Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO UN

‘Maske El A Muri, E Ta Papia Ainda’

‘Maske El A Muri, E Ta Papia Ainda’

1. Dikon e famia di Adam ku Eva no por a drenta e Hòfi di Edén, i kiko tabata Abel su deseo di mas grandi?

ABEL tabata riba un seritu huntu ku su karnénan ku tabata kome yerba trankil di nan. El a bira wak na horizonte, kaminda e por a mira un brio leve asina. E tabata sa ku einan tabatin un spada na kandela ku tabata drei nònstòp, blòkiando entrada di e Hòfi di Edén. Un tempu su mayornan, Adam ku Eva, tabata biba einan, pero awor ni nan ni nan yunan no por a drenta mas. Kisas a kuminsá bira sukuritu ora ku Abel a hisa kara wak shelu i pensa riba su Kreador, miéntras ku bientu tabata pasa den su kabei. Podisé el a puntra su mes: ‘E relashon entre hende i Dios lo drecha un dia?’ Esei tabata Abel su deseo di mas grandi.

2-4. Kon Abel ta papia ku nos awe?

2 Awe Abel, e di dos yu di Adam, ta papia ku bo. Abo ta tend’é? Kisas bo ta pensa ku esei ta imposibel, pasobra el a muri hopi tempu pasá. Kasi 6.000 aña pasá su kurpa a bira stòf i kaba na nada. Fuera di esei, Beibel ta siña nos ku “e mortonan no sa nada.” (Ekl. 9:​5, 10) Es mas, no tin ni un solo palabra ku Abel a papia skirbí den Beibel. Pues, kon e por ta papia ku nos?

3 Inspirá pa Dios, apòstel Pablo a skirbi: “Maske Abel a muri, pa motibu di su fe e ta papia ainda.” (Lesa Hebreonan 11:4.) Sí, e ta papia pa medio di su fe. Abel tabata e promé ser humano ku a kultivá e bunita kualidat ei. El a demostrá su fe na un manera asina impreshonante, ku su ehèmpel ta un patronchi bibu ku nos djawe por imitá. Si nos studia su ehèmpel i hasi esfuerso pa imit’é, ta komo si fuera nos ta tende Abel papia ku nos.

Pero, kiko nos por siña for di Abel i su fe siendo ku Beibel ta bisa masha tiki di dje? Laga nos wak.

“Dia A Funda Mundu”

5. Dikon Hesus a referí na e époka di Abel komo “dia a funda mundu”? (Wak tambe e nota.)

5 Abel a nase kasi na komienso di historia humano. Siglonan despues, Hesus a referí na e époka di Abel komo “dia a funda mundu.” (Lesa Lukas 11:50, 51.) Ora Hesus a usa e palabra “mundu,” e tabata ke men evidentemente e hendenan ku por a ser reskatá for di piká. Abel tabata e di kuater ser humano na mundu e tempu ei, pero aparentemente e tabata e promé ku pa Dios a bini na remarke pa haña salbashon. * Ta bisto ku Abel no a lanta den un ambiente ku bon ehèmpel ku e por a imitá.

6. Ki sorto di mayor Abel tabatin?

6 Pues, aunke mundu a kaba di kuminsá, ya e famia humano tabata biba den un situashon masha lamentabel. Abel su mayornan, Adam ku Eva, tabata probablemente masha bunita i yen di energia. Na prinsipio, nan tabata perfekto i tabatin e chèns di biba pa semper. Ma nan a kometé e fayo di mas grandi di nan bida, i nan tabata sa esei: Nan a rebeldiá kontra Yehova Dios, i el a saka nan for di Paradeis. Komo nan a pone nan propio deseonan promé ku tur otro kos—asta promé ku bienestar di nan desendientenan—nan a pèrdè perfekshon i bida eterno.—Gén. 2:15–3:24.

7, 8. Kiko Eva a bisa ora Kain a nase, i kiko kisas el a pensa?

7 Despues ku Dios a saka Adam ku Eva for di Paradeis, nan tabatin un bida duru. Ora nan promé yu a nase, nan a yam’é Kain, i Eva a deklará: “Mi a haña un yu hòmber ku yudansa di SEÑOR.” Kisas Eva a pensa riba e promesa ku Yehova a hasi den e Hòfi di Edén, esta, ku un sierto muhé lo a haña un “simia” (un desendiente) ku un dia lo kaba ku e malbado ku a hinka Adam ku Eva den mal kaminda. (Gén. 3:15; 4:1) Akaso Eva a kere ku ta é tabata e muhé menshoná den e profesia ei i ku Kain tabata e “simia” primintí? Si ta esei el a pensa, e tabata gran kiboká.

8 Es mas, si Adam ku Eva a hinka e ideanan ei den Kain su kabes segun ku e tabata krese, esaki sigur lo a hasié masha arogante. Poko tempu despues, Eva a duna lus na su di dos yu hòmber, pero di e yu akí sí e no a bisa nada partikular. Nan a yam’é Abel, ku kisas ta nifiká “Rosea,” òf “Banidat.” (Gén. 4:2) Akaso nan a dun’é e nòmber ei pasobra nan no a spera mashá di dje manera nan a spera di Kain? Nos no sa.

9. Kiko mayornan djawe por siña for di e relato tokante Adam ku Eva?

9 Nos por siña hopi for di e relato tokante e promé mayornan ei. Mayornan, puntra boso mes: ‘Loke mi ta papia i hasi ta stimulá e orguyo, ambishon i tendensianan egoista di mi yunan? Òf mi ta siña nan stima Yehova i forma un amistat kuné?’ Lamentablemente, Adam ku Eva a faya ku nan responsabilidat. Ma ainda tabatin speransa pa nan desendientenan.

Kiko A Yuda Abel Kultivá Fe den Dios?

10, 11. Ki trabou Kain ku Abel a hasi, i ki kualidat Abel a kultivá?

10 Segun ku Kain ku Abel tabata krese, Adam sin duda a siña nan traha pa yuda perkurá pa e famia. Kain a bira kunukero; Abel a bira wardadó di karné.

11 Ma Abel a hasi algu ku tabata hopi mas importante. Atraves di añanan, el a kultivá fe, e bunita kualidat ku mas despues Pablo a skirbi tokante dje. Si bo wak bon, esei tabata algu ekstraordinario. No tabatin ningun hende di fe ku por a sirbi komo ehèmpel pa Abel. Kon el a logra kultivá fe den Yehova Dios? Laga nos analisá tres kos importante ku probablemente el a usa komo base pa su fe.

12, 13. Kon e kreashon di Yehova por a yuda Abel su fe krese?

12 Yehova su kreashon. Ta bèrdat ku Yehova a maldishoná tera, i p’esei el a produsí mata di sumpiña i bringamosa ku a hasi agrikultura difísil. Pero asina mes tera a produsí sufisiente kuminda pa e famia di Abel. Ademas, Dios no a maldishoná bestia; ni seru, lago, riu òf laman; ni tampoko shelu, nubia, solo, luna òf strea. Pues, unda ku Abel a wak, e por a mira prueba di e gran amor, sabiduria i bondat di Yehova, e Dios ku a krea tur kos. (Lesa Romanonan 1:20.) Kada biaha ku Abel a meditá ku apresio riba e kreashon i kualidatnan di Dios, su fe a bira mas fuerte.

Abel a opservá e kreashon i asina a haña un base sólido pa pone fe den un Kreador amoroso

13 Abel siguramente a tuma tempu pa meditá riba Yehova. Bo por imaginá ku komo wardadó di karné e tabatin ku kana hopi. El a guia e bestianan mansu akí pa subi seru i krusa vaye i riu; tur esaki pa nan por a haña e yerba di mas bèrdè, e mihó fuente di awa i e mihó lugá pa nan por a sosegá. Di tur kriatura ku Dios a krea, karné ta parse esun di mas indefenso; ta komo si fuera nan a ser kreá ku e nesesidat pa hende protehá nan i guia nan. Akaso Abel tambe a sinti ku e tabatin mester di guia, protekshon i kuido di un Persona mas sabí i mas poderoso ku kualke ser humano? Sin duda el a ekspresá hopi di e sintimentunan akí den su orashonnan, i p’esei su fe a sigui krese.

14, 15. Kon e promesanan di Yehova lo a fortalesé Abel su fe?

14 Yehova su promesanan. Adam ku Eva lo mester a konta nan yunan kiko a pasa ku Dios a saka nan for di e Hòfi di Edén. Pues, Abel tabatin hopi kos pa meditá ariba.

15 Yehova a bisa ku e tera lo ta maldishoná. Na e matanan di sumpiña i bringamosa ku tera a produsí, Abel por a mira bon kla ku e palabranan ei a kumpli. Yehova a bisa tambe ku Eva lo tabatin hopi doló durante embaraso i parto. Si Abel a mira su mama duna lus, sin duda el a nota ku e palabranan ei tambe a kumpli. Ademas, Yehova a premirá ku Eva lo sinti un nesesidat eksagerá di haña amor i atenshon di su kasá, i ku Adam, na su turno, lo a domin’é. No tin duda ku Abel a mira e realidat tristu ei ku su mes wowo. Den kada un di e aspektonan akí, Abel por a komprobá ku loke Yehova bisa ta kumpli. P’esei, Abel tabatin bon motibu pa pone fe den Dios su promesa tokante un “simia” ku un dia lo drecha tur loke a bai robes den Edén.—Gén. 3:15-19.

16, 17. Kiko Abel por a siña for di e kerubinnan di Yehova?

16 Yehova su sirbidónan. Abel su famia no tabata un bon ehèmpel p’e, pero hende no tabata e úniko sernan inteligente riba tera e tempu ei. Ora Yehova a saka Adam ku Eva for di e hòfi, el a sòru pa nan i nan desendientenan no por a drenta mas den e Paradeis ei. Pa vigilá e entrada, Yehova a pone kerubin—angel di alto rango—einan huntu ku un spada tur na vlam di kandela ku tabata drei rònt nònstòp.—Lesa Génesis 3:24.

17 Na mucha, Abel lo mester a para wak e kerubinnan ei ku a materialisá i tuma forma di hende. Sin duda, Abel por a mira na nan aparensia ku nan tabata sumamente poderoso. I e ­“spada” na kandela ku tabata semper den moveshon tambe lo mester tabata masha impreshonante. Akaso Abel a yega di mira e ­angelnan akí fada i kita bai for di nan puesto? Nò. E kriaturanan inteligente i poderoso ei a keda na nan puesto di dia i anochi, aña aden aña afó, dékada tras di dékada. Asina Abel a mira ku Yehova Dios tabatin sirbidó hustu i fiel. Na e komportashon di e kerubinnan ei, Abel a mira un klase di lealtat i obedensia na Yehova ku e no a mira den su mes famia. E ehèmpel di e angelnan ei sin duda a fortalesé su fe.

Abel a mira durante henter su bida ku e kerubinnan tabata sirbidónan fiel i obedesidu di Yehova

18. Ki base sólido nos awe tin pa edifiká nos fe?

18 Abel su fe a bira mas fuerte pasobra el a meditá riba tur loke Yehova a revelá tokante su mes pa medio di su kreashon, su promesanan i e ehèmpel di su sirbidónan fiel, e kerubinnan. Nos por siña hopi for di e ehèmpel di Abel, no ta bèrdat? E ta laga foral hóbennan mira ku nan por kultivá berdadero fe den Yehova Dios, maske kiko nan famia hasi. Tur e maravianan di kreashon ku tin rònt di nos, henter e Beibel i tambe e tantísimo ehèmpelnan di hende di fe ta forma un base sólido riba kua nos por edifiká nos fe.

Dikon e Sakrifisio di Abel Tabata Mihó?

19. Ki bèrdat fundamental Abel a bin komprondé ku tempu?

19 Segun ku Abel su fe den Yehova a krese, su deseo pa ekspresá su fe pa medio di obra tambe a krese. Pero kiko un simpel hende por a duna e Kreador di universo? Ta bisto ku Dios no tabatin mester di regalo ni yudansa di ningun hende. Pero ku tempu Abel a bin komprondé e bèrdat fundamental akí: Si e djis ofresé Yehova lo mihó ku e tin, huntu ku e motivashon korekto, su amoroso Tata selestial lo keda kontentu.

Abel a ofresé su sakrifisio ku fe, ma Kain nò

20, 21. Kiko kada un di e yunan di Adam a ofresé Yehova, i kon El a reakshoná?

20 Abel a disidí di ofresé Dios un sakrifisio. El a skohe e mihó karnénan di su tou, esta, e lamchinan ku tabata promé yu di nan mama, i a ofresé “e vèt,” loke a pars’é e mihó parti di e lamchi. Mientrastantu, Kain tambe tabata ke e bendishon i fabor di Dios i a prepará un ofrenda di su kosecha. Pero Kain no tabatin e mesun motivashon ku Abel. Esaki a sali na kla ora e dos rumannan a presentá nan ofrenda.

21 Kisas tur dos yu di Adam a usa un altar i kandela pa presentá nan ofrenda. I podisé nan a hasi esei den bista di e kerubinnan, ya ku e tempu ei nan tabata e úniko representantenan di Dios riba tera. Kon Yehova a reakshoná? Na Génesis 4:4, nos ta lesa: “SEÑOR a apresiá Abel i su ofrenda.” Beibel no ta bisa kon Yehova a laga Abel sa esei sí.

22, 23. Kiko a pone ku Yehova a haña Abel su ofrenda mihó?

22 Dikon Dios a keda kontentu ku Abel su ofrenda? Tabata pa motibu di e ofrenda riba su mes? Abel a ofresé un kriatura ku tin bida i a drama su sanger presioso ku a representá su bida. Akaso Abel a realisá kon balioso un sakrifisio asina lo tabata? Siglonan despues, Dios a usa e sakrifisio di un lamchi sin defekto pa representá e sakrifisio di su Yu perfekto, “e Lamchi di Dios,” kende su sanger inosente lo a ser dramá. (Huan 1:29; Éks. 12:5-7) Pero Abel probablemente no tabata sa ni a komprondé e detayenan ei.

23 Loke sí nos sa sigur ta ku Abel a ofresé lo mihó ku e tabatin. Yehova a keda kontentu, no ku e ofrenda so, sino ku Abel mes tambe, pasobra el a presentá e sakrifisio motivá pa amor pa Yehova i a base di berdadero fe.

24. (a) Dikon nos por bisa ku Kain su ofrenda no tabata malu riba su mes? (b) Den ki sentido Kain tabata meskos ku hopi hende awe?

24 E kaso di Kain sí tabata otro. Yehova ‘no a apresiá Kain ni su ofrenda.’ (Gén. 4:5) Riba su mes, Kain su ofrenda no tabata malu, pasobra siglonan despues e Lei di Dios a permití hende ofresé produkto di tera. (Lev. 6:14, 15) E problema tabata Kain mes, pasobra Beibel ta bisa ku “su obranan tabata malu.” (Lesa 1 Huan 3:12.) Kain lo a pensa—manera te awe hopi hende ta pensa—ku djis hasi komo si fuera e ta sirbi Dios mes ta ­sufisiente. No a tarda mashá ku su echonan a revelá ku e no tabatin berdadero fe ni amor pa Yehova.

25, 26. Ki spièrtamentu Yehova a duna Kain, pero kiko Kain a hasi?

25 Ora Kain a mira ku e no a haña Yehova su aprobashon, e no a purba di siña for di e ehèmpel di Abel. Al kontrario, el a haña hopi rabia riba su ruman. Yehova a mira loke tabata pasando den Kain su kurason i ku pasenshi el a purba di rasoná kuné. Yehova a spièrta Kain ku si e sigui asina lo e kometé un piká serio. Pero tambe el a sigurá Kain ku si e kambia su manera, lo e aseptá Kain.—Gén. 4:6, 7.

26 Lamentablemente, Kain no a hasi kaso di Dios su spièrtamentu. El a invitá su ruman chikí pa bai kuné den kunuku. Einan, Kain a ataká Abel i mat’é. (Gén. 4:8) Den un sentido, Abel a bira e promé víktima di persekushon religioso, e promé mártir. El a muri, pero su relato no a kaba ei.

27. (a) Dikon nos por tin sigur ku Abel lo resusitá? (b) Kon nos por mira Abel un dia?

27 Den un sentido figurativo, Abel su sanger a sklama na Yehova pa vengansa òf hustisia. I Dios a sòru pa Kain haña su kastigu meresí. (Gén. 4:​9-12) Pero loke ta mas importante ta ku Abel ta papia ku nos awe mediante su ehèmpel di fe. Abel probablemente a biba un shen aña asina, masha poko na komparashon ku e hendenan di su époka. Pero el a usa su bida bon. El a muri sabiendo ku su Tata selestial, Yehova, tabata stim’é i a aprob’é. (Heb. 11:4) Nos por tin sigur anto ku Abel ta safe den Yehova su memoria infinito, wardando pa ser resusitá den e Paradeis riba tera. (Huan 5:28, 29) Abo lo top’é einan? Esei ta posibel, basta bo ta determiná pa skucha Abel ora e ta papia i pa imitá su fe ekstraordinario.

^ par. 5 E ekspreshon griego pa “dia a funda mundu” ta nifiká básikamente “sembra simia.” E nifikashon akí ta ser usá den e sentido di prokreá, òf ‘sembra yu,’ i ta referí na e promé desendientenan di Adam ku Eva ku a nase. (Wak nota riba 1 Pedro 1:20.) Pero dikon Hesus a konektá Abel ku “dia a funda mundu,” siendo ku Kain tabata e promé yu di Adam ku Eva? Esei ta pasobra Kain a demostrá pa medio di su desishon- i echonan ku el a skohe pa rebeldiá kontra di Yehova Dios. P’esei ta parse ku Kain, meskos ku su mayornan, no ta bini na remarke pa haña pordon ni resurekshon.