Fakatatau kia Mātiu 6:1-34

  • MALANGA ʻI HE MOʻUNGÁ (1-34)

    • Fakaʻehiʻehi mei he faifakahāhā ʻo e fiemāʻoniʻoní (1-4)

    • Founga ke lotu aí (5-15)

      • Sīpinga lotú (9-13)

    • ʻAukai (16-18)

    • Koloa ʻi māmaní pea ʻi hēvaní (19-24)

    • Tuku hoʻomou loto-moʻuá (25-34)

      • Hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá (33)

6  “Tokanga ke ʻoua te mou fai hoʻomou tōʻonga māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e tangatá ke nau mamata ki ai;+ he kapau ʻe pehē, heʻikai te mou maʻu ha totongi mei hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní.  Ko ia ʻi haʻo fai ha ngaahi foaki ʻofa,* ʻoua te ke tomuʻa ifi ha talupite, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau mālualoí ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he ngaahi halá, koeʻuhí ke fakalāngilangiʻi ai kinautolu ʻe he tangatá. ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú.  Ka ko koe, ʻi haʻo fai ha ngaahi foaki ʻofa, ʻoua ʻe tuku ke ʻilo ʻe ho nima toʻohemá ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ho nima toʻomataʻú,  koeʻuhi ke hoko ai ʻo lilo pē hoʻo ngaahi foaki ʻofá. Pea ko hoʻo Tamaí leva ʻa ia ʻokú ne vakai mai ki ai mei he liló te ne totongi kiate koe.+  “Pehē foki, ʻi hoʻomou lotú, ʻoua te mou hangē ko e kau mālualoí,+ he ʻoku nau manako ke tuʻu ʻo lotu ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he tuliki ʻo e ngaahi hala lalahí ke mātā ʻe he tangatá.+ ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú.  Ka ʻi haʻo lotu, hū ki hao loki ʻoku lilo, pea ʻi he hili hoʻo tāpuni ʻa e matapaá, lotu ki hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he liló.+ Pea ko hoʻo Tamaí leva ʻa ia ʻokú ne vakai mai ki ai mei he liló te ne totongi kiate koe.  ʻI hono fai ha lotú, ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá, he ʻoku nau fakakaukau ʻe fai mai ha fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea lahí.  Ko ia ʻoua te mou hangē ko kinautolú, he ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku mou fiemaʻú+ ki muʻa noa pē ke mou kole ia kiate iá.  “Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú:+ “‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi*+ ho huafá.+ 10  Ke hoko mai ho Puleʻangá.+ Ke fai ho finangaló,+ ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.+ 11  Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻahó ni;+ 12  pea fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí.+ 13  Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi,+ kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.’*+ 14  “He kapau te mou fakamolemoleʻi ʻa e faihala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemoleʻi foki kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní;+ 15  he kapau ʻe ʻikai ke mou fakamolemoleʻi ʻa e faihala ʻa e kakaí, ʻe ʻikai foki ke fakamolemoleʻi ʻe hoʻomou Tamaí ʻa hoʻomou faihalá.+ 16  “ʻI haʻamou ʻaukai,+ tuku hoʻomou hoko ʻo mata mamahi ʻo hangē ko e kau mālualoí, he ʻoku nau ʻai ke palakū honau matá* koeʻuhi ke hā ai ki he kakaí ʻoku nau ʻaukai.+ ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú. 17  Ka ko koe, ʻi haʻo ʻaukai, pani ho ʻulú pea tafitafi ho matá, 18  koeʻuhi ke ʻoua naʻa hā ai ʻokú ke ʻaukai ki he kakaí, ka ki hoʻo Tamaí pē ʻa ia ʻoku ʻi he liló. Pea ko hoʻo Tamaí leva ʻa ia ʻokú ne vakai mai ki ai mei he liló te ne totongi kiate koe. 19  “Tuku ʻa e faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi māmaní,+ ʻa e feituʻu ʻoku keina ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá pea ʻoku haea ai ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí. 20  Kae faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi hēvani,+ ʻa e feituʻu ʻoku ʻikai ke keina ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá,+ pea ʻoku ʻikai haea ai ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí. 21  He ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá, ʻe ʻi ai foki ho lotó. 22  “Ko e maama ʻo e sinó ko e matá.+ Ka huʻufataha* leva ho matá, ʻe maamangia* ho sinó kotoa. 23  Ka ʻo kapau ʻoku havala* ho matá,+ ʻe fakapoʻuli ho sinó kotoa. Kapau ʻoku fakapoʻuli moʻoni ʻa e maama ʻoku ʻiate koé, tā he fakapoʻuli lahi moʻoni ē! 24  “ʻOku ʻikai lava ha taha ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua; he te ne fehiʻa ki he taha kae ʻofa ki he taha,+ pe te ne pīkitai ki he taha kae taʻetokaʻi ʻa e taha. Heʻikai lava ke mou ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.+ 25  “ʻI he meʻá ni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu: Tuku hoʻomou loto-moʻua+ fekauʻaki mo hoʻomou moʻuí ki ha meʻa ke mou kai pe ki ha meʻa ke mou inu, pe ki homou sinó ki ha meʻa ke mou tui.+ ʻIkai ʻoku mahuʻinga ange ʻa e moʻuí ʻi he meʻakaí pea mo e sinó ʻi he valá?+ 26  Siofi fakalelei ʻa e fanga manupuna ʻo e langí;+ ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe utu pe faʻoaki feleoko, ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní. ʻIkai ʻoku mou mahuʻinga ange kimoutolu ʻiate kinautolu? 27  Ko hai ʻiate kimoutolu ʻe lava ʻe heʻene loto-moʻuá ke tānaki atu ha kiupite* ʻe taha ki he lōloa ʻo ʻene moʻuí?+ 28  Pehē foki, ko e hā ʻoku mou loto-moʻua ai ʻo fekauʻaki mo e valá? Ako mei he ngaahi lile ʻo e vaó, ʻi he anga ʻo ʻenau tupú; ʻoku ʻikai te nau fakaongosia, pe te nau ngaohi filo; 29  ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu naʻa mo Solomone+ ʻi he kotoa ʻo hono lāngilangí naʻe ʻikai ke teungaʻia ia ʻo hangē ko ha taha ʻo e ngaahi lilé ni. 30  Kapau leva ʻoku fakateunga pehē ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻakau ʻo e vaó ʻa ia ʻoku ʻi heni ʻi he ʻahó ni pea lī ki he ʻōvaní ʻapongipongí, ʻikai ʻe lahi ange ʻene fakateunga kimoutolú, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai? 31  Ko ia ʻoua ʻaupito naʻa mou loto-moʻua+ ʻo pehē, ‘Ko e hā te tau kaí?’ Pe, ‘Ko e hā te tau inú?’ Pe, ‘Ko e hā te tau tuí?’+ 32  He ko e ngaahi meʻá ni kotoa ko e ngaahi meʻa ia ʻoku tuli vēkeveke ki ai ʻa e ngaahi puleʻangá. ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa. 33  “Ko ia leva, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.+ 34  Ko ia ʻoua ʻaupito naʻa mou loto-moʻua ʻo fekauʻaki mo e ʻaho hono hokó,+ he ko e ʻaho hono hokó ʻe ʻi ai pē hono ngaahi loto-moʻua ʻoʻona. ʻOku feʻunga pē ki he ʻaho taki taha ʻa hono ngaahi faingataʻa ʻoʻoná.

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “foaki ha meʻaʻofa ki he masivá.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “ʻai ke tāpuhā; ʻai ke toputapu.”
ʻA ia, ko Sētane.
Pe “ʻoku nau taʻetokanga ki honau fōtungá.”
Pe “sio lelei.” Fakafoʻilea, “faingofua.”
Pe “maamaloa.”
Fakafoʻilea, “kovi; fulikivanu.”