Fakatatau kia Mātiu 2:1-23

  • ʻAʻahi ʻa e kau vavalo ki he fetuʻú (1-12)

  • Hola ki ʻIsipité (13-15)

  • Tāmateʻi ʻe Hēlota ʻa e tamaiki tangata īkí (16-18)

  • Foki ki Nāsaleti (19-23)

2  ʻI he hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihema+ ʻo Siuteá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hēlota*+ ko e tuʻí, vakai, naʻe haʻu ki Selusalema ha kau vavalo ki he fetuʻú* mei he Hahaké,  ʻo nau pehē: “Ko fē ʻa e tokotaha kuo ʻaloʻi ko e tuʻi ʻo e kau Siú?+ He naʻa mau sio ki hono fetuʻú ʻi heʻemau ʻi he Hahaké, pea kuo mau haʻu ke fai ha fakaʻapaʻapa* kiate ia.”  ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe hohaʻatuʻu ʻa Tuʻi Hēlota, pea mo Selusalema kotoa.  ʻI hono fakatahatahaʻi kotoa mai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipe ki he kakaí, naʻá ne fakaʻekeʻeke kinautolu ʻo fekauʻaki mo e feituʻu ʻe ʻaloʻi ai ʻa e Kalaisí.*  Naʻa nau pehē kiate ia: “ʻI Pētelihema+ ʻo Siuteá, he ko e anga ʻeni hono tohi fakafou ʻi he palōfitá:  ‘Pea ko koe, ʻe Pētelihema ʻo e fonua ko Siutá, ʻoku ʻikai ʻaupito ko e kolo mahuʻinga siʻi taha koe ʻi he kau kōvana ʻo Siutá, he ʻe haʻu meiate koe ha tokotaha pule, ʻa ia te ne tauhi hoku kakai ko ʻIsilelí.’”+  Naʻe ui fakafufū leva ʻe Hēlota ʻa e kau vavaló ke fakapapauʻi fakalelei meiate kinautolu ʻa e taimi ʻo e hā ʻa e foʻi fetuʻú.  ʻI heʻene fekau atu kinautolu ki Pētelihemá, naʻá ne pehē: “Mou ō ʻo kumi fakalelei ki he kiʻi tamá, pea ʻi hoʻomou maʻu iá, mou fakahā mai kiate au koeʻuhi ke u ʻalu mo au ʻo fai ha fakaʻapaʻapa kiate ia.”  ʻI he hili ʻenau fanongo ki he tuʻí, naʻa nau fononga leva, pea vakai, ko e foʻi fetuʻu naʻa nau sio ki ai ʻi heʻenau ʻi he Hahaké+ naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻo ne tuʻu mei ʻolunga ʻi he potu naʻe ʻi ai ʻa e kiʻi tamá. 10  ʻI heʻenau sio ki he foʻi fetuʻú, naʻa nau fiefia lahi ʻaupito. 11  Pea ʻi heʻenau hū ki he falé, naʻa nau sio ai ki he kiʻi tamá mo Mele ko ʻene faʻeé, pea nau tūʻulutui ʻo nau fakaʻapaʻapa* kiate ia. Naʻa nau fakaava hake foki ʻenau ngaahi koloá ʻo ʻoatu kiate ia ʻa e ngaahi meʻaʻofa—ko e koula mo e ʻinisēnisi hinehina mo e mula.* 12  Kae kehe, koeʻuhi naʻe ʻoange kiate kinautolu ha fakatokanga fakaʻotua ʻi ha misi+ ke ʻoua te nau toe foki kia Hēlota, naʻa nau mavahe ki honau fonuá ʻi ha hala kehe. 13  Hili ʻenau mavahé, vakai, naʻe hā ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová* kia Siosifa ʻi ha misi,+ ʻo ne pehē: “Tuʻu hake, ʻave ʻa e kiʻi tamá mo ʻene faʻeé pea mou hola ki ʻIsipite, pea nofo ai kae ʻoua ke u toki fakahā atu, he ʻoku teu ke kumi ʻe Hēlota ʻa e kiʻi tamá ke tāmateʻi.” 14  Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa Siosifa ʻo ne ʻave ʻa e kiʻi tamá mo ʻene faʻeé ʻi he poʻulí pea nau ō ki ʻIsipite. 15  Naʻá ne nofo ai ʻo aʻu ki he mate ʻa Hēlotá. Naʻe fakahoko ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova* fakafou ʻi heʻene palōfitá, ʻo pehē: “Naʻá ku ui mai ʻa hoku fohá mei ʻIsipite.”+ 16  Pea ʻi he ʻilo ʻe Hēlota kuo kākaaʻi ia ʻe he kau vavaló, naʻá ne houhau lahi ʻaupito, peá ne fekau atu ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa pē ʻi Pētelihema mo hono ngaahi vāhengá kotoa, mei he taʻu uá ʻo faai hifo, ʻo fakatatau ki he taimi naʻá ne fakapapauʻi fakalelei mei he kau vavaló.+ 17  Naʻe fakahoko leva ai ʻa e meʻa naʻe folofolaʻaki fakafou ʻia Selemaia ko e palōfitá, ʻa ia naʻá ne pehē: 18  “Naʻe ongona ha leʻo ʻi Lama, ko e tengihia mo e fuʻu fākafoa. Ko e tengihia ʻe Lesieli+ ʻene fānaú, pea naʻe ʻikai te ne fie tali ha fakafiemālie, koeʻuhi ko ʻenau puli atú.”+ 19  ʻI he mate ʻa Hēlotá, vakai, naʻe hā ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová* kia Siosifa ʻi ʻIsipite ʻi ha misi+ 20  ʻo pehē: “Tuʻu hake, ʻave ʻa e kiʻi tamá mo ʻene faʻeé pea mou ō ki he fonua ko ʻIsilelí, he kuo mate ʻa e faʻahinga naʻa nau kumi ki he moʻui ʻa e kiʻi tamá.” 21  Ko ia naʻá ne tuʻu hake ʻo ne ʻave ʻa e kiʻi tamá mo e faʻē ʻa e kiʻi tamá pea nau hū ki he fonua ko ʻIsilelí. 22  Ka ʻi heʻene fanongo ʻoku pule ʻa ʻAkileosi ʻi Siutea kae ʻikai ko ʻene tamai ko Hēlotá, naʻá ne ilifia ke ʻalu ki ai. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono ʻoange ha fakatokanga fakaʻotua ʻi ha misi,+ naʻá ne mavahe ki he feituʻu ʻo Kālelí.+ 23  Pea naʻá ne ʻalu ʻo nofo ʻi ha kolo naʻe ui ko Nāsaleti,+ koeʻuhi ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe folofolaʻaki fakafou ʻi he kau palōfitá: “ʻE ui ia ko ha Nāsaleti.”*+

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “kau ʻasitalolosia; kau maki.”
Pe “ke punou.”
Pe “Mīsaiá; Tokotaha Paní.”
Pe “punou.”
Ko ha pauta fakanamulelei.
Ngalingali ko e haʻu mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e “huli.”