Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO DIESSEIS

E Tabata Sabí, ku Kurashi i Kla pa Sakrifiká Su Mes

E Tabata Sabí, ku Kurashi i Kla pa Sakrifiká Su Mes

1-3. (a) Kon Èster lo a sintié ora e tabata bai na e trono di su kasá? (b) Kon rei a reakshoná riba e bishita di Èster?

ÈSTER su kurason tabata bati sinfin segun ku e tabata kana bai pokopoko na e trono. Diripiente a bira ketu ketu den e sala real inmenso di e palasio perso na Susa. Tabata asina ketu ku Èster por a tende su mes stapnan i asta e zonido di su bistí real. E no por a para atmirá e grandesa di e palasio ku su pilánan elegante i e plafòn di palu di seder importá for di Líbano, grabá ku relieve magnífiko. El a hasi tur su esfuerso pa konsentrá riba e hòmber sintá riba trono, e hòmber ku tabatin Èster su bida den su man.

2 Rei a keda ku su bista klabá riba Èster i a ekstendé su sèpter di oro den su direkshon. E gesto simpel ei a salba Èster su bida, pasobra asina rei a indiká ku el a pordon’é e delitu ku el a kaba di kometé, esta, di presentá dilanti di rei sin ku el a ser invitá. Ora Èster a yega na e trono, el a rèk su man i, masha gradisidu, a mishi ku punta di e sèpter.—Èst. 5:1, 2.

Humildemente Èster a gradisí rei ku el a spar su bida

3 Asuero tabata un rei ku gran rikesa i poder, i tur kos rònt di dje a indiká esei. Segun algun eksperto, e bistí di e reinan di Persia di e tempu ei lo a kosta awe sientos di miónes di florin. Ku tur esei, tòg Èster por a mira un kariño den kara di su kasá, kende na su manera tabata stim’é. E di ku Èster: “Ki ta molestiá bo, Reina Èster? I kiko ta bo deseo? Lo e wòrdu duná na bo, asta mitar di e reino.”—Èst. 5:3.

4. Ki tarea difísil Èster tabatin?

4 Èster ya a demostrá masha fe i kurashi: El a bini serka rei pa protehá su pueblo kontra un kòmplòt pa kaba ku nan. Te asina leu, tur kos a bai bon, pero awor a yega e parti mas difísil. E tabatin ku konvensé e rei orguyoso akí ku su konsehero di konfiansa tabata un hòmber malbado ku a usa un triki pa laga rei dekretá eksterminashon di e pueblo di Èster. Kon lo e por a konvens’é, i kiko nos por siña for di e fe di e muhé ekstraordinario akí?

El A Aktua Sabí i A Skohe “un Tempu pa Papia”

5, 6. (a) Kon Èster a apliká e prinsipio di Eklesiástes 3:1 i 7? (b) Dikon nos por bisa ku Èster a aktua sabí ora el a papia ku su kasá?

5 Akaso Èster mester a konta rei e problema dilanti di tur e hendenan den sala? Esei lo por a humiá rei i duna su konsehero Haman tempu pa kuestioná e akusashonnan. Pues, kiko Èster a hasi? Siglonan promé, rei sabí Sálomon a skirbi bou di inspirashon di Dios: “Tin un tempu stipulá pa tur kos . . . un tempu pa keda ketu i un tempu pa papia.” (Ekl. 3:1, 7) Kasi sigur e hòmber fiel Mardokeo, Èster su tata di kriansa, a siñ’é e tipo di prinsipionan ei. I tabata bisto ku Èster a komprondé e importansia di skohe kuidadosamente e “tempu pa papia.”

6 Èster a bisa: “Si ta agradá rei, laga rei i Haman bini awe na e bankete ku mi a prepará pa rei.” (Èst. 5:4) Rei a haña esei bon i a manda buska Haman. Bo a wak kon sabí Èster a aktua? El a laga su kasá keda ku su dignidat i a la bes el a logra haña un lugá i momento mas apropiá pa presentá su problema na rei.—Lesa Proverbionan 10:19.

7, 8. Kon a bai na e promé bankete di Èster, pero dikon e no a bisa rei nada?

7 Sin duda, Èster a prepará e bankete ei ku masha kuidou i a tene kuenta ku tur loke su esposo tabata gusta. E bankete tabatin su bon biña pa krea un ambiente di alegria. (Sal. 104:15) Asuero a pasa asina bon ku el a bolbe puntra Èster ta kiko tabata su petishon. Awor lo tabata tempu p’e papia?

8 Èster a haña ku nò. El a invitá rei ku Haman pa bini un otro bankete e siguiente dia. (Èst. 5:7, 8) Dikon e no a bisa nada? No lubidá ku henter e pueblo di Èster tabata konfrontá eksterminashon pa motibu di e dekreto di rei. Ku bida di tantu hende asina den wega, Èster kier a hasi sigur di skohe e mihó tempu pa papia. Pues, el a warda i a organisá un otro fiesta pa mustra su kasá kuantu rèspèt i onor e tabatin p’e.

9. Kiko ta e balor di pasenshi, i kon nos por imitá e ehèmpel di Èster den esaki?

9 Pasenshi ta un kualidat balioso pero skars. Èster tabata masha preokupá i ansioso pa konta rei kiko tabata pasando, pero tòg el a warda ku pasenshi pa e momento korekto. Ta bon pa nos siña for di su ehèmpel, pasobra nos tur de bes en kuando ta mira kosnan ku ta robes i ku mester ser korigí. Si nos ta purba di konvensé un persona ku tin outoridat pa resolvé un problema, kisas nos tin ku imitá Èster i tene pasenshi. Proverbionan 25:15 ta bisa: “Ku hopi pasenshi un gobernante por wòrdu persuadí, i un lenga suave ta kibra wesu.” Si nos warda pa e momento oportuno i papia na un manera suave, manera Èster a hasi, nos por “kibra” kualke oposishon, asta si e ta duru manera un wesu. Yehova, e Dios di Èster, a bendishoná su pasenshi i sabiduria?

Pasenshi A Habri Kaminda pa Hustisia

10, 11. Dikon Haman su beis a daña ora el a sali for di e promé bankete, i kiko su kasá i su amigunan a konseh’é pa hasi?

10 Èster su pasenshi a habri kaminda pa un seri di suseso remarkabel. Haman a sali for di e promé bankete masha animá, “kontentu i ku alegria den su kurason,” pasobra rei i lareina a onr’é ku un invitashon. Pero ora el a pasa na porta di e kastel, su bista a kai riba Mardokeo, e hudiu ku ketu bai tabata nenga di rindi homenage spesial na dje. Manera nos a mira den e kapítulo anterior, no ta pa falta di rèspèt Mardokeo a keda sin hasi esei, sino pa motibu di su konsenshi i su relashon ku Yehova Dios. Ma Haman mesora “a yena ku rabia.”—Èst. 5:9.

11 Ora Haman a konta su kasá i su amigunan tokante e insulto akí, nan a konseh’é pa laga traha un palu di mas ku 20 meter haltu i bai pidi rei pa laga horka Mardokeo na dje. Haman a gusta e idea i mesora a laga traha e palu di horka.—Èst. 5:12-14.

12. Dikon rei a duna òrdu pa lesa e registronan ofisial na bos haltu p’e, i kiko el a haña sa debí na esei?

12 Mientrastantu, algu straño a pasa ku rei e anochi ei. Beibel ta bisa ku “rei no por a drumi.” Pues, el a duna òrdu pa lesa e registronan ofisial na bos haltu p’e. Un di e relatonan tabata un informe tokante un kòmplòt pa mata Asuero. Rei a kòrda e suseso ei: e konspiradónan a ser kapturá i ehekutá. Pero kon a para ku Mardokeo, e hòmber ku a denunsiá e kòmplòt? Rei, bon lantá awor, a puntra kon a rekompensá Mardokeo pa esei. Nan a kontest’é ku no a hasi nada pa e hòmber.—Lesa Èster 6:1-3.

13, 14. (a) Kon kos a kuminsá bai malu pa Haman? (b) Kiko Haman su kasá i su amigunan a bis’é?

13 Tur agitá, rei a puntra si tabatin un ofisial di palasio ei banda pa yud’é korigí e deskuido akí. Di tur hende ku por tabatin, ta nèt Haman tabata den patio di palasio! Aparentemente, el a bini trempan pasobra e tabata purá pa haña pèrmit pa laga horka Mardokeo. Ma promé ku Haman por a hasi su petishon, rei a puntr’é kiko mester hasi ku un hende ku rei ke duna onor. Haman a pensa ku rei tabata papia di dje. Pues, el a proponé un homenage tur afó: bisti e hòmber un mantel ku rei ta bisti, i lag’é pasa den henter e stat Susa riba e kabai ku rei ta kore, miéntras ku un ofisial haltu a kana su dilanti i elogi’é na bos haltu pa tur hende tende. Imaginá bo e kara di Haman ora el a tende ku e hòmber ku mester a haña e onor ei no tabata nada ménos ku Mardokeo! I ken rei a enkargá pa elogiá Mardokeo na bos haltu? Haman!—Èst. 6:4-10.

14 Ku mala gana Haman a kumpli ku e mandato akí ku lo mester tabata un tortura p’e. Despues el a bai kas purá, tur kibrá. Su kasá i su amigunan a bis’é ku e buèlta inesperá akí di akontesimentu no a nifiká nada bon i ku siguramente lo e pèrdè su bataya kontra e hudiu Mardokeo.—Èst. 6:12, 13.

15. (a) Kiko tabata e resultado di Èster su pasenshi? (b) Dikon ta sabí di nos parti pa siña “warda”?

15 Komo ku Èster a tene pasenshi i a warda ún dia mas pa presentá su petishon na rei, Haman a haña tempu pa prepará su propio kaida. Ademas, ta posibel ku ta Yehova Dios mes a pone ku rei no por a drumi. (Pro. 21:1) No ta pòrnada e Palabra di Dios ta animá nos pa siña “warda”! (Lesa Mikéas 7:7.) Ora nos siña warda riba Yehova, nos lo ripará ku su solushon pa nos problemanan ta mas mihó ku kualke kos ku nos mes lo por a pensa.

El A Papia ku Kurashi

16, 17. (a) Ki ora Èster su “tempu pa papia” a yega? (b) Kiko tabata e diferensia entre Èster i e reina anterior, Vasti?

16 Èster no a tribi di sigui pone e pasenshi di rei na prueba; na e di dos bankete lo e mester a konta rei tur kos. Pero kon? Rei mes a dun’é un chèns ora el a bolbe puntra Èster ta kiko e tabata ke. (Èst. 7:2) Awor Èster su “tempu pa papia” a yega.

17 Kisas Èster mesora a hasi un orashon den silensio na su Dios promé ku el a bisa: “Si mi a haña grasia den bo bista, o rei, i si ta agradá rei, laga mi bida wòrdu duná na mi komo mi petishon, i mi pueblo komo mi deseo.” (Èst. 7:3) Ripará ku el a sigurá rei ku lo e respetá su desishon. Di bèrdat Èster tabata kompletamente otro for di e reina anterior, Vasti, kende deliberadamente a humiá su esposo. (Èst. 1:10-12) Ademas, Èster no a kritiká rei pasobra rei no a aktua sabí ora el a konfia Haman. Al kontrario, el a supliká rei pa proteh’é di un peliger ku tabata menasá su bida.

18. Kon Èster a revelá e problema na rei?

18 Sin duda e petishon ei a konmové rei i a la bes a sorprend’é. Ta ken lo a tribi pone bida di su reina na peliger? Èster a sigui splika: “Nos a wòrdu bendí, ami i mi pueblo, pa wòrdu destruí, pa wòrdu matá i pa wòrdu eliminá. Awor si ta komo esklabo so nos a wòrdu bendí, hòmber i muhé, lo mi a keda ketu, [pero] nos aflikshon no por wòrdu kompará ku e daño ku rei lo sufri pa motibu di esaki.” (Èst. 7:4) Tuma nota ku Èster a splika frankamente kiko tabata e problema, pero el a agregá ku lo el a keda ketu si a bende nan komo esklabo. Pero e genosidio ku a ser planiá lo tabatin konsekuensianan asina pisá pa rei mes ku e no por a keda ketu.

19. Kiko nos por siña for di Èster tokante e arte di persuadí un persona?

19 E ehèmpel di Èster ta siña nos e arte di persuadí òf konvensé un persona. Si un dia bo tin ku konvensé un ser kerí òf asta un persona ku tin outoridat pa atendé un problema serio ku bo sa di dje, un kombinashon di pasenshi, rèspèt i frankesa lo ta di gran yudansa.—Pro. 16:21, 23.

20, 21. (a) Kon Èster a revelá e kòmplòt di Haman, i kon rei a reakshoná? (b) Kiko Haman a hasi ora Èster a saka na kla ku e tabata un manipuladó kobarde?

20 Asuero a puntra Èster: “Ta ken e ta, i na unda e ta, esun ku lo a tribi di hasi tal kos?” Imaginá bo kon Èster a mustra riba Haman i bisa: “Un atversario i un enemigu, e malbado Haman akí!” Esei sí tabata un akusashon grave! Pániko a poderá di Haman. Kisas el a mira kon e kara di Asuero a kambia di koló ora el a realisá ku su konsehero di konfiansa a kue kabes abou i a pon’é firma un dekreto ku lo a kousa morto di su propio kasá stimá! Furioso, rei a sali bai pafó den hòfi pa kalma su mes.—Èst. 7:5-7.

Ku kurashi Èster a denunsiá Haman komo esun kulpabel

21 Awor ku Haman a keda desenmaskará komo un manipuladó kobarde, el a kuminsá supliká Èster pa dun’é klemensia. Ora rei a bini bèk den e sala i a mira Haman riba e sofá di Èster ta rog’é, el a akusá Haman di kier a purba violá lareina den rei su mes kas. Esei tabata Haman su sentensia di morto. Nan a bai kuné, kara tapá. E ora ei un di e ofisialnan a konta rei ku Haman a lanta un palu masha haltu mes pa horka Mardokeo na dje. Mesora rei a duna òrdu pa horka Haman mes na e palu.—Èst. 7:8-10.

22. Kon e ehèmpel di Èster ta siña nos pa nunka pèrdè speransa ni bira amargá ni pèrdè nos fe?

22 Den e mundu inhustu djawe ta fásil pa kere ku hustisia nunka lo triunfá. Abo a yega di pensa asina? Pero Èster nunka a pèrdè speransa, bira amargá ni pèrdè fe. Na e momento oportuno, el a sali ku kurashi na defensa di loke tabata korekto, i el a konfia ku Yehova lo hasi sobrá. Laga nos hasi meskos. Yehova no a kambia. Te awe e por laga hende malbado i astuto kai den nan mes trampa, meskos ku el a hasi ku Haman.—Lesa Salmo 7:11-16.

Kla pa Sakrifiká Su Mes pa Yehova i pa Su Pueblo

23. (a) Kon rei a rekompensá Mardokeo ku Èster? (b) Kon e profesia ku Yakòb a hasi riba su kama di morto tokante Benyamin a kumpli? (Wak e kuadro “ Un Profesia Mas Ta Kumpli.”)

23 Por fin rei a haña sa ta ken Mardokeo tabata: no solamente un súpdito leal ku a evitá su asesinato, sino tambe e tata di kriansa di Èster. Asuero a hasi Mardokeo promé minister na lugá di Haman, i el a duna Èster e kas di Haman huntu ku su fortuna inmenso. Anto Èster a pone Mardokeo na kabes di e kas ei.—Èst. 8:1, 2.

24, 25. (a) Dikon Èster no por a sosegá despues ku el a revelá e kòmplòt di Haman? (b) Kon Èster a bolbe riska su bida?

24 Akaso Èster por a sosegá numa awor ku e ku Mardokeo tabata safe? Esei lo tabata masha egoista di su parti, pasobra na e momentonan ei e dekreto di Haman pa mata tur hudiu tabata yegando den tur skina di e imperio. Haman a tira lòt òf Pur—aparentemente un práktika spiritista—pa determiná kua tabata e mihó dia pa kumpli ku su atake malisioso. (Èst. 9:24-26) Ainda tabata falta algun luna pa e dia ei yega, pero e tabata aserká rápidamente. Lo por a evitá e tragedia akí?

25 Un biaha mas Èster a riska su bida pa su pueblo i a bolbe bai serka rei sin un invitashon ofisial. E biaha akí, el a yora pa su pueblo i a roga su kasá pa anulá e dekreto teribel ei. Pero, lei ku reinan di Persia a pasa tabata irevokabel. (Dan. 6:12, 15) P’esei rei a duna Èster ku Mardokeo pèrmit pa saka un lei nobo. Komo resultado, nan a manda un di dos dekreto ku a duna e hudiunan derecho di defendé nan mes. E mensaheronan riba kabai a bai purá na tur skina di e imperio i a hiba e bon notisia pa e hudiunan. Nan a bolbe haña speransa. (Èst. 8:3-16) Nos por imaginá kon e hudiunan den e imperio inmenso ei a arma nan mes i prepará pa e bataya, lokual nan lo no por a hasi nunka sin e dekreto nobo. Pero e pregunta mas importante tabata: ‘Yehova di ehérsitonan’ lo a apoyá su pueblo?—1 Sam. 17:45.

Èster ku Mardokeo a manda dekreto pa e hudiunan den e Imperio di Persia

26, 27. (a) Ki tipo di viktoria Yehova a duna su pueblo? (b) Kua profesia a kumpli ora e yunan di Haman a ser matá?

26 Ora ku finalmente e dia ei a yega, e pueblo di Dios tabata kla p’e. Asta hopi ofisial di Persia a tuma parti pa nan awor, ya ku e notisia ku Mardokeo, e hudiu, a bira e promé minister nobo a plama den henter e imperio. Yehova a duna su pueblo un gran viktoria. El a sòru pa nan enemigunan sufri un derota aplastante, sin duda, pa evitá ku su pueblo lo a bira víktima di represaya despues. *Èst. 9:1-6.

27 E dies yunan di Haman tambe a ser ehekutá, ya Mardokeo por a manehá e kas di Haman sin peliger. (Èst. 9:7-10) Asina un profesia di Beibel a kumpli, pasobra Dios a bisa anteriormente ku e amalekitanan, kendenan a demostrá di ta enemigu del alma di su pueblo, lo a ser destruí por kompleto. (Deu. 25:17-19) Por ta masha bon ku e yunan di Haman tabata e último miembronan di e nashon ei ku a ser kondená.

28, 29. (a) Dikon Yehova tabata ke pa Èster i su pueblo partisipá den guera? (b) Dikon e ehèmpel di Èster ta un bendishon pa nos awe?

28 Èster a hañ’é ta karga responsabilidatnan pisá apesar ku e tabata yòn, por ehèmpel ku dekretonan real tokante guera i ehekushon. Esei sigur lo no tabata fásil. Pero e boluntat di Yehova tabata pa protehá su pueblo kontra destrukshon, ya ku e Mesías primintí, e úniko speransa pa henter humanidat, lo a bini for di e nashon di Israel. (Gén. 22:18) E sirbidónan di Dios djawe ta kontentu ku ora e Mesías, Hesus, a bini na tera, el a prohibí su disipelnan di partisipá den guera literal.—Mat. 26:52.

29 Pero kristiannan ta partisipá sí den un guera spiritual, ya ku Satanas ta mas ansioso ku nunka pa destruí nos fe den Yehova Dios. (Lesa 2 Korintionan 10:3, 4.) Ki un bendishon ku nos tin e ehèmpel di Èster! Laga nos imitá su fe. Usa pasenshi i sabiduria pa persuadí hende, tene kurashi i ser dispuesto pa sakrifiká nos mes pa nos rumannan.

^ par. 26 Rei a duna e hudiunan un dia èkstra pa kaba di vense nan enemigunan. (Èst. 9:12-14) Te awe e hudiunan ta konmemorá e viktoria ei tur aña na luna di adar, ku ta korespondé ku final di febrüari i prinsipio di mart. Nan ta yam’é e Fiesta di Purim (e forma plural di Pur), basá riba e lòt ku Haman a tira den su afan pa kaba ku e hudiunan.