Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO SHETE

El “A Sigui Krese Huntu ku Yehova”

El “A Sigui Krese Huntu ku Yehova”

1, 2. Den ki sirkunstansia Samuel a papia ku e pueblo di Israel, i dikon e tabatin ku motivá nan pa arepentí?

SAMUEL, un hòmber fiel ku pa dékadanan a sirbi komo profeta i hues, a manda yama e nashon di Israel pa reuní na e stat Gilgal. Tabata luna di mei òf yüni—segun nos kalènder moderno—i temporada di sekura ya a kuminsá. E trigu tabata kla pa ser kosechá, i e kunukunan den e region tabata bria manera oro. Segun ku Samuel tabata opservá kara di e hendenan presente, ku ya a keda ketu pa skuch’é, lo el a puntra su mes ta kon lo e por yega na nan kurason.

2 E pueblo no a realisá kon grave nan situashon tabata. Nan a para ariba ku nan tabata ke un hende komo rei. Nan no a komprondé ku e petishon ei a demostrá un gran falta di rèspèt pa nan Dios, Yehova, i pa su profeta. Bon mirá, ta Yehova nan a rechasá komo nan Rei! Kon Samuel por a motivá nan pa nan arepentí?

Samuel su infansia ta siña nos ku nos por kultivá fe den Yehova apesar di mal influensia

3, 4. (a) Dikon Samuel a menshoná su hubentut? (b) Dikon nos por benefisiá di Samuel su ehèmpel di fe?

3 Samuel a tuma palabra i a bisa e multitut: “Ami ta bieu i mi kabei ta blanku.” Sin duda, su kabei blanku a duna mas peso na su palabranan. El a sigui bisa nan: “Mi a kana boso dilanti for di mi hubentut te dia djawe.” (1 Sam. 11:14, 15; 12:2) Aunke Samuel tabata bieu, e no a lubidá su hubentut. Su rekuerdonan di e tempu ei ainda tabata fresku den su memoria. Debí na e desishonnan ku el a tuma tempu ku e tabata mucha, e por a bira un hòmber di fe i hiba un bida dediká na su Dios, Yehova.

4 Pero Samuel tabatin ku fortalesé i protehá su fe konstantemente, pasobra e hendenan rònt di dje no tabatin fe ni tabata fiel na Dios. Awe, tampoko no ta fásil pa fortalesé nos fe, pasobra nos ta biba den un mundu malbado i sin fe. (Lesa Lukas 18:8.) Laga nos wak kiko nos por siña for di e ehèmpel di Samuel, kuminsando for di su infansia.

El A Sirbi Yehova Komo Mucha

5, 6. Den ki manera Samuel su infansia no tabata normal, pero dikon su mayornan tabatin sigur ku e tabata bon kuidá?

5 Samuel no tabatin un infansia normal. Djis despues ku el a stòp di bebe pechu—kisas ku tres aña òf poko mas grandi—el a kuminsá sirbi na e tabernakel di Yehova na Silo, un 30 kilometer for di su kas na Rama. Samuel su mayornan, Elkana ku Ana, a dediká nan yu hòmber na Yehova pa un sirbishi spesial: Lo e tabata nazareo pa restu di su bida. * Akaso esaki a nifiká ku nan a rechas’é i no tabata stim’é?

6 Niun ora so! Nan tabata sa ku nan yu tabata bon kuidá na Silo. Sumo Saserdote Elí sin duda lo a sòru pa esei, ya ku Samuel tabata traha huntu kuné. Ademas, na e tabernakel tabatin tambe hende muhé ku a yuda den diferente área.—Éks. 38:8; Hues. 11:34-40.

7, 8. (a) Kon e mayornan di Samuel a anim’é aña aden aña afó? (b) Kiko mayornan djawe por siña for di e mayornan di Samuel?

7 Ademas, Ana ku Elkana hamas lo por a lubidá nan yu mayó stimá; e tabata e kontesta di un orashon ku Ana a hasi. Ana a pidi Dios dun’é un yu hòmber i a primintí di dediká e yu na un bida di sirbishi sagrado. Tur aña ora Ana tabata bishitá Samuel, e tabata trese un mantel nobo sin manga p’e ku e tabata kose pa Samuel su sirbishi na e tabernakel. Sin duda, e mucha tabata spera ansiosamente riba e bishita di su mayornan. Lo e tabata gosa di e animashon i konsehonan ku nan tabata dun’é, i nan lo a yud’é mira e balor di e gran privilegio ku e tabatin di por sirbi Yehova den un lugá asina spesial.

8 Mayornan djawe por siña hopi for di Ana ku Elkana. Hopi biaha, mayornan ta asina preokupá ku e nesesidatnan material di nan yunan ku nan ta lubidá e yunan su salú spiritual. Pero e mayornan di Samuel a pone asuntu spiritual na promé lugá i esei tabatin un gran influensia riba e klase di persona ku Samuel a bira.—Lesa Proverbionan 22:6.

9, 10. (a) Deskribí e tabernakel i e sintimentunan di Samuel relashoná ku e lugá sagrado ei. (Wak tambe e nota.) (b) Kiko tabata algun di e tareanan di Samuel, i kon bo ta kere hóbennan djawe por imitá su ehèmpel?

9 Nos por imaginá kon Samuel, segun ku e tabata krese, tabata bai eksplorá e serunan rònt di Silo. Pará riba un di e serunan ei, lo e por a mira e stat i e vaye ku tabatin mas abou, i sin duda lo el a sinti un gran satisfakshon i orguyo kada biaha ku el a mira e tabernakel di Yehova. Esei en bèrdat tabata un lugá sagrado. * El a ser trahá un 400 aña promé bou di guia di Moises i tabata e úniko sentro di adorashon puru di Yehova na mundu.

10 E hóben Samuel a bin stima e tabernakel. Den e relato ku e mes a skirbi despues, el a bisa ku “Samuel tabata sirbi dilanti di SEÑOR—un mucha ku un efot di lino bistí.” (1 Sam. 2:18) E echo ku e tabata bisti un efot—un paña simpel sin manga—a indiká ku e tabata yuda e saserdotenan na e tabernakel. Aunke e no tabata pertenesé na e grupo di saserdote, e tabata enkargá ku sierto tarea. Por ehèmpel, tur mainta e mester a habri e porta ku ta bai na e patio di e tabernakel i tambe e mester a yuda Elí ku tabata di edat avansá. Samuel a disfrutá mashá di e privilegionan akí. Pero algu malu ku tabata tuma lugá den e kas di Yehova a kuminsá molestiá su kurason inosente.

E No A Laga e Mal Ambiente Influensi’é

11, 12. (a) Kiko tabata e kousa di e pikánan di Ofni ku Finees? (b) Ki tipo di maldat i korupshon Ofni ku Finees tabata praktiká na e tabernakel? (Wak tambe e nota.)

11 For di un edat hóben, Samuel tabata testigu di aktonan teribel di maldat i korupshon. Elí tabatin dos yu hòmber, Ofni ku Finees. Den e buki di Samuel, nos ta lesa ku nan “tabata malechornan di bèrdè i nan no tabatin kunes ku SEÑOR.” (1 Sam. 2:12, BPK) E dos ideanan den e versíkulo akí ta konektá ku otro. Ofni ku Finees tabata “malechornan di bèrdè” (literalmente, “yunan di inutilidat”) pasobra nan no a respetá Yehova. Nan a menospresiá su normanan hustu, i esei a hiba na tur nan otro pikánan.

12 E Lei di Dios a bisa spesífikamente kiko tabata tarea di e saserdotenan i kon nan mester a ofresé sakrifisio na e tabernakel. Anto ku rason! E sakrifisionan ei a representá tur loke Dios a hasi—sí, vários aspekto di e reskate ku el a perkurá—pa pordoná piká pa asina hende por ta limpi den su bista i bini na remarke pa haña su guia i bendishon. Pero Ofni ku Finees a pone e otro saserdotenan trata e ofrendanan ei ku gran falta di rèspèt. *

13, 14. (a) Kon hende sinsero a ser afektá pa e maldat ku tabata tuma lugá na e tabernakel? (b) Kon Elí a faya ku su responsabilidat komo saserdote i komo tata?

13 E hóben Samuel lo no por a kere su bista ora e tabata mira e abusunan ei tuma lugá, sin ku ningun hende tabata hasi nada. Ta kuantu hende pober, humilde i oprimí no a yega na e tabernakel ku e speransa di haña alivio i fortalesa spiritual, pa despues sali bai tur desapuntá, ofendí òf humiá? I ta kon Samuel lo a sintié ora el a haña sa ku Ofni ku Finees no tabata respetá Yehova su lei tokante moralidat seksual tampoko? Nan tabata tene relashon seksual ku e muhénan ku tabata sirbi na entrada di e tabernakel. (1 Sam. 2:22) Podisé Samuel a ferwagt Elí hasi algu al respekto.

E maldat di e yunan di Elí lo mester a molestiá e kurason di Samuel

14 Elí tabata e persona indiká pa korigí e problema akí ku tabata bai di malu en peor. Komo sumo saserdote, e tabata responsabel pa loke a tuma lugá na e tabernakel. I komo tata, e tabatin e obligashon di korigí su yunan, pasobra loke nan a hasi no a perhudiká nan mes so, sino tambe kantidat di hende den e pais. Pero Elí a faya ku su responsabilidat komo saserdote i komo tata, pasobra el a djis skual nan levemente. (Lesa 1 Samuel 2:23-25.) Ma su yunan tabatin mester di un disiplina mas severo. Nan tabata kometé piká riba kua tabatin pena di morto!

15. Yehova a manda ki mensahe fuerte pa Elí, i kon e famia di Elí a reakshoná riba esei?

15 E situashon a bira asina grave ku Yehova a manda “un hòmber di Dios,” un profeta ku su nòmber no ta ser menshoná, serka Elí pa dun’é un mensahe fuerte di kondenashon. Yehova a bisa Elí: “[Bo] ta onra bo yu hòmbernan mas ku mi.” Anto el a informá Elí ku su dos yunan malbado lo a muri riba e mesun dia i ku e famia di Elí lo a bin sufri masha hopi i asta pèrdè nan posishon privilegiá komo saserdote. E spièrtamentu fuerte akí a pone e famia akí kambia nan komportashon? E relato ta mustra ku nò.—1 Sam. 2:27–3:1.

16. (a) Kiko e relato ta bisa nos tokante e progreso di Samuel? (b) Dikon bo ta haña e informenan ei alentador?

16 Akaso Samuel a laga nan influensiá é tambe? Nò. Den e relato tristu akí nos ta haña de bes en kuando un rayo di lus: komentarionan positivo tokante Samuel su kresementu i progreso. Kòrda ku na 1 Samuel 2:18 nos a lesa ku Samuel, siendo “un mucha,” tabata ‘sirbi fielmente dilanti di Yehova.’ Pues, for di un edat yòn, Samuel a konsentrá riba su sirbishi na Dios. Mas leu den e relato nos ta lesa algu mas alentador ainda: “E mucha hòmber Samuel a sigui krese huntu ku Yehova.” (1 Sam. 2:21, NW) Segun ku e tabata krese, su relashon ku su Tata selestial a bira mas fuerte. Un amistat será asina ku Yehova ta e mihó protekshon ku un hende por tin kontra kualke forma di maldat.

17, 18. (a) Kon hóbennan kristian por imitá e ehèmpel di Samuel? (b) Kiko ta mustra ku Samuel a skohe e kaminda korekto?

17 Lo por tabata fásil pa Samuel rasoná ku si e sumo saserdote i su yunan mes tabata peka kontra Yehova, e tambe lo por a hasi kiko ku e kier. Pero e mal komportashon di otro hende, inkluso di hende den puesto di outoridat, no ta un èksküs pa nos peka. Den nos tempu, hopi hóben kristian ta imitá Samuel i ta “sigui krese huntu ku Yehova” dor di kultivá un amistat personal i íntimo kuné, asta ora hende rònt di nan no ta un bon ehèmpel pa nan.

18 Ki rekompensa Samuel a haña pa su manera di aktua? Nos ta lesa: “Awor e mucha hòmber Samuel tabata krese den estatura i den grasia, tantu serka SEÑOR komo serka hende.” (1 Sam. 2:26) Pues, Samuel tabata masha gustá, por lo ménos serka e hendenan kende nan opinion tabata importante p’e. Asta Yehova tabatin masha kariño pa e mucha akí pa motibu di su fieldat. I Samuel lo mester tabata konvensí ku su Dios lo a bai hasi algu kontra tur e maldat ku tabata tuma lugá na Silo, pero kisas el a puntra su mes ta ki dia esei lo a sosodé. Wèl, un anochi, e pregunta ei a haña kontesta.

“Papia, Pasobra Bo Sirbidó Ta Skuchando”

19, 20. (a) Kiko a pasa ku Samuel un mardugá ku e tabata drumí? (b) Kon Samuel a trata Elí? (c) Kon Samuel a haña sa ta ken tabata yam’é?

19 Tabata serka di bira mainta, pero ainda tabata skur; e lampi grandi ku tabata lusa den e tènt tabata sendé ainda. Den e silensio, Samuel a tende un stèm yama su nòmber. El a kere ku tabata Elí, kende ya tabata hopi bieu i kasi siegu. Samuel a lanta i “kore bai serka Elí.” Nos por imaginá e mucha, pia abou, ta kore bai wak ta kiko Elí tabatin mester. Esta un bunita esena! Samuel a trata Elí ku hopi rèspèt i konsiderashon. Apesar di tur Elí su pikánan, ainda e tabata e sumo saserdote di Yehova.—1 Sam. 3:2-5.

20 Samuel a lanta Elí for di soño i bis’é: “At’ami aki, pasobra bo a yama mi.” Pero Elí di kuné ku e no a yam’é i a mand’é bai drumi bèk. Wèl, e mesun kos a sosodé dos biaha mas! Finalmente, Elí a komprondé kiko tabata pasando. Yehova no tabata komuniká mashá mas ku su pueblo via vishon òf mensahe profétiko, i esei no ta straña nos. Elí a realisá e ora ei ku ta Yehova a kuminsá papia atrobe, pero ku e mucha akí! P’esei Elí a bisa Samuel pa bai drumi bèk i a siñ’é kon e mester a kontestá ora Yehova bolbe yam’é. Samuel a hasi manera Elí a bis’é. Poko despues, el a bolbe tende e stèm yam’é: “Samuel! Samuel!” E mucha a kontestá: “Papia, pasobra bo sirbidó ta skuchando.”—1 Sam. 3:1, 5-10.

21. Kon nos por skucha Yehova awe, i dikon ta bale la pena pa hasi esei?

21 Por fin Yehova tabatin un sirbidó na Silo ku tabata skuch’é. I esaki ta loke Samuel a sigui hasi pa restu di su bida: Yehova tabata papia kuné i semper e tabata skucha. Abo tambe ta hasi esei? Nos no tin ku warda un stèm sobrenatural papia ku nos den anochi. Den sierto sentido, Yehova ta papia ku nos tur ora bai awe: pa medio di su Palabra, Beibel. Mas nos skucha Dios i obedes’é, mas grandi nos fe lo bira. Esei ta loke a pasa ku Samuel.

Aunke Samuel tabatin miedu, ku fe el a bisa Elí di e huisio di Yehova

22, 23. (a) Kon e mensahe ku na prinsipio Samuel tabatin miedu di duna Elí a kumpli? (b) Kon e reputashon di Samuel a sigui krese?

22 E anochi ei a kambia e bida di Samuel. El a haña un relashon spesial ku Yehova, pasobra el a bira su profeta i bosero. E mester a bai duna Elí un aviso final: e profesia kontra e famia ei pronto lo a ser realisá. Na promé instante, Samuel tabatin miedu di duna Elí e mensahe di Yehova. Pero el a tuma un kurashi i bis’é; i humildemente Elí a aseptá e huisio divino. No a tarda mashá ku tur loke Yehova a bisa a kumpli: Israel a kuminsá un guera kontra e filisteonan, Ofni ku Finees tur dos a ser matá riba e mesun dia, i Elí mes tambe a muri ora ku el a tende ku enemigu a kapturá e Arka sagrado di Yehova.—1 Sam. 3:10-18; 4:1-18.

23 Pa loke ta Samuel, su reputashon komo un profeta fiel a sigui krese. E relato ta bisa ku ‘Yehova tabata kuné,’ i ta agregá ku Yehova no a laga ningun di Samuel su profesianan keda sin kumpli.—Lesa 1 Samuel 3:19.

‘Samuel A Yama na Yehova’

24. Ki desishon e israelitanan a tuma na dado momento, i dikon esaki tabata un piká serio?

24 Akaso Israel a sigui e guia di Samuel i bira un pueblo fiel i spiritual? Nò. Dado momento, e nashon a disidí ku nan no tabata ke pa un simpel profeta sigui komo hues riba nan. Nan ke tabata manera e otro nashonnan i laga un hende bira nan rei. Riba instrukshon di Yehova, Samuel a kumpli ku nan petishon. Pero e mester a spièrta nan sí di e gravedat di nan piká. No ta un hende nan a rechasá, sino Yehova mes! P’esei Samuel a manda yama e pueblo pa reuní na Gilgal.

Ku fe Samuel a pidi Yehova pa manda un tormenta, i Yehova a kontestá su orashon

25, 26. Kon Samuel por fin a yuda su pueblo na Gilgal mira kon serio nan piká kontra Yehova tabata?

25 Laga nos ban bèk na e momento tenso menshoná den e introdukshon di e kapítulo akí, kaminda Samuel, ya di edat avansá, tabata a punto di papia ku e israelitanan na Gilgal. Einan el a repasá ku e pueblo su registro di fe i integridat. Ora el a kaba, el a ‘yama na Yehova’ i a pidié manda un tormenta.—1 Sam. 12:17, 18.

26 Un tormenta den temporada di sekura? Esei tabata algu nunka bisto! Kisas algun hende a duda ku esei por a pasa òf kisas nan a hasi bofon di Samuel, pero no pa muchu ratu. Diripiente, shelu a bira skur. Bientu a kuminsá suta e trigu den kunuku. Bos a kuminsá ronka i áwaseru a kai masha duru mes. “E pueblo a haña gran temor pa SEÑOR i pa Samuel.” Por fin nan a realisá kon serio nan piká tabata.—1 Sam. 12:18, 19.

27. Kon Yehova ta rekompensá hende ku ta imitá e fe di Samuel?

27 Yehova a yuda Samuel yega na kurason di e pueblo rebelde ei. Di e manera ei el a rekompensá Samuel su fe. Desde e profeta su infansia, Yehova a bin ta hasi esei: Samuel tabata pone fe den dje, i Yehova tabata rekompens’é pa esei. Yehova no a kambia: Te awe e ta yuda tur hende ku ta imitá e fe di Samuel.

^ par. 5 Un nazareo mester a kumpli ku un promesa solèm ku a inkluí, entre otro, ku nan no tabatin mag di bebe alkohòl, ni pela ni kòrta nan barba. Den mayoria di kaso nan tabata hasi e promesa ei pa un periodo limitá, pero algun di nan, manera Sámson, Samuel i Huan Boutista, tabata nazareo pa bida largu.

^ par. 9 E tabernakel tabatin un forma rektangular. Básikamente, e tabata un tènt grandi riba un erante di palu. Sinembargo, e tabata trahá di material di alta kalidat: kueru di kachó di awa, telanan masha bunita bòrdá i palunan kostoso, furá ku plata i oro. E tabernakel akí tabata situá den un patio rektangular, kaminda tabatin tambe un altar impreshonante pa hasi sakrifisio. Mas despues, nan a traha kuarto na banda di e tabernakel pa e saserdotenan usa. Parse ku Samuel tabata drumi den un di e kuartonan ei.

^ par. 12 E relato ta duna nos dos ehèmpel di e falta di rèspèt akí. Pa kuminsá, e Lei a bisa bon kla kua porshon di un sakrifisio tabata pa e saserdotenan. (Deu. 18:3) Pero na e tabernakel, e saserdotenan malbado a bini ku kompletamente un otro sistema. Gewon nan tabata manda nan sirbidónan bai hinka un fòrki grandi den e wea ku e karni tabata herebé aden, i saka kualke bon pida karni pa nan. Ademas, ora hende a trese nan sakrifisio pa kima riba altar, e sirbidónan mester a eksigí pa e hendenan duna nan e karni kurú, promé ku a ofresé e vèt di e sakrifisio na Yehova!—Lev. 3:3-5; 1 Sam. 2:13-17.