Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO TRES

Tata di Tur Hende Ku Tin Fe

Tata di Tur Hende Ku Tin Fe

1, 2. Kon mundu a kambia despues di tempu di Noe, i kon esei a afektá Abraham?

ABRAHAM a tende gritu. * El a hisa kara wak e zigurat di su stat natal Ur. Huma tabata sali for di e toren haltu ei ku tabatin forma di piramit. E saserdotenan di e dios-luna tabata ofresiendo sakrifisio atrobe. Abraham a sigui kana, sagudiendo su kabes tur disgustá. Riba kaminda pa kas, el a pasa kantidat di hende riba kaya i a keda pensa riba e idolatria repugnante ku tabata reina na Ur. Despues di Diluvio, adorashon di dios falsu a plama rònt mundu!

2 Noe a muri apénas dos aña promé ku Abraham a nase. Ora Noe ku su famia a sali for di e arka despues di Diluvio, el a ofresé un sakrifisio na Yehova Dios, kende na su turno a laga un regenbog sali. (Gén. 8:20; 9:12-14) E tempu ei e adorashon puru di Yehova tabata e úniko adorashon ku a eksistí na mundu. Pero dies generashon despues, kasi niun hende no tabata praktiká adorashon puru mas; na tur parti nan tabata adorá dios pagano. Esaki tabata e kaso tambe ku Taré, tata di Abraham. Kisas e tabata asta traha imágen di dios falsu.—Hos. 24:2.

Kon bini Abraham tabatin un fe asina sobresaliente?

3. Ki kualidat di Abraham a hasié diferente, i kiko nos por siña for di esei?

Pero Abraham tabata diferente. Segun ku tempu a pasa, su fe den Dios a kuminsá resaltá mas i mas. De echo, mas despues Dios a inspirá apòstel Pablo pa yama Abraham e “tata di tur ku tin fe.” (Rom. 4:11BPK) Laga nos ban wak kiko a yuda Abraham kultivá un fe fuerte asina. Nos por siña for di esei kon pa fortalesé nos fe.

Sirbiendo Yehova den e Mundu Despues di Diluvio

4, 5. Ta ken kisas a siña Abraham tokante Yehova, i ki base nos tin pa pensa asina?

4 Kon Abraham a siña konosé Yehova Dios? Wèl, nos sa ku e tempu ei Yehova tabatin sirbidó fiel riba tera. Un di nan tabata Sèm. E no tabata e yu mayó di Noe, pero tòg Beibel hopi biaha ta menshoná é promé, probablemente pasobra e tabata un hòmber ku un fe sobresaliente. * Poko despues di Diluvio, Noe a referí na Yehova komo “e Dios di Sèm.” (Gén. 9:26) Sèm a demostrá rèspèt pa Yehova i pa adorashon puru.

5 Abraham lo tabata konosé Sèm? Por ta masha bon. Purba di imaginá Abraham ora e tabata mucha. Lo e mester a keda fasiná ora el a haña sa ku e tabatin un antepasado di tantu edat asina! Sèm tabata testigu di 400 aña di historia humano: e maldat di tempu di e gigantenan, e gran Diluvio, oumento di hende riba tera, formashon di e promé nashonnan i trahamentu di e Toren di Babel. Por sierto, Sèm fielmente a keda leu di e rebelion ei di Nimròd. P’esei ora Yehova a bruha lenga di e hendenan ku tabata traha e toren, Sèm ku su famia sí a sigui papia e idioma original di hende, e idioma di Noe. Abraham tabata famia di Sèm. Pues, Abraham siguramente a lanta ku masha rèspèt pa Sèm. Es mas, Sèm tabata na bida durante gran parti di e bida di Abraham. Pues ta posibel ku ta Sèm a siña Abraham tokante Yehova.

Abraham a rechasá adorashon di dios falsu ku tabata reina na Ur

6. (a) Kon Abraham a demostrá ku el a saka un bon lès for di e Diluvio? (b) Kon e bida di Abraham ku Sara tabata?

6 En todo kaso, Abraham a saka un bon lès for di e Diluvio i a hasi esfuerso pa kana ku Dios meskos ku Noe. P’esei el a rechasá idolatria, i tur hende na Ur por a mira ku e tabata diferente. Kisas asta su famia yegá a nota esei. Pero el a haña un bon partner pa apoy’é. El a kasa ku Sara, un muhé notabel no solamente pasobra e tabata masha bunita, sino tambe pasobra e tabatin hopi fe den Yehova. * E pareha ei no tabatin yu, ma sin duda nan tabata masha felis ku nan por a sirbi Yehova huntu. Ademas, nan a kria Lòt, un subrino di Abraham ku tabata huérfano.

7. Kon siguidó di Hesus mester imitá Abraham?

7 Abraham nunka a bandoná Yehova pa bai adorá e diosnan falsu di Ur. E ku Sara tabata dispuesto pa laga e komunidat pagano ei mira ku nan tabata diferente. Pa nos por kultivá berdadero fe, nos tambe mester tin un aktitut asina. Nos mester ta dispuesto di ta diferente. Hesus a bisa ku su siguidónan lo “no ta parti di mundu” i ku pa e motibu ei mundu lo odia nan. (Lesa Huan 15:19.) Si un dia bo famia òf e hendenan di bo komunidat rechasá bo pasobra bo a disidí di sirbi Yehova, kòrda ku bo no ta e úniko. Mas bien bo ta imitando e bon ehèmpel di Abraham ku Sara kendenan tambe a sirbi Dios fielmente.

“Sali for di Bo Tera”

8, 9. (a) Ki eksperensia inolvidabel Abraham tabatin? (b) Ki mensahe Yehova a duna Abraham?

8 Un dia, Abraham tabatin un eksperensia inolvidabel. El a risibí un mensahe for di Yehova Dios! Beibel no ta bisa spesífikamente kon el a haña e mensahe, pero sí e ta bisa ku “e Dios di gloria” a aparesé na e hòmber fiel ei. (Lesa Echonan 7:2, 3.) Kisas ta mediante un angel, Abraham a haña un bista di e gloria impreshonante di e Soberano di universo. Abraham lo mester a keda hopi kontentu di mira e kontraste entre e Dios bibu i e ídolonan sin bida ku e hendenan di su tempu tabata adorá.

Kiko tabata e mensahe ku Yehova a duna Abraham? “Sali for di bo tera, laga bo famia atras i bai na e tera ku lo mi mustra bo.” Yehova no a bis’é kua tera e mester a bai; el a djis bis’é ku lo e mustr’é e tera. Pero promé, Abraham tabatin ku bai for di su tera i su famia. Den e kulturanan di Medio Oriente di antigwedat, famia tabata masha importante. Pa nan, laga bo famia atras i bai biba na un lugá leu tabata algu teribel. Tabatin hende ku a konsiderá esei pió ku morto!

10. Dikon lo e tabata un sakrifisio pa Abraham ku Sara bai laga nan kas na Ur?

10 E echo ku Abraham mester a bai for di su tera lo tabata un sakrifisio p’e. Tin evidensia ku Ur tabata un stat riku i ku hopi aktividat. (Wak e kuadro  “E Stat Ku Abraham ku Sara A Laga Atras.”) Kobamentu arkeológiko a revelá ku den Ur di antigwedat tabatin kas masha kómodo. Algun di e kasnan tabatin 12 kuarto òf mas pa hospedá famia i kriá, i tur tabata konstruí rònt di un patio ku tabatin flur di piedra òf klenku. Servisionan manera awa di pipa, tualèt i sistema di riolering tabata komun. Kòrda tambe ku Abraham ku Sara no tabata yòn; Abraham probablemente tabata riba 70 aña i Sara, riba 60. Manera tur bon esposo, Abraham lo tabata ke pa Sara tin un bida rasonablemente kómodo i pa e no falta nada. Pues, nos por imaginá kuantu nan a kòmbersá tokante e asignashon akí i tokante tur e pregunta- i preokupashonnan ku nan lo tabatin. Abraham lo mester a keda hopi kontentu ora ku Sara a aseptá e reto! E tambe tabata dispuesto pa bai laga tur e komodidatnan di su kas.

11, 12. Kua tabata e preparashonnan ku mester a hasi i e desishonnan ku mester a tuma promé ku Abrahamnan a sali for di Ur? (b) Kon lo bo deskribí loke a pasa riba e dia ku nan a bai?

11 Despues ku Abraham ku Sara a tuma e desishon, nan tabatin hopi kos di hasi. Nan mester a paketá i regla basta kos. Kiko nan lo a laga atras i kiko nan lo a bai kuné riba e biaha pa un destino deskonosí akí? Pero, mas importante ainda, nan mester a disidí kiko pa hasi ku nan hendenan i nan kriánan. Por ehèmpel, Abraham su tata, Taré, tabata di edat avansá. Nan a disidí di bai kuné pa nan por a sigui kuid’é. Taré lo mester tabata di akuerdo ku e desishon ei, pasobra Beibel ta bisa ku ta é, komo kabes di e famia, tabata esun ku a tuma su famia i sali bai for di Ur. Aparentemente el a bandoná idolatria. Lòt, subrino di Abraham, tambe lo a kompañá nan riba e biahe.—Gén. 11:31.

12 Por fin, e dia di bai a yega. Bo por mira e karavana pará pafó di e murayanan di Ur? El a konsistí di kamel i buriku kargá. * Tambe tabatin tur e otro bestianan ku nan tabata bai kuné. E famia i kriánan tabata kla pa bai i yen di ekspektativa. Kisas tur bista tabata riba Abraham, wardando p’e duna e señal pa nan bai. Finalmente, e momento a yega, i nan kuminsá kana, lagando Ur atras pa semper.

13. Kon hopi sirbidó di Yehova djawe ta demostrá e mesun aktitut ku Abraham ku Sara?

13 Awe, hopi sirbidó di Yehova ta disidí di bai biba kaminda tin mester di mas hende pa prediká e Reino. Otronan ta disidí di siña un idioma nobo pa nan por ekspandé nan sirbishi. Òf nan ta purba diferente método di prediká ku nan no ta sinti nan muchu kómodo kuné. Por lo general, un hende mester ta dispuesto di hasi sakrifisio ora e tuma e tipo di desishonnan ei, kisas lo e tin ku renunsiá un sierto grado di komodidat. Sirbidónan di Yehova ku ta demostrá e aktitut ei ta meresé elogio, ya ku nan ta imitá Abraham ku Sara. Si nos demostrá e tipo di fe ei, nos por tin sigur ku Yehova semper lo duna nos muchu mas di loke nos ta dun’é. Hamas lo e keda sin rekompensá fe. (Heb. 6:10; 11:6) El a rekompensá Abraham su fe?

Nan A Krusa Riu Eufrates

14, 15. Kon e biahe di Ur pa Haran a bai, i dikon Abraham a disidí di keda Haran pa un tempu?

14 Gradualmente e karavana a kustumbrá ku e rutina di biahe. Kisas Abraham ku Sara tabata kana un ratu, i despues kore un ratu riba buriku òf kamel. Nan lo tabata kòmbersá ku otro meimei di zonido di e bèlnan ku tabata kologá na garganta di nan bestianan. Pokopoko, asta e biaheronan ku ménos eksperensia a bira ábil den arma i desarmá e kampamentu i den yuda Taré sinta kómodamente riba un kamel òf buriku. Nan a bai den direkshon nortwèst, kanando a lo largu di Riu Eufrates. Dia a para bira siman, pero nan a sigui biaha, i pokopoko e paisahe a sigui kambia.

15 Finalmente, despues di a biaha 960 kilometer, nan a yega Haran, un stat próspero ku tabata situá kaminda rutanan komersial di Oriente i Oksidente a krusa otro. E kasnan di e stat ei tabatin forma di nèshi di abeha, i e famia a keda einan pa un tempu. Kisas Taré tabata muchu débil pa sigui biaha.

16, 17. (a) Rekonfirmashon di kua pakto tabata un gran estímulo pa Abraham? (b) Kon Yehova a bendishoná Abraham durante su estadia na Haran?

16 Despues di poko tempu, Taré a muri na edat di 205 aña. (Gén. 11:32) Durante e periodo difísil akí, Abraham a haña un gran konsuelo ora Yehova a bolbe tuma kontakto kuné. Yehova a ripití e instrukshonnan ku el a duna Abraham tempu ku e tabata na Ur i tambe a kont’é mas tokante loke el a primintié. Abraham tabata bai bira “un nashon grandi,” i pa su motibu bendishon lo a bira disponibel pa tur famia na mundu. (Lesa Génesis 12:2, 3.) Despues ku Dios a rekonfirmá e pakto akí ku Abraham na Haran, esaki a stimul’é pa sigui ku su biahe.

17 Ma e biaha akí tabatin mas kos pa paketá, pasobra Yehova a bendishoná Abraham ku hopi kos durante su estadia na Haran. Beibel ta menshoná “tur nan propiedatnan ku nan a akumulá, i e hendenan ku nan a haña na Haran.” (Gén. 12:5) Pa Abraham por a bira un nashon, e tabatin mester di rekurso material i sirbidó. No ta tur biaha Yehova sa hasi su sirbidónan riku, pero semper e ta duna nan loke nan tin mester pa kumpli ku su boluntat. Pues, bon ekipá i animá, Abraham ku su karavana a sigui ku nan biahe pa un destino deskonosí.

No tabata fásil pa Abraham ku Sara bai laga nan bida kómodo na Ur

18. (a) Ki fecha ta sumamente importante den e historia di Dios su relashon ku su pueblo, i dikon? (b) Kua ta algun otro suseso krusial ku añanan despues a tuma lugá riba e fecha ei? (Wak e kuadro  “Un Fecha Importante den Historia di Beibel.”)

18 Na un distansia di vários dia for di Haran, bo ta haña Karkemis. Probablemente ta einan Abraham ku su karavana a krusa Riu Eufrates, meskos ku hopi biahero tabata hasi. Esaki a tuma lugá na aña 1943 promé ku Kristu, aparentemente riba e di 14 dia di e luna ku despues nan a yama nisan. (Éks. 12:40-43) E tabata un momento sumamente importante den e historia di Dios su relashon ku Su pueblo, ya ku riba e dia ei Dios su pakto ku Abraham a ­drenta na vigor. Den direkshon zùit tabata keda e tera ku Yehova a primintí di mustra Abraham.

19. Kiko Yehova a menshoná den su promesa na Abraham, i kisas esei a laga Abraham kòrda riba kiko?

19 Abraham ku su karavana a pasa dor di e tera bayendo den direkshon zùit, i nan a para serka di e palunan grandi di More, pegá ku Sikem. Einan Yehova a bolbe papia ku Abraham. E biaha akí, e promesa di Dios a menshoná e desendientenan (òf simia) di Abraham ku un dia lo haña e tera ei. Akaso e promesa akí a laga Abraham kòrda riba e profesia ku Yehova a ekspresá den Edén, kaminda el a menshoná un “simia” ku un dia lo reskatá humanidat? (Gén. 3:15; 12:7) Por ta masha bon. Kisas el a kuminsá komprondé ku lo el a hunga un papel den e gran propósito ku Yehova tabatin na mente.

20. Kon Abraham a demostrá apresio pa e privilegio ku Yehova a dun’é?

20 Abraham tabata masha gradisidu pa e privilegio ku Yehova a dun’é. P’esei, segun ku e tabata pasa dor di e tera, el a para i ­traha altar pa Yehova, promé serka di e palunan grandi di More, despues serka di Bèt-èl. Sin duda el a hasi esei ku masha koutela, pasobra ainda e kananeonan tabata biba den e tera. Tambe el a invoká e nòmber di Yehova, ekspresando probablemente su gratitut sinsero na su Dios segun ku el a meditá riba e futuro di su desendientenan. Podisé el a prediká tambe na su bisiñanan kananeo. (Lesa Génesis 12:7, 8.) Klaru ku mas despues Abraham su fe lo a ser poné bastante na prueba. Pero sabiamente, e no a konsentrá riba e kas i komodidatnan ku el a laga atras na Ur. Mas bien, el a wak padilanti i a enfoká riba e promesa di Yehova. Hebreonan 11:10 ta bisa di Abraham: “E tabata spera e stat ku tin berdadero fundeshi, e stat di kua Dios mes ta e diseñadó i konstruktor.”

21. Kompará ku Abraham, kuantu konosementu di e Reino di Dios nos tin, i kiko esei ta motivá bo pa hasi?

21 E sirbidónan di Yehova djawe sa hopi mas ku Abraham tokante e “stat” figurativo ei, esta, e Reino di Dios. Por ehèmpel, nos sa ku e Reino ta gobernando den shelu i ku pronto lo e trese un fin na e sistema di e mundu akí. Tambe nos sa ku Hesukristu—e Simia di Abraham, primintí for di hopi tempu pasá—awor ta Rei di e Reino ei. Lo ta ki un privilegio di por mira Abraham ora e resusitá! E tempu ei lo e komprondé plenamente kon Yehova su propósito a kumpli, algu ku anteriormente e tabatin djis un idea vago di dje. Abo lo kier mira Yehova kumpli ku delaster un di su promesanan? Wèl, ta importante e ora ei pa bo sigui hasi loke Abraham a hasi: Demostrá un spiritu di sakrifisio propio, obedensia i gratitut profundo pa kualke asignashon ku Yehova duna bo. Segun ku bo ta imitá e fe di Abraham, e, komo tata di tur hende ku tin fe, den un sentido lo bira bo tata tambe!

^ par. 1 E tempu ei, Abraham su nòmber tabata Abram. Pero añanan despues, Dios a kambi’é pa Abraham, ku ta nifiká “Tata di un Multitut.”—Gén. 17:5.

^ par. 4 Esei tambe tabata e kaso ku Abraham. E no tabata yu mayó, pero tòg Beibel hopi biaha ta menshoná é promé ku e otro yunan di Taré.

^ par. 6 E tempu ei, Sara su nòmber tabata Sarai. Pero añanan despues Dios a kambi’é pa Sara, ku ta nifiká “Prensès.”—Gén. 17:15.

^ par. 12 Tin eksperto ta duda si di bèrdat hende tabata usa kamel mansu den tempu di Abraham. Pero nan no tin base fuerte pa proba lo kontrario. Beibel ta menshoná kamel vários biaha entre e propiedatnan di Abraham.—Gén. 12:16; 24:35.