heleni, ia faahitihia teie parau no te taata (Ex 19:6; Ar2 4:9), te animara (Nu 18:17), te tahi mea (Ex 28:38; 30:25; Le 27:14), te hoê vahi (Ex 3:5; Isa 27:13), te tau (Ex 16:23; Le 25:12), e te ohipa (Ex 36:4), e matara mai ïa te manaˈo e faataa ê aore ra e haamoˈa no te Atua moˈa, aore ra te faataa-ê-raahia no ta Iehova taviniraa. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e tano atoa te taˈo “moˈa” i te faataa-ê-raa no te Atua. Ua faaohipa-atoa-hia tera taˈo no te haerea viivii ore o te hoê taata.​—Mk 6:20; Ko2 7:1; Pe1 1:15, 16.

  • Moleha, Moloha.

    E atua no te ati Amona, pii-atoa-hia paha Malakama, Milehoma e Moloha. Peneiaˈe e tiaraa, e ere râ i te iˈoa o te hoê atua taa maitai. I faaue na te Ture a Mose ia faautuahia te taata atoa e pûpû i ta ˈna mau tamarii ei tusia na Moleha i te pohe.​—Le 20:2; Ier 32:35; Ohi 7:43.

  • Môˈu.

    E raau tupu e au i te aeho e tupu i roto i te pape o te nehenehe e hamanihia ei ete, ei farii e ei poti. Ua faaohipa-atoa-hia te môˈu no te hamani i te hoê mea mai te api parau ra a otarohia ˈtu te reira.​—Ex 2:3.

  • Mura.

    E tapau noˈanoˈa no roto mai i te hoê raau taratara parauhia Commiphora. I faaohipa-atoa-hia na te mura no te hamani i te hinu moˈa faatahinu, oia atoa no te faanoˈanoˈa i te ahu aore ra te mǎrû roi e no te tuu i roto i te mau monoˈi taurumi e te monoˈi parai. I rave-atoa-hia na te mura no te faaineine i te hoê tino pohe no te hunaraa.​—Ex 30:23; Mas 7:17; Ioa 19:39.

  • Mute-iabena.

    E taˈo itehia i roto i te upoo parau o te Salamo 9. Mea rahi te aivanaa e parau ra “no nia i te pohe o te tamaiti” te auraa. Te parau nei râ vetahi atu e o te iˈoa aore ra te mau parau matamua o te hoê himene matauhia a himenehia ˈi teie Salamo.

N

  • Nao.

    Te rahiraa o te taime, e vahi taa maitai no te haamoriraa, e vahi moˈa. Pinepine râ, o te sekene aore ra te hiero i Ierusalema. E faahiti-atoa-hia teie taˈo no te nohoraa o te Atua i te raˈi.​—Ex 25:8, 9; Ar2 10:25; Pa1 28:10; Apo 11:19.

  • Naradi.

    E monoˈi pîpî mauteute moni rahi, no roto mai i te hoê raau noˈanoˈa (Nardostachys jatamansi). No te mea mea moni, pinepine te naradi i te anoihia i te tahi mau monoˈi mâmâ, e ere ïa i te naradi mau. A tapao na, ua faahiti Mareko e Ioane e “e naradi mau” tei niniihia i nia iho ia Iesu.​—Mk 14:3; Ioa 12:3.

  • Nazareta, no.

    E iˈoa no Iesu, te hoê taata no ǒ mai i te oire o Nazareta. Eita e ore mea piri te auraa o teie taˈo Hebera i tei itehia i roto i te Isaia 11:1 no te taˈo “ohi.” I muri iho, i parau-atoa-hia na te mau pǐpǐ a Iesu no Nazareta ratou.​—Mt 2:23; Ohi 24:5.

  • Nazira.

    E taˈo no roto i te reo Hebera, “tei pûpûhia,” “tei faataa-ê-hia” te auraa. E piti pǔpǔ Nazira: hoê pae, na ratou iho i pûpû ia ratou ei Nazira, e te tahi atu pae, na te Atua i maiti ia ratou. E nehenehe te hoê tane aore ra te hoê vahine e euhe ia Iehova e ora mai te hoê Nazira no te hoê taime noa. E toru noa haapaeraa ta ratou e haapao: eiaha ratou e inu aˈe i te ava e e amu i te maa vine, eiaha e tâpû i to ratou rouru e eiaha e tapea i te hoê tino pohe. E haapao te feia ta te Atua i maiti ei Nazira i teie mau haapaeraa e pohe noa ˈtu ratou, e na Iehova e haapapu i te tahi atu mau titauraa ia haapao ratou.​—Nu 6:2-7; Tav 13:5.

  • Nehilota.

    Aita i papu to ˈna auraa, e itehia teie taˈo i roto i te upoo parau o te Salamo 5. Te manaˈo ra vetahi e upaupa teie e puhihia ˈtu i roto, mea piri hoi te reira i te taˈo Hebera ra halili (vivo). Peneiaˈe râ e himene te reira.

  • Nephe.​—

    Hiˈo PUSUKE.

  • Nephilimi.

    Te mau tamarii a te mau melahi tei riro mai ei taata e te mau tamahine a te taata hou te diluvi, mea ino roa ratou.​—Ge 6:4.

  • Netinimi.

    E tavini o te hiero e ere i te ati Iseraela. O “tei horoahia” te auraa mau na roto i te reo Hebera, oia hoi mea horoahia ratou no te taviniraa i te hiero. E au ra e huaai te rahiraa o te Netinimi no te ati Gibeona, ta Iosua i faatoroa “ei ohi vahie e ei tii pape na te amuiraa e no te fata a Iehova.”​—Ios 9:23, 27; Pa1 9:2; Ezr 8:17.

  • Nisana.

    I te hoˈiraa te ati Iuda i ǒ ratou mai Babulonia mai, o te iˈoa apî no Abiba, te avaˈe matamua o te tarena ati Iuda moˈa e te 7 o te avaˈe o te tarena tivira. E haamata i te afaraa no Mati e e hope i te afaraa no Eperera. (Ne 2:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

O

  • Ô aroha hamani maitai.

    E ô pûpûhia na te feia veve. Aita te reira i faahiti-roa-hia i roto i te mau Papai Hebera, ua horoa râ te Ture i te tahi mau aratairaa taa maitai i te nunaa Iseraela ia turu i te feia veve.​—Mt 6:2.

  • Ô titauhia.

    E aufauraa ta te hoê faatereraa aore ra taata faatere e aufau i te tahi atu ei tapao o to ratou auraroraa, ia tupu noa te hau aore ra ia fanaˈo i te hoê parururaa. (Ar2 3:4; 18:14-16; Pa2 17:11) Ua faaohipa-atoa-hia teie parau no te tute ta te taata tataitahi e titauhia ia aufau.​—Ne 5:4; Ro 13:7.

  • Ofai oro.

    E 2 ofai menemene parahurahu te tahi i nia iho i te tahi, no te oro i te huero maa ei faraoa ota. E tuuhia te hoê raau i ropu i te ofai i raro ei turu i te ofai oro i nia ia ohu anaˈe. I tahito ra, e ofai oro ta te mau vahine e faaohipa i roto i te rahiraa o te mau fare. No reira, e taihaa faufaa te ofai oro e tamaa ˈi te utuafare. Ua opani te Ture a Mose ia haru i te ofai oro aore ra te ofai i nia ei piri taoˈa no te tahi tarahu. No te mau ofai oro rahi aˈe hoê â hamaniraa, na te mau animara ïa e taviri.​—De 24:6; Mk 9:42.

  • Ofai tihi.

    E ofai tuuhia i te poro o te hoê fare aore ra paturaa, i te vahi e tuati ai e piti patu ia piri maitai raua. O te ofai niu te ofai tihi faufaa roa ˈˈe. E maitihia te hoê ofai paari maitai no te mau paturaa no te taata atoa e no te mau patu haaati o te oire. E faahiti-taipe-hia te reira no te niu o te fenua, e ua faahitihia Iesu mai “te ofai tihi faufaa roa” o te amuiraa Kerisetiano, tei faaauhia i te hoê fare pae varua.​—Eph 2:20; Iob 38:6.

  • Ohi-haere-raa.

    Te ohi-haere-raa i tei toe i roto i te mau faaapu ua oti anaˈe te ootiraa, mea moˈehia anei e te feia ooti aore ra mea vaiihohia mai. Ua faaue te Ture a Mose i te nunaa eiaha e ooti i te hiti o ta ratou mau faaapu aore ra e pofai pauroa te olive e te vine. Na te Atua ïa e horoa i teie tiaraa i te feia veve, tei roto i te ati, te feia ěê, te otare e te ivi ia ohi haere i tei toe mai ua oti anaˈe te ootiraa.​—Ru 2:7.

  • Oire haapuraa.

    E oire i reira te taata tei haapohe i te tahi taata ma te opua ore e imi ai i te haapuraa a horo ê ai oia i te taata tahoo i te toto. No te mau ati Levi teie mau oire haapuraa. E ono oire na te Fenua tǎpǔhia taatoa. Na Mose i maiti i te reira e i muri iho na Iosua i raro aˈe i te aratairaa a Iehova. Ia tae mai te taata tei horo ê i te oire haapuraa ra, e faataa oia i to ˈna tupuraa i te mau matahiapo i te uputa o te oire, e farii-maitai-hia ïa oia. Ia ore te feia taparahi taata e fanaˈo i teie faanahoraa, e haavahia te taata o te ani i te haapuraa, i te oire i reira oia i te haapoheraa i te hoê taata no te haapapu e aita oia i opua i te reira. Mai te peu e tera iho â, e faahoˈihia oia i te oire haapuraa e e faaea oia i roto i te otia o tera oire i te roaraa o to ˈna oraraa aore ra ia pohe te tahuˈa rahi.​—Nu 35:6, 11-15, 22-29; Ios 20:2-8.

  • Oire o Davida.

    E iˈoa tei horoahia i te oire o Iebusi i to Davida haruraa i te reira e i to ˈna paturaa i to ˈna aorai i reira. Ua pii-atoa-hia te reira o Ziona. Tei te tuhaa apatoa hitia o te râ o Ierusalema, te tuhaa tahito o te oire.​—Sa2 5:7; Pa1 11:4, 5.

  • Omera.

    E faito maa e tuea ra i e 2,2 litera, aore ra 1/10 o te hoê epha. (Ex 16:16, 18)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Oroa ootiraa, Oroa hebedoma.​—

    Hiˈo PENETEKOSE.

  • Oroa pane hopue ore.

    Te matamua o na oroa matahiti rahi e 3 a to Iseraela. E haamata teie oroa e 7 mahana i te 15 no Nisana, te mahana i muri aˈe i te Pasa. O te pane, aore ra faraoa, hopue ore anaˈe te amuhia ei haamanaˈoraa i to ratou faarueraa ia Aiphiti.​—Ex 23:15; Mk 14:1.

  • Oroa patiaraa tiahapa.

    E tupu teie oroa i te 15-21 no Etanima, no te auhune i te hopea matahiti o te tarena faaapu a to Iseraela. E taime oaoaraa e haamauruururaa ia Iehova tei haamaitai i ta ratou mau faaapu. I te roaraa o taua oroa ra, e puhapa te taata i raro aˈe i te mau tiahapa, aore ra tamaru, ei haamanaˈoraa i to ratou faarueraa ia Aiphiti. Hoê teie o na oroa e 3 i titauhia ia haere te mau tane i Ierusalema no te haapao i te reira.​—Le 23:34; Ezr 3:4.

  • Oroa pûpû-faahou-raa i te hiero.

    E mahana haamanaˈoraa pauroa te matahiti i te tamâraahia te hiero tei haaviiviihia e te arii no Suria o Antiochus Épiphane. E haamata teie oroa e 8 mahana i te 25 no Kisilu.​—Ioa 10:22.

  • Ota.

    Te paa o te huero maa o te matara a tairiirihia ˈi, e te puehu a opehia ˈi. E faahiti-taipe-hia te ota no te hoê mea faufaa ore e te hinaaro-ore-hia.​—Sl 1:4; Mt 3:12.

  • Otaro.

    E api roa hamanihia i te iri animara aore ra i te môˈu, ua papaihia hoê noa pae. E otarohia te reira i nia i te hoê raau. Ua papaihia e ua papai-faahou-hia te mau Papai i nia i te mau otaro faaohipahia i te tau a papaihia ˈi te Bibilia.​—Ier 36:4, 18, 23; Lu 4:17-20; Ti2 4:13.

  • Otaro iri animara.

    E iri mamoe, puaaniho aore ra fanauˈa puaatoro rapaauhia no te papai i nia iho. E vai maoro aˈe tera iri i te môˈu, e i faaohipahia na ei otaro o te Bibilia. Eita e ore e tuhaa o te mau Papai Hebera te mau otaro iri animara ta Paulo i ani ia Timoteo ia afai mai. Ua papaihia te tahi mau otaro o te miti Pohe i nia i te iri animara.​—Ti2 4:13.

  • Oto.

    Te faaiteraa i te mauiui o te aau no te hoê taata pohe aore ra no te tahi atu ati. I tahito ra, e peu na te taata te otoraa tau mahana. E auê ratou, e oomo i te hoê ahu taa maitai, e tuu i te rehu i nia iho i to ratou upoo, e hahae i to ratou iho ahu e e tupaipai i to ratou ouma. I aufau-atoa-hia na te tahi mau taata oto no te hoê hunaraa.​—Ge 23:2; Ese 4:3; Apo 21:4.

P

  • Pane pûpûhia, pane o te aro.

    I tuuhia na 12 pane ei 2 apǎpǎraa e 6 pane i nia i te iri vairaa pane i roto i te Vahi Moˈa o te sekene e o te hiero. Parau-atoa-hia “pane o te aro” aore ra “maa o te aro.” I te mau Sabati atoa, e tatarahia teie mau pane tei pûpûhia i te Atua, a tuuhia mai ai te pane apî. Te tanoraa, o te mau tahuˈa anaˈe te amu i te mau pane tei tatarahia. (Pa2 2:4; Mt 12:4; Ex 25:30; Le 24:5-9; Heb 9:2)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Paoti uiti.

    E mauhaa faaohipahia i te sekene e i te hiero, hamanihia i te auro aore ra te veo. E paotihia te uiti mori i te reira no te tupoheraa i te auahi.​—Ar2 25:14.

  • Papai.

    Te mau papai moˈa o te Parau a te Atua. E itehia teie parau i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano anaˈe.​—Lu 24:27; Ti2 3:16.

  • Papai parau.

    E taata o te papai faahou i te mau Papai Hebera. I te tau a haere mai ai Iesu i te fenua nei, mea na reira ia piihia te mau tane atoa mea ite i te Ture. Ua patoi ratou ia Iesu.​—Ezk 7:6, nota; Mk 12:38, 39; 14:1.

  • Paradaiso.

    E aua rahi, aore ra e ô, nehenehe mau. O Edene te ô matamua faaineinehia e Iehova no na taata matamua. Ua parau Iesu i te hoê o na taata ohipa ino i nia i te pou haamauiuiraa i pihai iho ia ˈna e e riro te fenua ei paradaiso. Te faahiti ra te Korinetia 2, 12:4 i te hoê paradaiso no a muri aˈe, e te Apokalupo 2:7 i te hoê paradaiso i te raˈi.​—Sir 4:13; Lu 23:43.

  • Parau apî oaoa.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te parau apî oaoa ïa o te Faatereraa arii a te Atua e o te faaoraraa na roto i te faatupuraa i te faaroo ia Iesu Mesia.​—Lu 4:18, 43; Ohi 5:42; Apo 14:6.

  • Parau huna moˈa.

    E tuhaa o te opuaraa a te Atua te tapea-huna-hia e tae atu i te taime ta ˈna i faataa, a faaitehia ˈtu ai i te feia noa ta ˈna e maiti.​—Mk 4:11; Kol 1:26.

  • Parau paari.

    E aamu poto noa o te horoa i te hoê haapiiraa aore ra o te faaite i te hoê parau mau hohonu. E tuu piri atoa te hoê parau paari Bibilia. E faaite te hoê parau paari i te tahi parau mau na roto i te tahi hohoˈa. Ua riro te tahi mau parau paari ei parau faaooo aore ra vahavaha i te tahi mau taata.​—Koh 12:9; Pe2 2:22.

  • Parau-tia.

    I roto i te mau Papai, te mea tia ia au i te mau ture aveia a te Atua no nia i te mea maitai e te mea ino.​—Ge 15:6; De 6:25; Mas 11:4; Zep 2:3; Mt 6:33.

  • Parau tohu.

    E poroi papaihia i raro aˈe i te aratairaa a te varua o te Atua, no te ite mai i te hinaaro o te Atua aore ra no te faaite atu i te reira. I te tahi taime, e haapiiraa na te Atua no nia i te maitai e te ino, e faaueraa, e haavaraa na te Atua aore ra e faaararaa no nia i te tahi ohipa e tupu a muri aˈe.​—Ezk 37:9, 10; Da 9:24; Mt 13:14; Pe2 1:20, 21.

  • Paruru.

    E tâpû ahu nehenehe mau ua nirahia i nia iho te hohoˈa o te mau kerubi. To ropu teie paruru i te Vahi Moˈa e te Vahi Moˈa Roa i roto i te sekene e te hiero atoa. (Ex 26:31; Pa2 3:14; Mt 27:51; Heb 9:3)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Pasa.

    E oroa matahiti e tupu i te 14 no Abiba (Nisana i muri aˈe) ei haamanaˈoraa i te faaoraraahia to Iseraela mai Aiphiti mai. E tupaihia e e tunu-paa-hia te hoê fanauˈa mamoe (aore ra puaaniho), a amuhia ˈtu ai e te pota avaava e te pane hopue ore.​—Ex 12:27; Ioa 6:4; Ko1 5:7.

  • Patia.

    E raau roa e auri oeoe to mua no te patiatia i te animara ia haere i mua. E faaauhia te patia i te mau parau a te hoê taata paari o te faaitoito i te hoê taata ia haamanaˈo i te aˈoraa paari. Te faahohoˈa ra te ‘paturaa i te patia’ i te hoê puaatoro etaeta e haapaari ia patiatiahia oia ma te patu atu, a pepe atu ai.​—Ohi 26:14; Tav 3:31.

  • Penetekose.

    Te 2 o na oroa rahi e 3 tei titauhia ia faatupu te mau tane ati Iuda atoa i Ierusalema. “Pae ahururaa (o te mahana)” te auraa o te Penetekose i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, parau-atoa-hia Oroa ootiraa aore ra Oroa hebedoma i roto i te mau Papai Hebera. E tupu teie oroa i te 50raa o te mahana mai te 16 no Nisana ˈtu.​—Ex 23:16; 34:22; Ohi 2:1.

  • Peneuma.

    Ua rau te auraa o te taˈo Hebera rua e to te taˈo Heleni peneuma. Eita te taata e ite mata i te reira, e itehia râ te ohiparaa puai o te reira. Ua faaohipahia na taˈo Hebera e Heleni no (1) te mataˈi, (2) te puai ora i roto i te animara e te taata, (3) te puai no roto mai i te aau o te hoê taata e turai ia ˈna ia parau e ia rave i te tahi mau mea, (4) te parau no ǒ mai i te Atua aore ra i te hoê varua, (5) te mau varua e (6) te puai ohipa, aore ra varua moˈa, o te Atua.​—Ex 35:21; Sl 104:29; Mt 12:43; Lu 11:13.

  • Pereoo.

    E pereoo 2 huira hutihia e te puaahorofenua faaohipahia i te tamaˈi.​—Ex 14:23; Tav 4:13; Ohi 8:28.

  • Peresia, to Peresia.

    E fenua e e nunaa faahiti-pinepine-hia raua to Medai, tapao ïa mea piri na nunaa e piti. Na mua ˈˈe, o te tuhaa apatoa tooa o te râ noa o te vahi papu i nia i te mouˈa o Irania ta ratou i faaea na. A faatere ai Kuro rahi (ta vetahi mau aivanaa e parau ra e metua tane Peresia e e metua vahine Medai to ˈna), puaihia maira to Peresia i nia ˈˈe i to Medai, noa ˈtu e faatere apipiti raua. Ua haru o Kuro i te hau Babulonia i 539 hou te tau o Iesu e faatia ˈtura oia i te ati Iuda i hopoi-ê-hia ia hoˈi i to ratou fenua. E haamata te tuhaa fenua faaterehia e te hau Peresia mai te anavai Indus i hitia o te râ haere roa i te miti Égée i tooa o te râ. Tei raro aˈe te ati Iuda i te hau Peresia i te upootiaraa Alesanedero rahi i nia i to Peresia i 331 hou te tau o Iesu. Ua ite orama Daniela i te hau Peresia, e ua faahitihia to ˈna parau i roto i te Bibilia i roto i te mau buka Ezera, Nehemia e Esetera. (Ezr 1:1; Da 5:28; 8:20)​—Hiˈo i te tuhaa hau B9.

  • Peritomeraa.

    Te tâpûraa i te iri mua o te mero tane. E raveraa i faauehia ia Aberahama e i to ˈna huaai, eiaha râ i te mau Kerisetiano. Ua faahiti-taipe-atoa-hia teie taˈo i roto e rave rau tupuraa.​—Ge 17:10; Ko1 7:19; Php 3:3.

  • Peropheta.

    Te hoê taata ta te Atua e faaohipa no te faaite i ta ˈna mau opuaraa. E auvaha te mau peropheta na te Atua. Eita noa ratou e tohu, e faaite atoa râ ratou i ta Iehova mau haapiiraa, faaueraa e faautuaraa.​—Am 3:7; Pe2 1:21.

  • Peroseluto.

    I roto i te mau Papai, e taata ïa tei fariu mai, aore ra tei farii, i te haapaoraa ati Iuda, mai te peu e e tane, ia peritomehia ïa.​—Mt 23:15; Ohi 13:43.

  • Peu faufau.

    No roto mai i te taˈo Heleni aselegeia, o te mau peu atoa ïa e ofati ra i te mau ture a te Atua e e faaite ra i te hoê huru vahavaha, te hoê huru feruriraa faatura ore e te vahavaha i te feia mana, te mau ture e ture aveia. E ere noa ïa te hoê hapa rii.​—Ga 5:19; Pe2 2:7.

  • Peu hiˈohiˈo.

    Te parauraa te hoê taata e e nehenehe ta ˈna e tohu i te ananahi. E faahiti te Bibilia i te mau tahuˈa manamana, te mau tairoiro, te feia hiˈo fetia, e te vai ra ˈtu â.​—Le 19:31; De 18:11; Ohi 16:16.

  • Peu tahutahu.

    Te tiaturiraa e e ora ˈtu te varua o te feia pohe ia pohe to ratou tino, a nehenehe atu ai e paraparau i te feia ora, na roto iho â râ i te hoê taata (taata tahutahu) o te farii i ta ratou ohiparaa. E pharamakia te taˈo Heleni tei hurihia ei “peu tahutahu,” e “raau taero” te auraa mau. E tuatiraa to teie parau i te peu tahutahu, no te mea i tahito ra, i faaohipahia na te raau taero ia taˈuhia te mana o te mau demoni no te rave i ta ratou peu tahutahu.​—Ga 5:20; Apo 21:8.

  • Peu taotoraa tia ore.

    No roto mai i te taˈo Heleni poreneia, e taˈo faaohipahia i roto i te mau Papai no te faahiti i te tahi mau peu taotoraa tia ore opanihia na te Atua, mai te faaturi, te taiata, te taotoraa e 2 taata aita i faaipoipo te tahi i te tahi, te taotoraa te tane e te tane, te vahine e te vahine, e te taata e te animara. E faahiti-taipe-hia te reira i roto i te Apokalupo no te vahine faaroo taiata piihia “Babulonia rahi” no to ˈna apitiraa i te mau faatere o teie nei ao ia noaa mai ia ˈna te mana e te taoˈa rahi. (Apo 14:8; 17:2; 18:3; Mt 5:32; Ohi 15:29; Ga 5:19)​—Hiˈo TAATA TAIATA.

  • Pharao.

    E tiaraa o te mau arii no Aiphiti. E 5 Pharao ta te Bibilia e faahiti (Sisaka, Soa, Tirahaka, Neko e Hophara). Aita râ te iˈoa o te tahi atu i faahitihia, mai te mau Pharao tei farerei roa ˈtu ia Aberahama, Mose e Iosepha.​—Ex 15:4; Ro 9:17.

  • Pharisea.

    E pǔpǔ faaroo amaha rahi o te haapaoraa ati Iuda i te tau o te mau pǐpǐ matamua a Iesu. E ere ratou i te tahuˈa, mea etaeta roa râ ratou i nia i te mau parau rii atoa o te Ture, e ua haafaufaa atoa i te mau parau tutuu. (Mt 23:23) I patoi uˈana na ratou i te taˈere Heleni, e e mana rahi atoa to ratou i nia i te taata, mea ite hoi ratou i te Ture e te mau tutuu. (Mt 23:2-6) E mero atoa vetahi no te Sunederi. Pinepine ratou i te faahaparaa ia Iesu no nia i te Sabati, te tutuu, e te amuiraa i te feia rave hara e te mau titau tute. Ua riro mai vetahi ei Kerisetiano, mai ia Saulo no Tareso.​—Mt 9:11; 12:14; Mk 7:5; Lu 6:2; Ohi 26:5.

  • Philisetia, to Philiseti.

    Te fenua i te otia apatoa o Iseraela tei piihia Philisetia. Ua piihia to Kereta tei faarue i to ratou fenua no te parahi i reira, te mau Philiseti. Ua vî ratou ia Davida, tera râ, i vai tiamâ noa na ratou e e enemi atoa no Iseraela. (Ex 13:17; Sa1 17:4; Am 9:7)​—Hiˈo i te tuhaa hau B4.

  • Philosopho Epikuro.

    E pǐpǐ na te philosopho Heleni ra o Epikuro (341-270 H.T.I.). Ua niuhia ta ratou haapiiraa i nia i te parau e o te mau mea navenave te fa hoê roa o te oraraa.​—Ohi 17:18.

  • Philosopho Setoiko.

    E pǔpǔ philosopho Heleni i tiaturi na e e oaoa te taata ia ora oia ia au i to ˈna feruriraa e te natura. No ratou, eita te hoê taata paari mau e tâuˈa i te mauiui aore ra te mea e oaoa ˈi oia.​—Ohi 17:18.

  • Pima.

    E faito teiaha, e moni atoa râ ta te mau Philiseti e aufau no te faaoi i ta ratou mau mauhaa auri atoa. I te heruraa te mau aivanaa ihipǎpǎ i Iseraela, ua itehia mai e rave rahi ofai faito ua papaihia i nia iho te piri vauera tahito Hebera ra “pima,” e 7,8 garama te teiaha, piri i te 2/3 o te teiaha o te hoê sekela.​—Sa1 13:20, 21.

  • Piri taoˈa.

    E tarahu anaˈe ta te hoê taata, e vaiiho oia i te hoê taoˈa i te taata ta ˈna i tarahu i te moni ei haapapuraa e e faahoˈi oia i ta ˈna i ani. E parauhia teie taoˈa e “piri taoˈa.” Ua horoa te Ture a Mose i te mau faaueraa no nia i te piri taoˈa no te paruru i te faufaa a te feia veve e te feia paruru-ore-hia o te nunaa.​—Ex 22:26; Ezk 18:7.

  • Poreneia.​—

    Hiˈo PEU TAOTORAA TIA ORE.

  • Potera.

    E taata hamani i te farii araea, no te tiare aore ra te maa e te vai ra ˈtu â. “Taata hamani” te auraa mau o te taˈo Hebera no te potera. Pinepine te ohiparaa a te potera i nia i te araea i te faahohoˈa i to Iehova mana ei Arii hau ê i nia i te taata e te mau nunaa.​—Isa 64:8; Ro 9:21.

  • Pou.

    E pou tia no te paturu i te hoê paturaa. Ua faatiahia vetahi ei haamanaˈoraa i te tahi mau ohipa e tupuraa faahiahia i roto i te aamu o te hoê nunaa. E pou rahi i roto i te hiero e te mau paturaa a te arii Solomona. I faatia na te mau nunaa e ere i te ati Iuda i te pou no ta ratou haamoriraa hape, e ua na reira atoa to Iseraela i te tahi mau taime. (Tav 16:29; Ar1 7:21; 14:23)​—Hiˈo TAPOˈI.

  • Pou haamauiuiraa, pou.

    E pou tia faaohipahia e te tahi mau nunaa no te haapohe i te hoê taata aore ra no te tarî i te hoê tino pohe i nia iho, ei faaararaa aore ra faahaamaraa. Ua matauhia i te feia no Asura no ta ratou hamani-ino-raa i te tamaˈi, e patia ratou i te feia ta ratou i haru mai, na ropu i to ratou opu i nia roa i te hoê pou oeoe a faura ˈtu ai na te tahi pae. I raro aˈe i te ture a te ati Iuda, te feia i rave i te hara rahi mai te faainoraa i te Atua aore ra te haamoriraa i te idolo, e haapohehia ïa na roto i te pehiraa i te ofai aore ra te tahi atu ravea, a tarîhia ˈtu ai to ratou tino pohe i nia i te pou, aore ra raau, hoê noa mahana. (De 21:22, 23; Sa2 21:6, 9) Te tahi taime, e taamu to Roma i te hoê taata i nia i te pou e rave rahi mahana, a pohe atu ai oia no te mauiui, te poihâ, te poia e te vai-noa-raa i nia i te mahana. Te tahi atu taime, e patiti ratou i na rima e na avae o te taata tei parihia i nia i te pou, mai ta ratou i rave i nia ia Iesu. (Lu 24:20; Ioa 19:14-16; 20:25; Ohi 2:23, 36) Aita te taˈo Heleni e faaite ra e e satauro, mai ta te mau nunaa ěê i faaohipa na ei taipe faaroo tau 100 matahiti i te tau o Iesu. E faahiti-atoa-hia tera taˈo no te parau o te haamauiuiraa, te mauiui e te haama e faaruruhia e ta ˈna mau pǐpǐ.​—Mt 16:24; Heb 12:2.

  • Pou haamoriraa.

    E pou tia, pinepine e ofai, e hohoˈa mero tane no Baala e te tahi atu mau atua hape.​—Ex 23:24.

  • Pu.

    E mauhaa hamanihia i te auro, te ario aore ra te veo, e puhipuhihia i roto ei faaararaa aore ra ei faataˈiraa i te hoê pehe. Ia au te Numera 10:2, ua horoa Iehova i te mau aratairaa no te hamani e piti pu ario o te faaotohia no te titau i te amuiraa e no te tatara i te mau fare ie aore ra no te faaite i te tamaˈi. E au ra e pu mea afaro, tei taa ê i te pu “tara” mea fefe o ˈna o tei hamanihia i te tara animara. E faaohipahia te mau pu ei upaupa i roto i te hiero. Aita râ i papu to ˈna hohoˈa. I roto i te orama, e faaotohia te pu na mua ˈˈe e faaitehia mai ai te mau poroi haavaraa a Iehova aore ra te tahi atu mau ohipa ta ˈna e faatupu.​—Pa2 29:26; Ezr 3:10; Ko1 15:52; Apo 8:7–11:15.

  • Pǔpǔ a Heroda.

    E pǔpǔ poritita here aiˈa o te paturu i te faatereraa a te mau Heroda i raro aˈe i te faatereraa a to Roma. Eita e ore tei roto atoa na vetahi Sadukea i tera pǔpǔ. Ua apiti atu te pǔpǔ a Heroda i te mau Pharisea no te patoi ia Iesu.​—Mk 3:6.

  • Pǔpǔ faaroo amaha.

    E pǔpǔ taata e turu ra i te hoê haapiiraa aore ra te hoê taata, a pee ai i ta ˈna mau tiaturiraa. E tano teie parau no na pǔpǔ faaroo rahi a te haapaoraa ati Iuda, te Pharisea e te Sadukea. I pii atoa na te feia e ere i te Kerisetiano i te amuiraa Kerisetiano e “pǔpǔ faaroo amaha” aore ra “te pǔpǔ faaroo amaha a to Nazareta.” I to ratou manaˈo, ua faarue taua pǔpǔ ra i te haapaoraa ati Iuda. Ua amahamaha atoa te amuiraa Kerisetiano, te faahiti ra hoi te Apokalupo i te “mau pǐpǐ a Nikola.”​—Ohi 5:17; 15:5; 24:5; 28:22; Apo 2:6; Pe2 2:1.

  • Purima.

    E oroa matahiti ati Iuda o te faatupuhia i te 14 e 15 no Adara ei haamanaˈoraa i to te ati Iuda tiamâraa mai mai te haamouraa i te tau o te arii vahine ra o Esetera. “Te mau Kelero” te auraa o “Purima” (e ere teie i te taˈo Hebera). Ua piihia Oroa purima aore ra Oroa kelero, no ta Hamana i rave ma te tuu i te Pura (kelero) no te ite eaha te mahana tano aˈe e haamou ai oia i te ati Iuda.​—Ese 3:7; 9:26.

  • Pusuke.

    E taˈo Heleni, hoê â auraa e te taˈo Hebera nephe. Ia hiˈopoahia te faaohiparaa o na taˈo i roto i te Bibilia, papu maitai e no (1) te taata ïa, (2) te animara, aore ra (3) te ora o te hoê taata aore ra o te hoê animara. (Ge 1:20; 2:7; Pe1 3:20) I roto i teie nei huriraa, ua hurihia teie na taˈo ia au i te tupuraa, ei “ora” anei, “animara,” aore ra “taata.” E tano atoa na taˈo no te hoê taata pohe.​—Nu 6:6; Hag 2:13.

  • Pute uaina.

    E farii hamanihia i te hoê iri animara taatoa, puaaniho anei aore ra mamoe, ei vairaa uaina. E tuuhia te uaina i roto i te mau pute uaina apî eiaha ia mahae ia hopue mai te pape vine. E tô te iri animara apî. E mahae râ te iri animara tahito etaeta.​—Ios 9:4; Mt 9:17.

R

  • Raau haamoriraa.

    E nehenehe te taˈo Hebera ra asera e faataa i (1) te hoê pou e faataipe ia Asera, e ruahine no Kanaana o te faahapû i te mau vahine, aore ra (2) e tii no Asera iho. E au ra e mea tia taua mau pou ra, e e tuhaa raau to te reira aore ra ua hamani-taatoa-hia i te raau. Te tahi taime e pou raau aita i nanaˈohia, te tahi mau taime e tumu raau noa.​—De 16:21; Tav 6:26; Ar1 15:13.

  • Raau o te ora.

    E tumu raau i roto i te ô i Edene. Aita te Bibilia e parau ra e e horoa mai iho â to ˈna maa hotu i te ora, o te haapapuraa râ e e horoa te Atua i te ora mure ore i te feia ta ˈna e faatia ia amu i te maa o taua raau ra. I roto i te Apokalupo, e taipe ïa no ta te Atua faanahoraa no te ora.​—Ge 2:9; 3:22; Apo 2:7; 22:19.

  • Raau tapearaa.

    E mauhaa faautuaraa. E haamauhia na te avae noa, area te tahi atu, te avae ïa, na rima e te arapoa atoa. E fefe roa te tua.​—Ier 20:2; Ohi 16:24.

  • Rahaba.

    E parau taipe i roto i te buka Ioba, Salamo e Isaia (e ere i te vahine ra o Rahaba i roto i te buka Iosua). I roto i te buka Ioba, e au ra e e animara rahi i roto i te miti. I roto i te tahi atu mau buka, e taipe ïa no Aiphiti.​—Iob 9:13; Sl 87:4; Isa 30:7; 51:9, 10.

  • Remuna.

    E au teie maa hotu i te hoê apara, hoê pae o tera maa hotu, mai te hei ra te huru. I raro aˈe i to ˈna paa paari, ua î ïa i te maa mea papepape e e huero nainai uteute aore ra tarona to roto i te maa tataitahi. Ua faaunaunahia te hohoˈa remuna i te hiti o te ahu ninamu aita e rima o te tahuˈa rahi, oia atoa i nia i te mau tapoˈi i nia i na pou piihia Iakina e Boaza i mua mai i te hiero.​—Ex 28:34; Nu 13:23; Ar1 7:18.

  • Roto auahi.

    E vahi taipe o te “ura puai noa,” e o te faahohoˈa ra i “te piti o te pohe.” O te feia rave hara tatarahapa ore, te Diabolo, e oia atoa te pohe e te Apoo (aore ra Hade) te hurihia i raro i te roto auahi. E taipe teie roto eiaha no te haamauiuiraa mure ore, no te haamouraa mure ore râ, inaha, e hurihia ˈtu te mau varua, te pohe e o Hade, o te ore roa ˈtu hoi e ama i te auahi.​—Apo 19:20; 20:14, 15; 21:8.

S

  • Sabati.

    No roto mai i te hoê taˈo Hebera, “e faaea, e faafaaea” te auraa. O te 7 o te mahana o te hebedoma ati Iuda (Mahana pae i te toparaa mahana, i te Mahana maa i te toparaa mahana.) E Sabati atoa te tahi mau mahana oroa o te matahiti, e pauroa te 7 e te 50 o te matahiti. I te mau mahana Sabati, aita e taata e rave i te ohipa, o te mau tahuˈa anaˈe râ e tavini ra i te nao o te hiero. I te mau matahiti Sabati, eita te fenua e faaapuhia e eita te mau Hebera e faahepohia ia aufau oioi i ta ratou tarahu. I roto i te Ture a Mose, mea au noa te mau faatureraa no te Sabati. Na te mau aratai faaroo râ i faarahi i te reira, a teimaha roa ˈtu ai te taata ia haapao i te Sabati i te tau o Iesu.​—Ex 20:8; Le 25:4; Lu 13:14-16; Kol 2:16.

  • Sadukea.

    E pǔpǔ faaroo amaha rahi o te haapaoraa ati Iuda, e feia tiaraa teitei e e tahuˈa taoˈa rahi o tei faatere i te mau ohipa e ravehia ra i te hiero. Aita ratou i farii i te parau tutuu e rave rahi a te mau Pharisea e te tahi o ta ratou mau tiaturiraa. No ratou, aita e tia-faahou-raa e aita e melahi. Ua patoi ratou ia Iesu.​—Mt 16:1; Ohi 23:8.

  • Salamo.

    E himene arueraa i te Atua, apeehia i te upaupa e himenehia e te feia haamori, tae noa ˈtu i roto i te haamoriraa i te Atua ra o Iehova i to ˈna hiero i Ierusalema.​—Lu 20:42; Ohi 13:33; Iak 5:13.

  • Samaria.

    Te oire pu o te faatereraa arii apatoerau 10 opu a Iseraela e 200 matahiti te maoro, te iˈoa atoa o te tuhaa fenua taatoa. Ua patuhia te oire i nia i te hoê mouˈa o Samaria atoa te iˈoa. I te tau o Iesu, o te tuhaa fenua i ropu ia Galilea i apatoerau, e ia Iudea i apatoa. Te rahiraa o te taime, aita Iesu i poro i tera fenua. Te tahi râ mau taime, ua na roto atu oia e ua paraparau i to reira mau taata. Ua faaohipa Petero i te 2 o te taviri taipe o te Faatereraa arii i te niniiraahia te varua moˈa i nia i to Samaria. (Ar1 16:24; Ioa 4:7; Ohi 8:14)​—Hiˈo i te tuhaa hau B10.

  • Satani.

    No roto mai i te hoê taˈo Hebera o “Patoi” te auraa. Mai te peu na roto i te reo tumu ua papaihia “te Satani,” no Satani te Diabolo ïa te parau, te enemi rahi o te Atua.​—Iob 1:6; Mt 4:10; Apo 12:9.

  • Sea.

    E faito maa. Ia faaauhia i te faito pape ra te bato, e 7,33 litera te sea. (Ar2 7:1)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Sebata.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 11 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 5 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Tenuare haere roa i te afaraa Fepuare. (Zek 1:7)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Sekela.

    Te faito teiaha e moni faaohipa-roa-hia e te ati Iuda, e tuea ïa i te 11,4 garama. I faahitihia na paha te parau “te sekela o te vahi moˈa” no te haapapuraa e faito tia roa aore ra te faito matauhia i te sekene. I vai atoa na paha te sekela no te arii (e ere hoê â faito e te sekela) aore ra te hoê faito ê i roto i te aorai.​—Ex 30:13.

  • Sekene.

    E tiahapa afaifai no te haamoriraa ta te mau Iseraela i faaohipa i muri aˈe i te faarueraa ratou i Aiphiti. Tei roto i te sekene te afata o te faufaa a Iehova, ei taipe faaiteraa e to reira te Atua. E i reira e pûpûhia ˈi te mau tusia e e haamorihia ˈi te Atua. I te tahi mau taime, e parauhia te reira te “tiahapa o te amuiraa.” Ua hamanihia te reira i te iri pǎpai raau e ua tapoˈihia i te paruru lino e ua faanehenehehia i te hohoˈa o te mau kerubi. E piti piha to te reira. Te piha matamua, o te Vahi Moˈa e te piti, o te Vahi Moˈa Roa. (Ios 18:1; Ex 25:9)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Sela.

    E taˈo itehia i roto i te mau himene e pehepehe i roto i te Salamo e te buka Habakuka. Peneiaˈe e faafaaea te feia himene noa, aore ra te upaupa atoa, no te feruriruri mamû noa aore ra no te haamataratara mai i te mau huru aau. Ua hurihia ei diasalamo i roto i te Septante reo Heleni, ma te faataaraa “e faataimeraa i roto i te himene.”​—Sl 3:4; Hab 3:3.

  • Sema.

    E ofai maitai roa, mai te ofai sebu ra mea paari aˈe râ, aore ra mai te halekedoni mea puohuhia. Mea anaihia e rave rahi tuhaa te tahi i nia iho i te tahi, te mea uouo, ereere, mauteute paˈo, uteute, rehu e matie. I tuuhia na te sema i nia iho i te ahu taa ê o te tahuˈa rahi.​—Ex 28:9, 12; Pa1 29:2; Iob 28:16.

  • Semeio, ohipa mana.

    Te mau ohipa maere mau e te faahiahia roa tei hau ê atu i te puai taata, i manaˈohia ˈi e na te hoê varua puai aˈe i te taata. Te tahi taime i roto i te Bibilia, hoê â auraa e te “tapao,” te “ohipa maere” e te “ohipa faahiahia mau.”​—Ex 4:21; Ohi 4:22; Heb 2:4.

  • Seminita.

    E taˈo itehia i roto i te mau himene, o “te vaˈu” te auraa, no te mau himene tei raro roa te taˈiraa. Area te mau upaupa, tei raro roa atoa te taˈiraa o te nota. Mai te peu e himene, te apeehia ra ïa te reira e te himene tei raro roa te nota e o te himenehia i nia i te hoê â anairaa nota.​—Pa1 15:21; Sl 6:0; 12:0.

  • Seole.

    E taˈo Hebera teie o tei tuea e te taˈo “Hade” na roto i te reo Heleni. Ua hurihia “Apoo” no te faaite e e menema no te huitaata e i reira e vaiihohia ˈi te hoê taata pohe.​—Ge 37:35; Sl 16:10; Ohi 2:31 (nota.).

  • Sepeta.

    E raau ta te hoê tia faatere e tapea i roto i to ˈna rima ei taipe no to ˈna tiaraa arii.​—Ge 49:10; Heb 1:8.

  • Seraphi.

    E mau melahi o te tia ati aˈe te terono o Iehova i nia i te raˈi. E “feia e ura ra” te auraa mau o te taˈo Hebera ra seraphima.​—Isa 6:2, 6.

  • Sitona oviri.

    E sitona atoa te reira (Triticum spelta), e mea mau maitai to ˈna paa i te huero.​—Ex 9:32.

  • Sivana.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 3 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 9 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Me haere roa i te afaraa Tiunu. (Ese 8:9)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Sunago.

    “E amuiraa, e tairururaa” te auraa. I roto râ i te rahiraa o te mau irava, e fare ïa aore ra e vahi i putuputu ai te ati Iuda no te taioraa o te mau Papai, te haapiiraa, te aˈoraa e te pure. I to Iesu tau, hoê sunago tei te oire tataitahi i Iseraela, e hau atu â i te mau oire rahi aˈe.​—Lu 4:16; Ohi 13:14, 15.

  • Sunederi.

    Te tiripuna teitei ati Iuda i Ierusalema. I te tau o Iesu, e 71 mero, mai te tahuˈa rahi e te tahi mau tane tei amo na i te toroa tahuˈa rahi, to ratou mau fetii, te tahi mau matahiapo, te upoo o te tahi mau utuafare e opu e te papai parau.​—Mk 15:1; Ohi 5:34; 23:1, 6.

  • Sureti.

    Na ooa rahi e 2 mea huru papaˈu i te pae fenua o Libia, i te pae apatoerau o Afirika, taiâhia e te mau ihitai i tahito ra no te mau puu one e taui hanoa i te vahi no te nanuraa miti e te heeraa miti. (Ohi 27:17)​—Hiˈo i te tuhaa hau B13.

  • Suria, to Suria.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e fenua faaterehia e te hau Roma, o Anetiohia te oire pu. Hoê â e te tuhaa fenua o Suria (parau-atoa-hia Arama) o te mau Papai Hebera. Na te tavana hau o Suria e faatere atoa i te taatoaraa o Paretetina.​—Lu 2:2; Ohi 18:18; Ga 1:21.

T

  • Taamu upoo taa ê.

    Hoê tuhaa ahu e taamuhia ati aˈe i te upoo e e faaohipahia ei taupoo. E taamu upoo taa ê lino maitai roa to te tahuˈa rahi. I te muaraa o te taamu upoo, te vai ra te auro tamâhia anaana tei tupaipaihia o tei taamuhia e te hoê taura ninamu. E taamu upoo to te arii i raro aˈe i to ˈna hei upoo arii. Ua faaau Ioba i ta ˈna parau-tia i te hoê taamu upoo.​—Ex 28:36, 37; Iob 29:14; Ezk 21:26.

  • Taata e demoni hiˈohiˈo to ˈna.

    E taata o te parau ra e e mana to ˈna no te paraparau i te hoê taata tei pohe.​—Le 20:27; De 18:10-12; Ar2 21:6.

  • Taata Etiopia.

    E taata no Etiopia, te nunaa i tahito ra i te pae apatoa o Aiphiti, mai te pae rahi o Aiphiti apatoa e tae roa i te afaraa o Sudana apatoerau no teie tau.​—Ohi 8:27.

  • Taata hiˈo fetia.

    E taata o te hiˈopoa i te tereraa o te mahana, te avaˈe e te mau fetia no te tohu i te mau ohipa e tupu a muri aˈe.​—Da 2:27; Mt 2:1.

  • Taata hiˈohiˈo.

    E taata e parau ra e nehenehe ta ˈna e faaite eaha te tupu a muri aˈe. I roto i te Bibilia, mai tera atoa ia parauhia te tahuˈa manamana, te feia hiˈo fetia e te vai atu â ra.​—Le 19:31; De 18:11; Ohi 16:16.

  • Taata Samaria.

    Na mua ˈˈe, o te mau Iseraela no na 10 opu o te faatereraa arii apatoerau. I muri aˈe râ i to Asura upootiaraa i nia ia Samaria i 740 hou te tau o Iesu, o te feia ěê atoa i hopoihia mai i Samaria e to Asura. I te tau o Iesu, e ere faahou i te hoê nunaa taata aore ra pǔpǔ poritita, o te mau mero râ o te pǔpǔ faaroo amaha na Sekema e Samaria i tahito ra. Mea taa ê roa ta ratou mau tiaturiraa i ta te haapaoraa ati Iuda.​—Ioa 8:48.

  • Taata taiata.

    Te hoê taata tei taoto i te tahi atu taata e ere i ta ˈna tane faaipoipo aore ta ˈna vahine faaipoipo, no te moni iho â ra. (No roto mai te taˈo Heleni porene tei hurihia ei “taiata,” i te hoê ihoparau tumu “e hoo atu” te auraa.) Pinepine no te hoê vahine teie parau, noa ˈtu e e tane atoa ta te Bibilia e faahiti ra. I faautuahia na tera peu e te Ture a Mose, e eita e fariihia te moni a te hoê taata taiata ei ô no te nao o Iehova. E ere mai te mau nunaa ěê, e imiraa moni na ratou te taiataraa te mau tane i roto i ta ratou mau hiero. (De 23:17, 18; Ar1 14:24) E faaohipa taipe atoa te Bibilia i tera parau no te tahi mau taata, nunaa aore ra faanahonahoraa e rave ra i te tahi huru haamoriraa idolo, a faahua parau ai e o te Atua ta ratou e haamori ra. I roto i te Apokalupo ei hiˈoraa, ua faataahia te faanahonahoraa faaroo parauhia “Babulonia rahi” mai te hoê vahine taiata, no te mea ua apiti o ˈna i te mau faatere o teie nei ao ia noaa mai ia ˈna te mana e te taoˈa rahi.​—Apo 17:1-5; 18:3; Pa1 5:25.

  • Taata tatara orama.

    E taata ta te Atua i faafanaˈo i te taaraa i to ˈna hinaaro, ta ˈna i faaaraara te mata i taa ˈi i taua taata ra te mau parau e ere pauroa te taata te taa i te reira. No roto mai i te hoê taˈo Hebera ra “e ite atu” te auraa, e ite mata anei aore ra e auraa parau. E anihia te hoê taata tatara orama i te aˈoraa paari ia farereihia te tahi fifi.​—Sa1 9:9.

  • Taata tiamâ, taata faatiamâhia.

    Te “taata tiamâ,” a faatere ai te hau Roma, ua fanauhia mai ïa mai te reira, a fanaˈo atu ai i te mau tiaraa tino huiraatira Roma. Area te “taata faatiamâhia,” e tîtî ïa tei faatiamâhia. Mai te peu e na te hau i faatiamâ ia ˈna, e fanaˈo ïa oia i te mau tiaraa tino huiraatira Roma, eita râ e nehenehe e faaô i roto i te poritita. Mai te peu e na to ˈna fatu, e fanaˈo ïa oia i te tahi tiamâraa, eiaha râ te mau tiaraa tivira.​—Ko1 7:22.

  • Tahora.

    E peho aore ra e tahora pape teie. Te tahi mau tahora pape i faahitihia i roto i te Bibilia, no roto mai ïa i te pape pihaa e o te tahe ra i tera matahiti taatoa. Te vai ra vetahi mea mǎrô, eiaha râ i te tau ûa. I roto i te tahi mau tupuraa, ua faaauhia te tahora i te “peho.”​—Ge 26:19; Nu 34:5; De 8:7; Ar1 18:5; Iob 6:15.

  • Tahuˈa.

    E tane faatoroahia ei tia no te Atua i mua i te mau taata ta ˈna e tavini ra, a haapii ai ia ratou no nia i te Atua e ta ˈna mau ture. E tia atoa te mau tahuˈa no te taata i mua i te Atua, a pûpû ai i te tusia, a haa ˈi ei arai e a taparuparu ai no ratou. Hou te Ture a Mose a haamauhia ˈi, o te upoo o te utuafare te tahuˈa no to ˈna utuafare. I raro aˈe i te Ture a Mose, o te mau tane ïa o te utuafare o Aarona no te opu o Levi. E tauturuhia mai ratou e te toea o te mau tane ati Levi. I te faaauraahia te faufaa apî, ua riro mai te Iseraela pae varua ei nunaa tahuˈa, o Iesu Mesia te Tahuˈa Rahi.​—Ex 28:41; Heb 9:24; Apo 5:10.

  • Tahuˈa rahi.

    I raro aˈe i te Ture a Mose, na ˈna e tia ˈtu no te nunaa i mua i te Atua e e tiaau i te tahi atu mau tahuˈa. E parau-atoa-hia oia “te tahuˈa tiaau.” (Pa2 26:20; Ezr 7:5) O ˈna anaˈe te faatiahia ia tomo i roto i te Vahi Moˈa Roa, te piha i roto roa o te sekene e i muri aˈe o te hiero, i te Mahana faahauraa anaˈe. E parau-atoa-hia Iesu Mesia te “tahuˈa rahi.”​—Le 16:2, 17; 21:10; Mt 26:3; Heb 4:14.

  • Tahuˈa tiaau.

    O te “tahuˈa rahi” atoa i roto i te mau Papai Hebera. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, no te mau tahuˈa tiaau ïa, tae noa ˈtu paha te mau tahuˈa rahi tei ere i to ratou tiaraa, e na upoo o na pǔpǔ autahuˈa e 24.​—Pa2 26:20; Ezr 7:5; Mt 2:4; Mk 8:31.

  • Tahutahu.

    E taata e faaohipa i te mana no ǒ mai i te mau varua ino.​—Ohi 13:6.

  • Tairiiriraa, taataahiraa huero maa.

    Te raveraa e matara ˈi te huero maa i to ˈna tumu. Mea tairiiri i te raau te tahi taime. Mea huru rahi anaˈe te maa, e faaohipahia te tahi atu mauhaa mai te iri raau hutihia e te animara. E hutihia tera mauhaa na nia iho i te mau huero maa tei huehia i nia i te vahi taataahiraa.​—Le 26:5; Isa 41:15; Mt 3:12.

  • Taiva.

    No roto mai i te taˈo Heleni aposetasia, e “tia noa i te atea ê” te auraa. Area te “taivaraa,” o te “faarueraa aore ra orureraa hau” ïa te auraa. I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, ua faahitihia te parau “taiva” no te feia tei faarue i te haamoriraa mau.​—Mas 11:9; Ohi 21:21; Te2 2:3.

  • Taleni.

    O te faito teiaha roa ˈˈe e o te faito moni rahi roa ˈˈe no te mau Hebera. E 34,2 kilogarama te teiaha. Mea nainai aˈe te taleni Heleni, piri i te 20,4 kilogarama. (Pa1 22:14; Mt 18:24)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Tamaiti a Aarona.

    E huaai a Aarona, te mootua a Levi o tei maitihia no te riro mai ei tahuˈa rahi matamua i raro aˈe i te Ture a Mose. Te rave nei te mau tamaiti a Aarona i te mau ohipa i horoahia na te mau tahuˈa o te sekene e i muri aˈe i te hiero.​—Pa1 23:28.

  • Tamaiti a Davida.

    Pinepine no Iesu teie parau ei haapapuraa e o ˈna iho â te Fatu o te faufaa o te Faatereraa arii, e na te hoê huaai o Davida e haapao i te mau parau o taua faufaa ra e tia ˈi.​—Mt 12:23; 21:9.

  • Tamaiti a te taata.

    E 80 taime teie parau i roto i te mau Evanelia. E tiaraa no Iesu Mesia o te faaite ra e ua riro mai oia ei taata na roto i to ˈna fanauraahia mai, e ere râ i te hoê varua tei rave mai i te tino taata. Te faaite atoa ra teie parau e e faatupu Iesu i te parau tohu o te Daniela 7:13, 14. I roto i te mau Papai Hebera, ua faahitihia teie parau no Ezekiela e no Daniela no te faataa e e taata noa raua, area te poroi ta raua e faaite ra, no ǒ mai ïa i te Atua.​—Ezk 3:17; Da 8:17; Mt 19:28; 20:28.

  • Tamuza.

    (1) Te iˈoa o te hoê atua ta te mau vahine Hebera orure hau e taˈi ra i Ierusalema. Ia au i te tahi mau aivanaa, e arii na mua roa o Tamuza o tei faarirohia ei atua i to ˈna poheraa. I roto i te papai reo Sumeria, ua piihia Tamuza o Dumuzi e e tane faaipoipo oia aore ra e tane faaturi na te ruahine Inanna o te faahapû i te mau vahine, (Ishtar no Babulonia). (Ezk 8:14) (2) I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 4 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa e te 10 o te avaˈe o te tarena tivira. E haamata i te afaraa no Tiunu e e hope i te afaraa no Tiurai.​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Taoˈa haruhia.

    Ta te taata iho taihaa aore ra te mau taihaa i roto i te fare, te mau nǎnǎ aore ra te mau taihaa faufaa ta te feia i upootia i te hoê tamaˈi i haru mai i te enemi.​—Ios 7:21; 22:8; Heb 7:4.

  • Taora ofai.

    E taura iri animara aore ra uaua animara firihia, e opaero aore ra e huruhuru animara. Pinepine, e ofai te tuuhia i ropu. E taamuhia te hoê tuhaa o te taora ofai i nia i te rima e tei roto te tahi tuhaa o te taora ofai i te rima. E faaohu-noa-hia te taora ofai a tuu atu ai i te ofai. I tahito ra, e feia taora ofai tei roto i te nuu a te mau nunaa.​—Tav 20:16; Sa1 17:50.

  • Tapao.

    E ohipa, e huru tupuraa aore ra faaiteraa maere mau, e auraa taipe to ˈna no te hoê ohipa e tupu ra aore ra e tupu a muri aˈe.​—Ge 9:12, 13; Ar2 20:9; Mt 24:3; Apo 1:1.

  • Tapao moˈa no te pûpûraa.

    E auro tamâhia anaana tei tupaipaihia, ua nanaˈohia i te mau parau na roto i te reo Hebera: “Na Iehova te moˈaraa.” E tuuhia te reira i te muaraa o te taamu upoo taa ê o te tahuˈa rahi. (Ex 39:30)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Tapau libano.

    No roto mai teie tapau i te tahi mau tumu raau parauhia Boswellia. Mea noˈanoˈa ia tutuihia te reira. To roto tera tapau i te mea noˈanoˈa moˈa i faaohipahia na i te sekene e i te hiero. E pûpû-atoa-hia te reira e te mau tusia huero maa, e i tuuhia na i nia iho i na apǎpǎraa pane pûpûhia i roto i te Vahi Moˈa.​—Ex 30:34-36; Le 2:1; 24:7; Mt 2:11.

  • Tapea rima titiro.

    E hohoˈa titiro i nia iho i te hoê tapea rima o te tamauhia i nia i te manimani rima aore ra i nia i te hoê taura ati aˈe te arapoa. O te taipe teie o te mana o te hoê faatere aore ra taata mana. (Ge 41:42)​—Hiˈo TITIRO.

  • Tapea uiti.

    E taihaa auro o te faaohipahia i te sekene e i muri aˈe i te hiero no te tupohe i te ura o te uiti i nia i te mori.​—Ex 37:23.

  • Tapoˈi.

    E tuhaa faaunauna i nia o te hoê pou. E tapoˈi rarahi tei nia i na pou e piti o Iakina e Boaza tei faatiahia i mua i te hiero o Solomona. (Ar1 7:16)​—Hiˈo i te tuhaa hau B8.

  • Tapoˈi ouma.

    E ahu tiputa faaunaunahia i te ofai maitai roa ta te tahuˈa rahi o Iseraela e oomo i nia i te ouma ia tomo oia i te Vahi Moˈa. Ua parauhia te reira “te tapoˈi ouma o te haavaraa” no te mea to roto te Urima e te Tumima, tei faaohipahia no te faaite i ta Iehova mau haavaraa. (Ex 28:15-30)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Tapoˈiraa hara.

    Te tapoˈi o te afata o te faufaa, i mua i te reira e pîpî ai te tahuˈa rahi i te toto o te tusia no te hara i te Mahana faahauraa. No roto mai te taˈo Hebera i te hoê ihoparau tumu “e tapoˈi (i te hara)” te auraa aore ra paha “e tumâ (i te hara).” Mea hamanihia te reira i te auro maitai, e 2 kerubi to nia iho hoê i te tahi hiti e hoê i te tahi hiti. Te tahi taime, e parau-noa-hia te tapoˈi. (Ex 25:17-22; Pa1 28:11; Heb 9:5)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Tǎpǔ.

    E parau mana no te haapapu e e parau mau te tahi mea, aore ra e parau fafau mana e e rave te hoê taata i te tahi mea aore ra eita. Pinepine e euhe i tei teitei aˈe, i te Atua iho â râ. Ua haapapu Iehova i ta ˈna faufaa ia Aberahama na roto i te hoê tǎpǔ.​—Ge 14:22; Heb 6:16, 17.

  • Tara.

    E tara animara faaohipahia ei hapaina, ei farii no te monoˈi, te inita e te faanehenehe, ei upaupa aore ra pu faaararaa. (Sa1 16:1, 13; Ar1 1:39; Ezk 9:2) Pinepine e taipe te “tara” no te puai, te haruraa i te tahi mau fenua e te upootiaraa.​—De 33:17; Mi 4:13; Zek 1:19.

  • Tara o te fata.

    Te tara e faura mai i na poro e 4 o te tahi mau fata. (Le 8:15; Ar1 2:28)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5 e B8.

  • Taraehara.​—

    Hiˈo FAAHAURAA.

  • Taresisa, pahi no.

    Na mua roa, e taˈo teie no te mau pahi i tera tau ra o te fano ra i Taresisa (piihia Paniora i teie mahana). I teie nei, e taˈo teie no te pahi rahi o te nehenehe e fano no te hoê tere atea. Ua faaohipa Solomona e Iehosaphata i tera mau pahi no te tapihooraa.​—Ar1 9:26; 10:22; 22:48.

  • Taretaruso.

    I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e huru tupuraa e au i te hoê tapearaa, i reira te huriraahia te mau melahi faaroo ore i te tau o Noa. Te faaohipa ra te Petero 2, 2:4 i te ihoparau taretaroo, oia hoi e “huri i Taretaruso.” E ere râ te auraa e ua hurihia “te mau melahi tei rave i te hara” i roto i te Taretaruso o te aai a te mau nunaa ěê, oia hoi te hoê tapearaa poiri i raro i te fenua no te mau atua iti aˈe. E ere, ua faaere râ te Atua ia ratou i to ratou parahiraa e ta ratou mau fanaˈoraa taa ê i nia i te raˈi, a tuu atu ai ia ratou i te poiri o to ratou feruriraa no nia i ta ˈna mau opuaraa faahiahia roa. E vai noa atoa ratou i roto i te poiri e tae roa i te taime e haamou-roa-hia ˈi ratou e to ratou atoa arii, o Satani te Diabolo, mai ta te mau Papai e faaite ra. No reira, te Taretaruso, o te huru tupuraa ïa e faahaehaa-roa-hia ˈi taua mau melahi orure hau ra. Mea taa ê “te abuso” o te Apokalupo 20:1-3.

  • Tatarahapa.

    I roto i te Bibilia, te tauiraa te feruriraa e te tatarahaparaa ma te aau tae mau no te huru oraraa tahito, ohipa ino i ravehia na, aore ra ohipa i ore i ravehia. E faatupu mai te tatarahapa mau i te mau huru maitatai, te tauiraa i te haerea.​—Mt 3:8; Ohi 3:19; Pe2 3:9.

  • Tau o te hoˈiraa mai.

    I roto i te tahi mau irava o te mau Papai Heleni Kerisetiano, e faataa teie parau i te tau o te hoˈiraa mai o Iesu Mesia ei arii, mai to ˈna faatoroaraahia ei Arii ite-ore-hia e tae roa i te mau mahana hopea o te ao nei. E ere noa i te haereraa mai te Mesia, a reva oioi atu ai. E tau taa maitai râ.​—Mt 24:3.

  • Taura raraa.

    E taˈo teie no te ohipa raraa ma te tuu i te mau taura na te roaraa o te raraa. No te tahi atu mau taura o tei tuuhia na te aano ma te faahaere na nia iho e na raro aˈe i te taura raraa, e taura tarava ïa te reira.​—Tav 16:13.

  • Taura tarava.

    E taˈo teie no te ohipa raraa ma te tuu i te mau taura na te aano o te raraa. Ua raraahia te reira ma te faahaere na nia iho e na raro aˈe i te taura raraa, oia hoi, te mau taura o tei tuuhia na te roaraa.​—Le 13:59.

  • Tavana.

    Te mau tane ta Iehova i faatoroa no te faaora i to ˈna nunaa hou te tau a faaterehia ˈi te nunaa Iseraela e te mau arii.​—Tav 2:16.

  • Tavana hau.

    I raro aˈe i te hau Babulonia e Peresia, e mono no te arii, e tavana o te hoê tuhaa fenua. Na te arii iho e faatoroa i te tavana hau ei tia faatere. (Ezr 8:36; Da 6:1) I raro aˈe i te hau Roma, e tavana hau o te hoê tuhaa fenua faaterehia e te Apooraa huitoofa Roma. E mana to ˈna i roto i te ohipa haavaraa e ta te nuu. E noa ˈtu e e hiˈopoahia ta ˈna mau ohipa na te Apooraa huitoofa, e mana rahi to ˈna i te tuhaa fenua ta ˈna e haapao ra.​—Ohi 13:7; 18:12.

  • Tavini tauturu.

    Te huriraa o te taˈo Heleni diakono, o tei huri-pinepine-hia ei “tavini.” Te “tavini tauturu,” o te hoê ïa taeae e tavini ma te tauturu i te tino matahiapo o te amuiraa. Ia haapao râ oia i te mau titauraa Bibilia no teie haamaitairaa taa ê.​—Ti1 3:8-10, 12.

  • Taviniraa moˈa.

    E taviniraa aore ra e ohipa moˈa i roto i te haamoriraa a te hoê taata i te Atua.​—Ro 12:1; Apo 7:15.

  • Tebeta.

    I muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia, o te iˈoa ïa o te 10 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa, e te 4 o te avaˈe o te tarena tivira. E tuea ïa i te afaraa o Titema haere roa i te afaraa Tenuare. Ua piihia râ “te ahuru o te avaˈe.” (Ese 2:16)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Teraphima.

    E tii o te mau atua o te utuafare aore ra e idolo, faaohipahia no te ite i te mau tapao. (Ezk 21:21) Mai te taata te rahi te tahi o teie mau idolo, area vetahi, mea nainai ïa. (Ge 31:34; Sa1 19:13, 16) Te faaite ra te mau heruraa ta te mau ihipǎpǎ i ite mai i Mesopotamia, e e horoa te teraphima e vai ra i te hoê taata i te tahi tiaraa no te fanaˈo i te faufaa tupuna. (Tera paha te tumu i rave ai Rahela i te mau teraphima a to ˈna metua tane.) Aita râ teie peu tumu i Iseraela. Tera râ, i te tau o te mau tavana e o te mau arii, e teraphima ta vetahi mau Iseraela ei idolo na ratou. Tei roto te mau teraphima i te mau taihaa ta te arii taiva ore ra o Iosia i faaore.​—Tav 17:5; Ar2 23:24; Ho 3:4.

  • Terono haavaraa.

    E paˈepaˈe tei faatiahia i rapae. E eˈa paumaraa no te haere i nia iho. Mai nia mai e paraparau ai te mau tia hau e parahi ra i nia i te terono i te nahoa e e faaite ai i ta ratou i faaoti. E taipe “te terono haavaraa o te Atua” e “te terono haavaraa o te Mesia” no ta Iehova faanahoraa no te haava i te huitaata.​—Ro 14:10; Ko2 5:10; Ioa 19:13.

  • Tia-faahou-raa.

    Te tiaraa mai te pohe mai. Te “tiaraa mai i nia” te auraa o te taˈo Heleni anasetasi. E 9 tia-faahou-raa tei faahitihia i roto i te Bibilia, mai te faatia-faahou-raa mai te Atua ra o Iehova ia Iesu. Noa ˈtu e ua faatia faahou mai Elia, Elisaia, Iesu, Petero e o Paulo i te taata pohe, maoti noa te puai o te Atua i tupu ai teie mau semeio. Mea faufaa roa te “tia-faahou-raa [o] te feia parau-tia e [o] te feia parau-tia ore” i te fenua nei i roto i te opuaraa a te Atua. (Ohi 24:15) Te faahiti atoa ra te Bibilia i te tia-faahou-raa i te raˈi, parauhia te tia-faahou-raa “matamua,” no te mau taeae faatavaihia o Iesu.​—Php 3:11; Apo 20:5, 6; Ioa 5:28, 29; 11:25.

  • Tia mana.

    I raro aˈe i te hau Babulonia, e feia tiaraa mana no te mau tuhaa fenua. Mea ite ratou i te ture e e mana to ratou i te pae haavaraa. I te mau tuhaa fenua faaterehia e te hau Roma, e tiaau ratou no te faatereraa. Ta ratou hopoia, e ara ïa ia vai noa te hau, e haapao i te faufaa, e haava i tei ofati i te ture, e faaue atoa ia tupu iho â te faautuaraa.​—Da 3:2; Ohi 16:20.

  • Tiaau.

    E tane, e haapao e e aupuru i te amuiraa ta ˈna hopoia matamua. E tiaau ma te paruru te manaˈo tumu o te taˈo Heleni episekopo. Te faataa ra na parau “tiaau” e “matahiapo” (peresibutero) i te hoê â tiaraa i roto i te amuiraa Kerisetiano. Te faaite ra te taˈo “matahiapo” i te feruriraa paari o te taeae tei faatoroahia, e te haafaufaa ra te taˈo “tiaau” i te mau hopoia o teie toroa.​—Ohi 20:28; Ti1 3:2-7; Pe1 5:2.

  • Tiaau (hau Babulonia).

    Tei nia ˈˈe te tavana hau i te tiaau. Te faaite ra te Bibilia e e mana to te mau tiaau i nia i te mau tane paari i te aorai Babulonia. Ua faahiti atoa te Bibilia i te mau tiaau i te tau a faatere ai te arii Dariu no Medai.​—Da 2:48; 6:7.

  • Tiahapa o te amuiraa.

    E parau teie o te faaohipahia no te fare ie a Mose e te sekene moˈa o tei faatiahia na i roto i te medebara.​—Ex 33:7; 39:32.

  • Tiai.

    E taata o te vai ara no te paruru i te taata aore ra no te tiai i te faufaa, i te po iho â râ. Ia piri mai te ati, e faaara oia i te taata. Pinepine e tia te mau tiai i nia i te patu haaati e te mau pare o te oire, a ite atu ai i te feia i te atea ia tapiri mai. I roto i te nuu, te vai atoa ra te mau faehau tiai vahi. Ei auraa taipe, e tiai atoa te mau peropheta no Iseraela, no te mea e faaara ratou i te nunaa i te haamouraa e fatata mai ra.​—Ar2 9:20; Ezk 3:17.

  • Tiai a te emepera Roma.

    E pǔpǔ faehau Roma maitihia ei tiai i te emepera Roma. Ua riro mai ratou ei puai poritita o te turu aore ra o te faatahuri i te hoê emepera.​—Php 1:13.

  • Tiapana.

    E faito mai te manimani rima rahi e tae atu i te manimani rima nainai ia hohorahia te rima. E 44,5 tenetimetera te roa o te kubiti, e 22,2 tenetimetera ïa to te tiapana. (Ex 28:16; Sa1 17:4)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Tiputa.

    E ahu oomohia e te mau tahuˈa. E tiputa taa ê to te tahuˈa rahi, ua faaunaunahia te muaraa i 12 ofai maitai roa. (Ex 28:4, 6)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5.

  • Tisiri.​—

    Hiˈo ETANIMA e te tuhaa hau B15.

  • Titiro.

    E titiro neneiraa (i nia i te araea aore ra te mori hinu paari) no te haapapu i te hoê parau faturaa, te hoê papai, aore ra te hoê parau faaau. I tahito ra, i hamanihia na te titiro i te ofai, te ivori aore ra te raau, a nanaˈohia ˈtu ai te tahi reta aore ra hohoˈa i nia iho. E faaohipa-taipe-hia te hoê titiro no te tahi mea tei titirohia ei parau mau, ei tapao faturaa, aore ra ei parau huna.​—Ex 28:11; Ne 9:38; Apo 5:1; 9:4.

  • Toˈa.

    Mai te ofai te huru, mea paari râ, o te itehia i roto i te miti. No roto mai te reira i te ivi o te mau animara nainai. Ua rau te û, te uteute, te uouo e te ereere. Mea rahi roa te toˈa i roto iho â ra i te miti Uteute. I tahito ra, mea moni roa te toˈa uteute, e faaohipahia na te reira no te hamani i te mau poe e te tahi atu mau faaunaunaraa.​—Mas 8:11.

  • Tuhaa ahuru (te ahuru).

    Te 10 ïa o te tuhaa, aore ra 10 i nia i te hanere, e horoahia aore ra e aufauhia ei tute no te mau ohipa faaroo iho â râ. E parau-atoa-hia “te ahuru.” (Mal 3:10; De 26:12; Mt 23:23) I raro aˈe i te Ture a Mose, i horoahia na pauroa te matahiti te ahuru o te hotu o te fenua e te ahuru o te mau mamoe e o te puaatoro anei tei aere, na te ati Levi no te turu ia ratou. E horoa te ati Levi i te ahuru o teie tuhaa ahuru na te mau tahuˈa o te opu o Aarona no te turu ia ratou. Te vai ra te tahi atu mau tuhaa ahuru. Aita e titauhia ra i te mau Kerisetiano ia horoa i te tuhaa ahuru.

  • Tumu raau e ite ai i te maitai e te ino.

    E tumu raau i roto i te ô i Edene o ta te Atua i faaohipa ei taipe o to ˈna tiaraa e horoa i te mau ture aveia no te huitaata no nia i te mea “maitai” e te mea “ino.”​—Ge 2:9, 17.

  • Tumu raau o te ora.

    Te hoê tumu raau e itehia i roto i te ô i Edene. Aita te Bibilia e haapapu ra e e maitai taa ê to te maa hotu o tera tumu raau o te nehenehe e horoa i te ora. E taipe teie tumu raau. E haapapuraa teie e e horoa te Atua i te ora mure ore i te mau taata o ta ˈna i farii ia amu i tera maa hotu.​—Ge 2:9; 3:22.

  • Ture.

    Te Ture a Mose aore ra na buka matamua e 5 o te Bibilia. Oia atoa te mau ture tataitahi o te Ture a Mose aore ra te hoê aratairaa o te ture.​—Nu 15:16; De 4:8; Mt 7:12; Ga 3:24.

  • Ture a Mose.

    Te Ture ta Iehova i tuu ia Iseraela na roto ia Mose i roto i te medebara o Sinai i 1513 hou te tau o Iesu. Pinepine e parauhia na buka matamua e 5 o te Bibilia te Ture.​—Ios 23:6; Lu 24:44.

  • Tusia.

    Te hoê mea e pûpûhia i te Atua ei faaiteraa i te mauruuru, ei faˈiraa hara e ei faahauraa e o ˈna. Hou te Ture a Mose, aita i titauhia ia pûpû i te tusia, noa ˈtu râ ua pûpû noa te taata i te tusia e rave rau, te tusia animara atoa, mai Abela mai â. Aita i titau-faahou-hia te mau tusia animara i muri aˈe i to Iesu horoaraa i to ˈna iho ora ei tusia tia roa. Te tamau noa nei râ te mau Kerisetiano i te pûpû i te mau tusia pae varua i te Atua.​—Ge 4:4; Heb 13:15, 16; Io1 4:10.

  • Tusia haamauruururaa.

    E tusia no te hau pûpûhia i te Atua no te haamauruuru ia ˈna no te mau haamaitairaa e no to ˈna here taiva ore. I amuhia na te iˈo animara pûpûhia e te pane hopue e oia atoa te pane hopue ore. E amuhia te iˈo i tera iho â mahana.​—Pa2 29:31.

  • Tusia no te euhe.

    Te mau ô horoa noa o te ravehia no te tahi mau euhe.​—Le 23:38; Sa1 1:21.

  • Tusia no te hapa.

    E tusia ta te hoê taata e pûpû no ta ˈna iho mau hara. Mea taa ê rii te reira i te tusia no te hara. Ia pûpû oia i te reira, te tatarahapa ra oia e te farii ra e ua hara oia i te Atua aore ra ua faaere oia i te tahi taata i to ˈna mau tiaraa maoti te Ture. Aore ra te ani ra oia ia fanaˈo faahou i to ˈna mau tiaraa ta ˈna i ere i to ˈna hararaa e ia faaorehia ta ˈna utua.​—Le 7:37; 19:22; Isa 53:10.

  • Tusia no te hara.

    E tusia pûpûhia no te hoê hara opua-ore-hia no te paruparu o te tino hara. I pûpûhia na e rave rau animara ei tusia, mai te puaatoro oni e tae atu i te uupa, ia au i te tiaraa e te huru tupuraa o te taata tei hara.​—Le 4:27, 29; Heb 10:8.

  • Tusia no te hau.

    E tusia pûpûhia ia Iehova no te faaite e te hinaaro ra tatou e vai hau e o ˈna. Te taata haamori e to ˈna utuafare, te tahuˈa te pûpû i te reira e te mau tahuˈa o te tavini ra i tera taime te amu i te tahi tuhaa. Na Iehova ïa te hauˈa noˈanoˈa o te mii e au auahi ra. E horoa-atoa-hia na ˈna te toto o te faaauhia i te ora. Mai te mea ra te tamaa ra te mau tahuˈa e te feia haamori e o Iehova, e tapao ïa no te auhoaraa hau.​—Le 7:29, 32; De 27:7.

  • Tusia taauahi.

    E tusia animara (puaatoro oni, mamoe oni, puaaniho oni, uupa e uuairao apî) tei tutuihia i nia i te fata ei ô pûpû-taatoa-hia i te Atua. Aita hoê aˈe tuhaa e tapeahia mai e te taata haamori.​—Ex 29:18; Le 6:9.

  • Tusia taueuehia.

    No te pûpû i te tusia taueuehia, e au ra e tuu te tahuˈa i to ˈna rima i raro aˈe i te rima o te taata haamori o te tapea ra i te tusia, e taueue raua i te reira ma te faahaere atu i mua e ma te faahoˈi mai i muri. Aore ra na te tahuˈa iho e taueue i te tusia. Ua faaauhia teie huru raveraa i te pûpûraa i te tusia ia Iehova.​—Le 7:30.

  • Tusia uaina.

    E niniihia teie tusia i nia i te fata e e pûpûhia e te rahiraa o te tahi atu mau tusia. Ua faaohipa Paulo i te reira ei taipe o to ˈna hinaaro mau e tavini i to ˈna mau taeae Kerisetiano.​—Nu 15:5, 7; Php 2:17.

  • Tutae ro.

    Te mau manumanu atoa e faatupu i te maˈi i nia i te mau raau tupu. Te manaˈohia ra o te Puccinia graminis te tutae ro i roto i te Bibilia.​—Ar1 8:37.

  • Tuuraa rima.

    I tuuhia na te rima i nia i te hoê taata no te faatoroa ia ˈna no te hoê ohipa taa maitai, no te haamaitai ia ˈna, no te faaora i to ˈna maˈi, aore ra no te tuu atu i te hoê ô a te varua moˈa. I te tahi mau taime, i tuuhia na te rima i nia i te mau animara hou a pûpûhia ˈi te reira.​—Ex 29:15; Nu 27:18; Ohi 19:6; Ti1 5:22.

U

  • Umi.

    E faito i te hohonu o te miti, 1,8 metera. (Ohi 27:28)​—Hiˈo i te tuhaa hau B14.

  • Umu.

    Tei faaohipahia no te faatô aore ra no te faatahe i te mau huru auri atoa, oia atoa no te faaamaraa i te mau taoˈa araea. I tahito ra, i hamanihia na te umu i te ofai araea aore ra i te ofai. I roto atoa i te hoê umu e tunuhia ˈi te maa.​—Ge 15:17; Da 3:17; Apo 9:2.

  • Upoo parau.

    O te upoo parau o te hoê Salamo no te haapapu na vai i papai e i roto i teihea tupuraa, e horoa i te mau aratairaa no nia i te himene, e nafea ia himene aore ra eaha te fa o te Salamo.​—Hiˈo i te mau upoo parau o te Salamo 3; 4; 5; 6; 7; 30; 38; 60; 92; 102.

  • Urima e Tumima.

    E taoˈa teie o ta te tahuˈa rahi e faaohipa no te uiui ia Iehova no nia i te mau tuhaa faufaa roa. E faaohipa te tahuˈa rahi i te reira mai te kelero ra te huru. Ia tomo te tahuˈa rahi i roto i te sekene, e tuuhia te Urima e te Tumima i roto i te tapoˈi ouma. E au ra e aita te reira i faaohipa-faahou-hia i muri aˈe i te haamouraa Babulonia ia Ierusalema.​—Ex 28:30; Ne 7:65.

V

  • Vahi Moˈa.

    Te piha matamua e te rahi aˈe o te sekene aore ra o te hiero, mea taa ê i te piha i roto roa, te Vahi Moˈa Roa. I roto i te Vahi Moˈa o te sekene, te vai ra te vairaa mori auro, te fata auro o te mea noˈanoˈa, te iri vairaa pane pûpûhia, e te mau taihaa auro. I roto i te hiero, te vai ra te fata auro, 10 vairaa mori auro e 10 iri vairaa pane pûpûhia. (Ex 26:33; Heb 9:2)​—Hiˈo i te tuhaa hau B5 e B8.

  • Vahi Moˈa Roa.

    Parau-atoa-hia te Moˈa o te mau Moˈa, o te piha i roto roa i te sekene e i te hiero, to reira te afata o te faufaa. Ia au i te Ture a Mose, o te tahuˈa rahi anaˈe râ tei faatiahia ia tomo i roto i te Vahi Moˈa Roa, hoê taime i te matahiti, i te Mahana faahauraa.​—Ex 26:33; Le 16:2, 17; Ar1 6:16; Heb 9:3.

  • Vahi tairiiriraa, taataahiraa huero maa.

    Te vahi e faataa-ê-hia ˈi te ota i te huero maa. E vahi parahurahu i nia i te hoê vahi teitei, mea mataˈi roa na reira.​—Ru 3:2; Mt 3:12.

  • Vahi teitei.

    E vahi haamoriraa, pinepine tei te tupuai o te hoê aivi, mouˈa aore ra hoê vahi ta te taata i haaparahurahu. Noa ˈtu i haamorihia na te Atua i te mau vahi teitei i te tahi mau taime, mea pinepine aˈe râ o te mau atua hape te haamorihia i reira.​—Nu 33:52; Ar1 3:2; Ier 19:5.

  • Vahine faaipoipo tavini.

    Te piti o te vahine faaipoipo. E mea pinepine e tavini vahine.​—Ex 21:8; Sa2 5:13; Ar1 11:3.

  • Vairaa mea noˈanoˈa.

    Taihaa hamanihia i te auro, te ario, aore ra te veo, faaohipahia i roto i te tiahapa e te hiero no te tutui i te mea noˈanoˈa, e no te hopoi ê atu i te rehu auahi o te mau tusia pûpûhia i nia i te fata e te mau uiti i ama o te mau vairaa mori auro e 7 amaa. E parau-atoa-hia e vairaa auahi.​—Ex 37:23; Pa2 26:19; Heb 9:4.

  • Varua ino.

    O Satani te Diabolo, o te patoi ra i te Atua e ta ˈna mau ture aveia parau-tia.​—Mt 6:13; Io1 5:19.

  • Varua moˈa.

    Te puai ohipa ite-ore-hia ta te Atua e faaohipa no te faatupu i to ˈna hinaaro. E puai moˈa, no te mea no ǒ mai ia Iehova ra, te hoê Atua mâ e te parau-tia hau ê, e no te mea e ravea te reira ta ˈna e faaohipa no te faatupu i te mea moˈa.​—Lu 1:35; Ohi 1:8.

  • Viivii.

    Nehenehe teie parau e faataa i te reporepo, aore ra te ofatiraa i te ture a te Atua no nia i te maitai e te ino. I roto râ i te Bibilia, e faahiti-pinepine-hia teie taˈo no te mau mea atoa e ere mea tano aore ra e ere mea mâ ia au i te Ture a Mose. (Le 5:2; 13:45; Mt 10:1; Ohi 10:14; Eph 5:5)​—Hiˈo .

  • Vivi.

    E manumanu amu aihere o te rere ei aere rahi. E faatia te Ture a Mose ia amu i te vivi. E amu te mau aere vivi pauroa te aihere na te mau vahi e tau ai ratou, ua ati ïa tuhaa fenua.​—Ex 10:14; Mt 3:4.

Z

  • Zifa.

    Te iˈoa ïa o te 2 o te avaˈe o te tarena ati Iuda moˈa e te 8 o te avaˈe o te tarena tivira. E haamata i te afaraa no Eperera e e hope i te afaraa no Me. O Iiara te iˈoa i roto i te Talmud ati Iuda e te tahi atu mau papai i muri aˈe i te hopoi-ê-raa i Babulonia. (Ar1 6:37)​—Hiˈo i te tuhaa hau B15.

  • Ziona, mouˈa no Ziona.

    Te oire auahia o te mau Iebusi i te pae apatoa hitia o te râ o te aivi no Ierusalema. I muri aˈe i to Davida haruraa i te oire, ua patu oia i to ˈna aorai i reira tei piihia “te Oire o Davida.” (Sa2 5:7, 9) Ua riro te mouˈa o Ziona ei vahi moˈa no Iehova, a afai ai Davida i te afata o te faufaa i reira. I muri aˈe, te vahi o te hiero i te mouˈa no Moria, e te tahi taime te oire taatoa o Ierusalema. Pinepine e faahiti-taipe-hia te reira i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano.​—Sl 2:6; Pe1 2:6; Apo 14:1.

  • Zugo.

    E tâpû raau e tuuhia i nia i te tapono o te hoê taata, a faatautauhia ˈi i na pae e 2 te tahi mau taihaa, aore ra i nia i te afii o na animara e 2 (pinepine te puaatoro), a huti ai i te hoê mauhaa faaapu aore ra hoê pereoo. Pinepine te mau tîtî i te rave i te zugo no te uta i te mau taihaa teiaha. E taipe ïa te zugo no te faatîtîraa aore ra te auraroraa i te tahi taata, te haavîraa atoa e te mauiui. Ia tatarahia aore ra ia ofatihia te zugo, te auraa ïa e ua tiamâ mai taua taata ra i te faatîtîraa e te haavîraa.​—Le 26:13; Mt 11:29, 30.