Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO SEIS

El A Deshogá Su Kurason Serka Dios

El A Deshogá Su Kurason Serka Dios

1, 2. (a) Dikon Ana no tabata kontentu ora ku e tabata prepará pa un biahe? (b) Kiko nos por siña for di e relato di Ana?

ANA a kuminsá ku e preparashonnan pa e biahe i a purba di no pensa riba su problemanan. Esaki lo mester tabata un okashon kontentu. Su kasá, Elkana, tabatin e kustumber di bai Silo tur aña ku henter e famia pa rindi adorashon einan na e tabernakel. I Yehova tabata ke pa e biahenan ei ta okashonnan gososo. (Lesa Deuteronomio 16:15.) Sin duda, Ana a disfrutá di e fiestanan for di mucha. Pero último añanan, kos a kambia.

2 Sí, ta bèrdat ku su kasá tabata stim’é, i esei tabata un bendishon. Pero Elkana tabatin un esposa mas, Penina. Parse ku Penina su meta tabata di amargá Ana su bida. El a haña un manera pa hasi asta e biahenan anual akí un tortura pa Ana. Kon? Pero mas importante ainda, kon Ana su fe den Yehova a yud’é enfrentá e situashon ei ku a parse hopi biaha insoportabel? Si abo tambe ta enfrentando problemanan ku ta kita tur bo goso den bida, e relato di Ana lo por animá bo.

“Pakiko Bo Kurason Ta Tristu Asina?”

3, 4 (a) Kua ta e dos problemanan grandi ku Ana tabata konfrontá den su bida, i kiko a hasi kada un asina difísil? (b) E echo ku Ana no por a haña yu a nifiká ku Yehova tabata malkontentu kuné? Splika esei. (Wak e nota.)

3 Beibel ta revelá ku Ana tabata konfrontá dos problema grandi den su bida. E tabatin masha tiki kontrol riba e promé problema, i riba e di dos e no tabatin ningun kontrol mes. Di promé, e tabata den un matrimonio polígamo i mester a soportá e odio di e esposa rival. Di dos, e no por a haña yu. * Esei ta un problema pa kualke hende muhé ku ta anhelá di haña yu. Pero den Ana su tempu i kultura, infertilidat a kousa un tristesa intenso, pasobra tur famia tabata stèns riba yu pa sigui karga e nòmber di e famia. Tabata un bèrgwensa i desonor si un muhé no por a haña yu.

4 Ana lo por a karga su doló bon si no tabata pa Penina. Poligamia no tabata nunka un situashon ideal. Rivalidat, pleitu i doló di kurason tabata kos di tur dia. I e práktika di tin mas ku ún kasá tabata kompletamente kontrali na e norma ku Dios a establesé den Hòfi di Edén: monogamia, un kasá so. (Gén. 2:24) Beibel ta pinta un kuadro tristu di poligamia, i e historia amargo di e bida di famia di Elkana tabata un ehèmpel di esaki.

5. Dikon Penina kier a pone Ana sufri, i kon el a hasi esei?

5 Ana tabata e kasá ku Elkana a stima mas. Segun tradishon hudiu, el a kasa ku Ana promé i algun aña despues ku Penina. Sea ku ta asina òf nò, un kos ta sigur: Penina tabata rékete yalurs riba Ana, i el a haña mil i un manera pa pone su rival sufri. E gran bentaha ku Penina tabatin ta su yunan. El a haña un yu tras di otro i, ku kada yu, su arogansia a bira mas grandi. En bes di sinti duele di Ana i konsol’é, Penina a koba den su herida. Beibel ta bisa ku Penina “tabata provok’é sin miserikòrdia pa hasié sinti su mes fastioso.” (1 Sam. 1:6) Penina tabata hasi kos pa malu. E kier a hùrt Ana, i el a logra esei bon.

Ana tabata masha ferdrit pasobra e no por a haña yu, anto Penina tabata hasi tur kos pa lag’é sinti mas malu ainda

6, 7. Apesar ku Elkana a purba di konsolá Ana, dikon Ana kisas no a kont’é kiko tabata pasando?

6 Parse ku Penina su momento preferí pa hasi esaki tabata e biahe anual pa e tabernakel na Silo, i e aña akí tabata meskos. Elkana tabata duna un porshon di e sakrifisio ku el a ofresé na Yehova na kada un di e hopi yunan ku Penina tabatin, sí na “tur su yu hòmbernan i su yu muhénan.” Pero Ana tabata haña un porshon spesial. Penina tabata komport’é asina arogante i kruel ku Ana i keda rekord’é ku e no por a haña yu, ku e pober muhé tabata basha na yoramentu i asta pèrdè su apetit. Naturalmente Elkana a ripará ku su Ana stimá tabata hopi tristu i no tabata kome, pues el a purba di konsol’é. El a puntr’é: “Ana, pakiko bo ta yora i pakiko bo no ta kome i pakiko bo kurason ta tristu asina? Mi no ta nifiká mas pa bo ku dies yu hòmber?”—1 Sam. 1:4-8.

7 E bon di Elkana tabata ku el a ripará ku Ana su tristesa tabatin di haber ku e echo ku e no por a haña yu. I Ana lo mester a apresiá e manera ku Elkana a sigur’é ku e tabata stim’é. Pero Elkana no a bisa nada di e malisia di Penina; ni Beibel no ta indiká ku Ana a kont’é. Podisé Ana a pensa ku si e kont’é mes, ta pió so su situashon lo a bira. Elkana lo por a hasi algu pa drecha e situashon? Esei lo no a pone Penina haña mas rabia riba dje? I su kriá- i yunan lo no a bai imitá su ehèmpel? Tur esei sin duda lo a laga Ana sinti mas i mas manera un hende straño den su mes kas.

Ora nan a trata Ana malu na kas, el a buska konsuelo serka Yehova

8. Ora nos ta konfrontá malisia òf inhustisia, dikon ta un konsuelo pa kòrda ku Yehova ta e Dios di hustisia?

8 Sea ku Elkana tabata sa òf nò kon malisioso Penina tabata, Yehova Dios sí a mira tur kos. Su Palabra ta duna nos e kuadro kompleto, i asina e ta duna un atvertensia serio na tur hende ku pa motibu di yalusí i odio ta gusta hasi kos malisioso ku ta parse inofensivo. Di otro banda, hende inosente ku stima pas, manera Ana, por haña un konsuelo den e echo ku e Dios di hustisia ta rektifiká tur kos na Su debido tempu i na Su manera. (Lesa Deuteronomio 32:4.) Podisé Ana tabata sa esaki, pasobra ta serka Yehova el a akudí pa yudansa.

“Su Kara No Tabata Tristu Mas”

9. Ki lès nos por siña for di e echo ku Ana tabata dispuesto pa hasi e biahe pa Silo apesar ku e tabata sa kiko su rival lo hasi?

9 Mainta trempan kas tabata yen di aktividat. Tur hende tabata preparando, asta e muchanan. Pa e famia grandi akí bai Silo, nan lo mester a subi i baha e serunan di Efraim, un distansia di mas ku 30 kilometer. * Na pia, nan lo a tuma dos dia. Ana tabata sa kiko su rival lo hasi, pero tòg e no a keda kas. Den esei tambe e ta un bon ehèmpel pa sirbidónan di Dios djawe: No laga e mal komportashon di otro hende stroba nos di rindi adorashon na Dios. Si nos permití esaki, ta nèt e ora ei nos lo pèrdè e bendishonnan ku ta duna nos e forsa pa perseverá.

10, 11. (a) Dikon Ana a bai e tabernakel asina ku el a haña un chèns? (b) Kon Ana a deshogá su kurason serka su Tata selestial?

10 Despues di a kana henter un dia riba e kamindanan den seru, ku tabata yen di bògt, e famia grandi por fin a yega den bisindario di Silo. Nan por a mira e stat riba un seru, rondoná pa serunan mas haltu ainda. Na kaminda, Ana probablemente a pensa foral riba loke e ke bisa Yehova den orashon. Unabes nan a yega, e famia a sinta kome huntu. Asina ku Ana a haña un chèns, el a kita for di nan i a bai na e tabernakel di Yehova. Sumo Saserdote Elí tabata sintá einan banda di e porta, ma Ana no a ripar’é mes, pasobra su atenshon tabata riba su orashon na Dios. Aki na e tabernakel, e tabatin e pleno konfiansa ku su orashon lo ser skuchá. Kisas ningun hende no por a komprondé su doló, ma su Tata den shelu sí tabata por. Ana su kurason no por a wanta mas, i el a basha na yoramentu.

11 Ana a yora te snek i henter su kurpa tabata sagudí segun ku e tabata papia ku Yehova den su mes. Su lepnan tabata move miéntras ku den su mente e tabata ekspresá su doló. El a tuma su tempu pa hasi orashon i a deshogá su kurason serka su Tata. Pero el a hasi mas ku djis pidi Dios kumpli ku su deseo di haña un yu. Ana tabata interesá no solamente den risibí bendishon serka Dios, sino tambe den duna Dios tur loke e tabata por. P’esei el a hasi un promesa solèm i a bisa ku si e haña un yu hòmber, lo e duna e mucha na Yehova pa e sirbié pa restu di su bida.—1 Sam. 1:9-11.

12. Manera e ehèmpel di Ana a mustra, kiko nos mester kòrda relashoná ku orashon?

12 Pues, Ana a duna tur sirbidó di Dios un bon ehèmpel den loke ta hasimentu di orashon. Yehova ta invitá su pueblo pa papia kuné ku frankesa, sin vasilá, i pa deshogá nan preokupashonnan serka dje meskos ku un mucha lo hasi serka un mayor kariñoso. (Lesa Salmo 62:8; 1 Tesalonisensenan 5:17.) Bou di inspirashon, apòstel Pedro a skirbi e palabranan di konsuelo akí relashoná ku orashon: “Tira tur boso inkietut riba [Dios], pasobra e ta interesá den boso.”—1 Ped. 5:7.

13, 14. (a) Ki konklushon robes Elí a bula saka tokante Ana, i dikon? (b) Kon e manera ku Ana a reakshoná ta un ehèmpel sobresaliente di fe?

13 Lamentablemente, hende no ta mustra tantu komprenshon i kompashon manera Yehova. Segun ku Ana tabata yora i hasi orashon, un stèm a spant’é. Tabata Elí, e sumo saserdote, ku a para opserv’é. Elí di kuné: “Kuantu tempu mas lo bo sigui bebe burachi? Stòp di bebe biña.” Elí a bis’é esei pasobra el a mira Ana su komportashon emoshonal, su lepnan ku tabata tembla i su yoramentu. Pero en bes di puntra Ana kiko a pas’é, el a bula saka su mes konklushon: e muhé tabata burachi.—1 Sam. 1:12-14.

14 Na e momento di angustia ei, lo tabata hopi doloroso pa Ana para skucha e akusashon sin base ei, i pió ainda, for di un hòmber ku tabatin un posishon asina respetá! En todo kaso, Ana a bolbe pone un ekselente ehèmpel di fe. E no a laga e imperfekshonnan di un hende strob’é den su adorashon na Yehova. El a kontestá Elí ku rèspèt i a splik’é su situashon. Anto Elí, kisas ku un tiki bèrgwensa i ku un tono mas suave, a kontest’é: “Bai na pas; i ku e Dios di Israel duna bo bo petishon ku bo a hasi na dje.”—1 Sam. 1:15-17.

15, 16. (a) Ki benefisio Ana a risibí ora el a deshogá su kurason serka Yehova i rindi adorashon na dje na e tabernakel? (b) Kon nos por imitá Ana su ehèmpel ora nos ta lucha ku sintimentu negativo?

15 Pues, Ana a deshogá su kurason serka Yehova i a rindi adorashon na dje na e tabernakel. Ki efekto esei tabatin riba dje? E relato ta bisa: “E muhé a kohe su kaminda bai i a kome, i su kara no tabata tristu mas.” (1 Sam. 1:18) Ana a sintié aliviá. Den un sentido, el a pone tur e peso di su karga emoshonal riba un lomba infinitamente mas hanchu i fuerte ku di dje: esun di su Tata selestial. (Lesa Salmo 55:22.) Akaso tin problema ku ta muchu pisá pa Yehova? Hamas! Ni e tempu ei, ni awor, ni nunka!

16 Ora nos ta sinti nos desanimá, demasiado kargá òf ferdrit, lo ta bon pa nos sigui e ehèmpel di Ana i papia ku frankesa ku Esun ku “ta skucha orashon.” (Sal. 65:2) Si nos hasi esei ku fe, nos tambe lo ripará ku “e pas di Dios ku ta surpasá tur komprondementu” lo remplasá nos tristesa.—Flp. 4:6, 7.

“No Tin Ningun Baranka Manera Nos Dios”

17, 18. (a) Kon Elkana a apoyá Ana su promesa? (b) Penina a pèrdè ki gara riba Ana?

17 Su manisé, Ana a bolbe bishitá e tabernakel huntu ku Elkana. Probablemente Ana a kont’é di su petishon i su promesa, ya ku e Lei di Moises a bisa ku un esposo tabatin derecho di anulá un promesa ku su esposa hasi sin su konsentimentu. (Num. 30:10-15) Pero e hòmber fiel ei no a anulá Ana su promesa. Mas bien, el a rindi adorashon na Yehova na e tabernakel huntu ku Ana promé ku nan a bai kas bèk.

18 Ki ora Penina a realisá ku e no tabatin gara mas riba Ana? Beibel no ta bisa esei, pero e ekspreshon “no tabata tristu mas” ta indiká ku dje dia ei padilanti Ana su ánimo a drecha. En todo kaso, Penina a ripará ku su krueldat no tabatin ningun efekto mas riba Ana. I Beibel no ta menshoná su nòmber mas.

19. Ki bendishon Ana a risibí, i kon el a demostrá ku el a komprondé for di unda e bendishon ei a bini?

19 Segun ku lunanan a pasa, Ana su pas mental a bira un felisidat inmenso. E tabata na estado! Pero den su alegria, e no a lubidá for di unda e bendishon akí a bini. Ora su yu a nase, el a yam’é Samuel, ku a nifiká “Nòmber di Dios.” Esei evidentemente a referí na invoká òf yama riba e nòmber di Dios, manera Ana a hasi. Ana no a bai Silo e aña ei huntu ku Elkana i e famia. El a keda kas tres aña ku su yu, te ora ku e yu a kita for di pechu. Mientrastantu, el a prepará su mes mentalmente pa e dia ku lo e mester a despedí di su yu stimá.

20. Kon Ana ku Elkana a kumpli ku e promesa ku nan a hasi Yehova?

20 E momento pa nan separá a yega, i no tabata niun tiki fásil pa Ana bai laga su yu. Klaru ku Ana tabata sa ku Samuel lo ta den bon man na Silo. Probablemente algun di e hende muhénan ku tabata sirbi na e tabernakel lo a kuid’é. Pero Samuel tabata hopi chikitu ainda, i kualke mama lo tabatin difikultat pa bai laga su yu. Apesar di esei, Ana ku Elkana a trese e mucha, no di mala gana, sino yen di gratitut. Despues ku nan a ofresé sakrifisio na e kas di Dios, nan a hiba Samuel serka Elí i a kont’é tokante e promesa ku Ana a hasi algun aña promé.

Ana tabata un gran bendishon pa su yu Samuel

21. Kon Ana su orashon a reflehá kon sólido su fe tabata? (Wak tambe e kuadro “ Dos Orashon Notabel.”)

21 Anto Ana a hasi un orashon ku Dios a konsiderá digno di ser inkluí den su Palabra inspirá. Ora bo lesa su palabranan ku ta pará skirbí na 1 Samuel 2:1-10, lo bo ripará kon kada frase a reflehá su fe profundo. El a alabá Yehova pa e manera maravioso ku el a usa su poder: su kapasidat sin igual pa humiá hende arogante, pa bendishoná esnan oprimí, pa pone fin na un bida òf asta pa salba un hende for di morto. El a alabá su Tata pa su santidat úniko, su hustisia i su fieldat. Ku rason Ana por a bisa: “No tin ningun baranka manera nos Dios.” Yehova no a kambia. E ta 100% konfiabel, un refugio pa tur hende oprimí i maltratá ku ta akudí na dje pa yudansa.

22, 23. (a) Dikon nos por tin sigur ku Samuel a krese sabiendo ku su mayornan tabata stim’é? (b) Ki bendishon mas Ana a haña serka Yehova?

22 Un kos ta sigur: Samuel tabata privilegiá di tin un mama ku asina hopi fe den Yehova. Aunke sin duda Samuel a sinti su falta sinfin ora e tabata krese, nunka el a sintié bandoná. Tur aña Ana tabata bishitá Silo i trese un mantel sin manga p’e usa den su sirbishi na e tabernakel. Kada un stek di e paña tabata prueba di e amor i interes ku Ana tabatin pa su yu. (Lesa 1 Samuel 2:19.) Nos por imaginá kon e tabata bisti su yu e mantel nobo, drecha e paña na su kurpa i mir’é ku amor segun ku kariñosamente e tabata papia palabranan di animashon kuné. Ki un bendishon pa Samuel ku e tabatin un mama asina! I ora el a krese, é a bira un bendishon pa su mayornan i pa henter Israel.

23 Pero Yehova no a lubidá riba Ana. El a bendishon’é ku sinku yu mas. (1 Sam. 2:21) Pero podisé e bendishon di mas grandi pa Ana tabata su relashon ku su Tata, Yehova; un amistat ku segun añanan tabata pasa a bira mas fuerte. Nos ta spera ku, segun ku bo ta imitá e fe di Ana, esei lo ta e kaso ku bo tambe.

^ par. 3 Aunke Beibel ta bisa ku ta Yehova ‘a sera Ana su matris,’ no tin prueba ku Dios tabata malkontentu ku e muhé fiel i humilde akí. (1 Sam. 1:5) Tin biaha Beibel ta bisa ku Dios a hasi sierto kos, djis pasobra el a permití nan tuma lugá pa un tempu.

^ par. 9 E distansia ta basá riba e echo ku probablemente Rama, e pueblo natal di Elkana, tabata e mesun lugá ku den tempu di Hesus tabata konosí komo Arimatea.