Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOKIL 2

‹Kuxlaj jeʼex tu yóotilak Dioseʼ›

‹Kuxlaj jeʼex tu yóotilak Dioseʼ›

1, 2. ¿Baʼax meyajil táan kaʼach u beetik Noé yéetel tuláakal u familia, yéetel baʼax talamiloʼob anchajtiʼob?

CHÉEN tukle, Noeeʼ kulukbal tiʼ junpʼéel nuxiʼ cheʼ táan u jeʼelskuba. Tumen jach kaʼanaʼaneʼ ku satsʼikuba yéetel ku paktik le nuxiʼ arca táan u beetkoʼoboʼ. Teʼeloʼ tiʼ ku kuup u book le alquitrán chokokíintaʼanoʼ yéetel kʼaʼam u yuʼubaʼal u juum u nuʼukuliloʼob le meyajoʼ. Desde le tuʼux kulukbaloʼ ku yilkeʼ u paalaloʼobeʼ jach u tsʼaamaj u yóol u beetoʼob jejeláas meyajoʼob teʼ arcaoʼ. U paalal, u yiliboʼob yéetel u yataneʼ úuch káajak u múul meyajoʼob tu yéetel. Kex tumen táan u taal u tsʼoʼokol u jaats tiʼ le arcaoʼ, láayliʼ yaʼab u bin utiaʼal u láaj tsʼoʼoksikoʼobeʼ.

2 Tuláakal le máakoʼob aʼalik tsʼoʼok u chokotal u pool Noé yéetel u paalaloʼoboʼ. Jeʼex binik u tsʼoʼoksaʼal le arca yéetel u kʼaʼaytaʼal tiʼob le Búulkabal kun taaloʼ bey xan úuchik u maas pʼaʼastikoʼob Noé. Letiʼobeʼ maʼ tu creertikoʼob wa jach tu jaajil yaan u taal junpʼéel Búulkabal. Ku tuklikoʼobeʼ chéen táan u tuʼusloʼob tumen Noé; ku tuklikoʼob xaneʼ letiʼ yéetel u paalaleʼ chéen táan u pulik u muukʼoʼob yéetel u tiempoʼob. Baʼaleʼ Jéeobaeʼ maʼ bey u tuukuliʼ.

3. ¿Baʼaxten ku yaʼalaʼal kuxlaj Noé jeʼex tu yóotilak Diosoʼ?

3 Le Bibliaoʼ ku yaʼalik yoʼolal Noé: «Kuxlaj kaʼach jeʼel bix tu yóotilak [Dioseʼ]» (xok Génesis 6:9). Lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ jach tu beetaj jeʼel bix aʼalaʼabiktiʼ tumen Dioseʼ yéetel kʼuch u beetuba u amigo. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tu yoʼolal le fe tu yeʼesaʼ tu chíikbesaj jach kʼasaʼan u máakiloʼob le yóokʼol kaaboʼ» (Heb. 11:7). ¿Bix tu beetil leloʼ? ¿Baʼax jeʼel k-kanik tiʼ letiʼeʼ?

Toj kuxlaj ichil junpʼéel kʼasaʼan yóokʼol kaab

4, 5. Tu kʼiiniloʼob Noeeʼ, ¿bix úuchik u bin u kʼastal le yóokʼol kaaboʼ?

4 Noeeʼ kuxlaj tiʼ junpʼéel yóokʼol kaab jach séeb úuchik u bin u kʼastal. Tu kʼiiniloʼob Enok u kaʼa abueloeʼ —uláakʼ juntúul máak tu yuʼubaj u tʼaan Dioseʼ— tsʼokaʼaniliʼ u kʼastal le máakoʼoboʼ. Enokeʼ tu yaʼalaj yaan u kʼuchul u kʼiinil u juzgartaʼaloʼob. Tu kʼiiniloʼob Noé túuneʼ maas píitmáan u kʼasaʼanil le máakoʼoboʼ. Tu táan Jéeobaeʼ le Luʼumoʼ chuup yéetel kʼasaʼanil bey xan yéetel loobil (Gén. 5:22; 6:11; Jud. 14, 15). ¿Baʼax beet u sen kʼastal le máakoʼoboʼ?

5 Yaan junpʼéel baʼax jach táaj kʼaas úuch teʼ kaʼan ichil le angeloʼoboʼ. Juntúul tiʼ letiʼobeʼ tsʼokaʼaniliʼ u tsʼáaikuba tu contra Jéeobaeʼ; suunaj Kʼaasilbaʼalil le ka tʼaanaj tu contra Dios bey xan le ka tu beetaj maʼ u yuʼubik tʼaan Adán yéetel Evaoʼ. Tu kʼiiniloʼob Noeeʼ yaan uláakʼ angeloʼob tu tsʼáajubaʼob tu contra Jéeoba. Letiʼobeʼ tu pʼatoʼob le meyaj tsʼaʼan u beetoʼob teʼ kaʼanoʼ ka taaloʼob kajtal way Luʼum bey wíinikoʼobeʼ, ka tsʼoʼok u beeloʼob yéetel x-kiʼichpan koʼoleloʼob. Le kʼasaʼan angeloʼobaʼ jach nojbaʼal u yuʼubikubaʼob yéetel chéen u yutsiloʼob ku kaxtikoʼob. Letiʼobeʼ tu beetoʼob xan u jach kʼastal le máakoʼoboʼ (Gén. 6:1, 2; Jud. 6, 7).

6. Le wíinikoʼob sen kaʼanal u baakeloʼoboʼ, ¿baʼaxoʼob tu beetoʼob u sen úuchul, yéetel baʼax tu chʼaʼtuklaj u beetik Jéeoba?

6 Tsʼoʼoleʼ úuchik u tsʼoʼokol u beeloʼob yéetel le koʼoleloʼoboʼ le ka síij u paalaloʼobeʼ jach táaj kaʼanal u baakeloʼob yéetel jach muʼukʼaʼanoʼob. Le sen kaʼanal baakel wíinikoʼob jach kʼasaʼanoʼoboʼ, letiʼob beet u maas kʼastal le yóokʼol kaaboʼ. Le oʼolal bakáan tu yaʼalaj Dioseʼ «máan tipʼaʼan u kʼasaʼanil le wíinik yóokʼol le luʼumaʼ, mantatsʼ xan chéen loob ku tukultik u beetik». Jéeoba túuneʼ tu chʼaʼtuklaj u xuʼulsik tuláakal le kʼasaʼanil chéen pʼelak u máan ciento veinte jaʼaboʼoboʼ (xok Génesis 6:3-5).

7. Noé yéetel u yataneʼ, ¿bix tu kanáantil u paalaloʼob tiʼ le baʼaloʼob kʼaastakoʼ?

7 ¡Chéen tukult bukaʼaj wal istikyajil u líiʼsaʼal le paalaloʼob teʼ talam kʼiinoʼob beyoʼ! Kex beyoʼ Noeeʼ béeychaj u beetik tubeel. Letiʼeʼ tu kaxtaj juntúul maʼalob atantsil, yéetel ka tsʼoʼok u tsʼáaik 500 jaʼaboʼob tiʼeʼ tsʼokaʼaniliʼ u síijil óoxtúul u paalal: Sem, Cam yéetel Jafet. * Noé yéetel u yataneʼ tu kanáantoʼob u paalal utiaʼal maʼ u joʼopʼol u beetkoʼob baʼaloʼob kʼaastak xan. Le paalaloʼoboʼ jach ku taaktal wal u chaʼantikoʼob baʼax ku beetik le sen kaʼanal baakel máakoʼoboʼ, tumen jach yaan u muukʼoʼob yéetel yaʼab nukuch baʼaloʼob ku beetkoʼob. Noé yéetel u yataneʼ maʼ páajchaj u beetkoʼob mix baʼal utiaʼal maʼ u yojéeltik u paalal le nukuch baʼaloʼob ku beetik le sen kaʼanal baakel wíinikoʼoboʼ, kex beyoʼ béeychaj u kaʼansik u paalaloʼob yoʼolal Jéeoba, le máax jach u pʼeek ka beetaʼak baʼax kʼaasoʼ. Letiʼobeʼ tu yáantoʼob u paalal u naʼatoʼob bix u yuʼubikuba Jéeoba ikil u beetaʼal baʼaloʼob kʼaastak (Gén. 6:6).

Noé yéetel u yataneʼ anchaj u kanáantkoʼob u paalal utiaʼal maʼ u yoksaʼal tu pooloʼob u beetkoʼob baʼaloʼob kʼaastak

8. Le taatatsiloʼob bejlaʼoʼ, ¿bix jeʼel u beetkoʼob jeʼex Noé yéetel u yataneʼ?

8 Le baʼaxoʼob ku aktáantik le taatatsiloʼob bejlaʼoʼ, chíikaʼan tiʼ le baʼax tu aktáantaj Noé yéetel u yatanoʼ. Le yóokʼol kaab xanaʼ chuup yéetel u beetaʼal baʼaloʼob kʼaastak yéetel cada máakeʼ chéen ku yilik u kaxtik u yutsil. Tiʼ jejeláas tuʼuxoʼobeʼ yaan táankelem paalaloʼob uts tu tʼaan u beetkoʼob loob bey xan baʼaloʼob kʼaastak. Tsʼoʼoleʼ yaʼab tiʼ le baʼaxoʼob ku jóoʼsaʼal utiaʼal u náaysik u yóol le mejen paalaloʼoboʼ ku péeksikoʼob utiaʼal u beetoʼob baʼaloʼob kʼaastak. Baʼaleʼ utiaʼal maʼ u beetkoʼob beyoʼ, le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u kaʼanskoʼob yoʼolal Jéeoba, u Diosil le jeetsʼeliloʼ, le máax ken u xuʼuls tuláakal le kʼasaʼaniloʼ (Sal. 11:5; 37:10, 11). Le paalaloʼoboʼ jeʼel u kanik u beetoʼob baʼaloʼob maʼalobtak teʼ kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ. Noé yéetel u yataneʼ tu kaʼansoʼob maʼalob u paalaloʼob. Letiʼob túuneʼ tu beetubaʼob utsul máakoʼob, tsʼoʼok u beeloʼob yéetel koʼoleloʼob jach tu yuʼuboʼob xan u tʼaan Dios.

‹Beet junpʼéel arca›

9, 10. 1) ¿Baʼax tu yaʼalaj Jéeoba tiʼ Noé beet u kʼexpajal u kuxtal? 2) ¿Bix le arca tu yaʼalaj Jéeoba ka beetaʼakoʼ, yéetel baʼax oʼolal?

9 Junpʼéel kʼiineʼ u kuxtal Noeeʼ láaj kʼexpaji. Jéeobaeʼ tʼaanaj tu yéeteleʼ ka tu tsʼáaj u yojéelt yaan u xuʼulsik tiʼ le kʼasaʼan máakoʼoboʼ, le oʼolal tu yaʼalaj xan tiʼ: «Beet junpʼéel cheem yéetel cheʼ yaan u yiits» (Gén. 6:14).

10 Le «cheem» wa arca tu beetaj Noeoʼ maʼ jeʼex junpʼéel barcoeʼ. Minaʼan kaʼach u timonil, cuadrado bey jeʼex junpʼéel nuxiʼ cajaeʼ. Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ Noé jach bukaʼaj u nojchil ken u beete, bey xan ka u tsuts u yáamiloʼob yéetel alquitrán ichil yéetel paachil. ¿Baʼaxten aʼalaʼabtiʼ ka u beet beyoʼ? Jéeobaeʼ tu yaʼalaj: «Teneʼ bin in kaʼaj in túuxt junpʼéel búulkabal ka u pix le luʼum[oʼ] [...]. Tuláakal baʼax yaan teʼ luʼumoʼ yaan u kíimil». Baʼaleʼ tu yaʼalaj xan tiʼ: «Yaan u yookloʼob ta wéeteleʼ a paalal, a watan yéetel a wiliboʼob». Noé xaneʼ unaj u yoksik tuláakal u jejeláasil baʼalcheʼobiʼ. Chéen le máaxoʼob kun ookloʼob teʼ arca ken u salvartubaʼob tiʼ le Búulkabaloʼ (Gén. 6:17-20).

Noé yéetel u familiaeʼ múul meyajnajoʼob utiaʼal u láaj beetkoʼob le meyaj tsʼaʼabtiʼob tumen Jéeobaoʼ

11, 12. ¿Baʼaxten k-aʼalik jach nojoch le meyaj tsʼaʼab tiʼ Noeoʼ, yéetel bix tu beetil?

11 ¡Jach túun nojoch le meyaj tsʼaʼab tiʼ Noeoʼ! Le arca ken u beetoʼ 133 metros u chowakil, 22 metros u kóochil yéetel 13 metros u kaʼanlil. Maas nojoch ke jeʼel baʼalak barcoil de cheʼ tsʼoʼok u beetaʼal teʼ kʼiinoʼobaʼ. ¿Tu yaʼalaj wa Noé maʼ tu páajtal u beetik tumen jach talam? ¿Yaan wa baʼax kʼeexil tu beetaj utiaʼal maʼ u talamtal tiʼ? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Noé túuneʼ tu beetaj tuláakal baʼax aʼalaʼabtiʼ tumen [Dios]» (Gén. 6:22).

12 Tu bisaj kex cuarenta wa cincuenta jaʼaboʼob u beetaʼal le arcaoʼ. Anchaj u chʼaʼakal cheʼob, u kuchaʼaloʼob bisbil, u póolaʼaloʼob, u kʼaʼaxloʼob yéetel u baʼajaloʼob. Le arcaoʼ unaj kaʼach u yantal óoxpʼéel u pisoil, jejeláas u cuartoiloʼob yéetel junpʼéel u joonajil tu tséelil. Le Bibliaoʼ ku tsʼáaik naʼatbileʼ tsʼaʼab u ventanailoʼob kaʼanal tu baʼpach, yéetel u techoileʼ wéej chinikbal tu kaʼatséelil utiaʼal maʼ u etsʼtal le jaʼoʼ (Gén. 6:14-16).

13. ¿Baʼax uláakʼ nojoch meyaj tsʼaʼab u beet Noé, yéetel baʼax tu beetaj le máakoʼoboʼ?

13 Jeʼex máanik le jaʼaboʼoboʼ bey xan úuchik u bin u chʼaʼik forma le arcaoʼ. Jach kiʼimakchaj wal u yóol Noé úuchik u yáantaʼal tumen u láakʼtsiloʼobeʼ. Baʼaleʼ yaan uláakʼ meyaj maas talam unaj kaʼach u beetik. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Noeeʼ «juntúul máax tu kʼaʼaytaj toj kuxtal» (xok 2 Pedro 2:5). Maʼ tu chʼaʼaj saajkil u yaʼal tiʼ le kʼasaʼan máakoʼob yaan u láaj xuʼulsaʼal le máaxoʼob maʼ tu yóotik u beetoʼob baʼax ku yaʼalik Diosoʼ. ¿Baʼax túun tu beetaj le máakoʼoboʼ? Jeʼex tu yaʼalil Jesucristo ka máan kʼiinoʼ «maʼ tu beetoʼob u cuentail[iʼ]», chéen chʼíikoʼob tiʼ u baʼaliloʼob le kuxtal jeʼex janal, ukʼul yéetel tsʼoʼokol beel (Mat. 24:37-39). Yaʼab máaxoʼob pʼaʼast Noé yéetel u láakʼtsiloʼob; yéetel maʼ xaaneʼ óotaʼab beetbil loob tiʼob. Maʼ xaaneʼ le máakoʼoboʼ u kʼáatoʼob kaʼach ka xuʼuluk u beetaʼal le arcaoʼ.

Kex táan u yilkoʼob bix u yáantaʼal Noé tumen Jéeobaeʼ, le máakoʼoboʼ tu pʼaʼastoʼob Noé yéetel maʼ tu beetoʼob u cuentail le baʼax tu kʼaʼaytoʼ

14. ¿Baʼax jeʼel u kanik le taatatsiloʼob tiʼ Noé yéetel tiʼ u láakʼtsiloʼoboʼ?

14 Baʼaleʼ Noé yéetel u láakʼtsiloʼobeʼ maʼ xuʼul u beetkoʼob le arcaoʼ. Kex le máakoʼob tu tukloʼob chéen táan u peʼertikoʼob tiempo yéetel chéen minaʼan baʼal u beetoʼobeʼ, letiʼobeʼ maʼ xuʼul u meyajoʼobiʼ. Le taatatsiloʼoboʼ jach yaʼab baʼaloʼob jeʼel u kankoʼob tiʼ le bix tu yeʼesil u fe Noé yéetel u láakʼtsiloʼoboʼ; tumen jeʼex u yaʼalik le Bibliaoʼ kuxaʼanoʼon «tu tsʼook kʼiiniloʼob» le yóokʼol kaabaʼ (2 Tim. 3:1). Jesuseʼ tu yaʼaleʼ u máakiloʼob yóokʼol kaab bejlaʼeʼ, beyoʼob jeʼex le máakoʼob tu kʼiiniloʼob Noeoʼ. Ken pʼaʼastaʼak wa ken chʼaʼpachtaʼak le máaxoʼob kʼaʼaytik u Reino Diosoʼ maʼalob ka u kʼaʼajsoʼob bey xan beetaʼabik tiʼ Noeoʼ.

‹Ooken ichil le arcaoʼ›

15. ¿Baʼax úuch le yaan óoliʼ 600 jaʼaboʼob tiʼ Noeoʼ?

15 Ka máan yaʼab jaʼaboʼobeʼ kʼuch u kʼiinil u tsʼoʼoksaʼal le arcaoʼ. Óoliʼ 600 jaʼaboʼob yaan kaʼach tiʼ Noé ka kíim Lamek, u taata. * Ka máan uláakʼ cinco jaʼaboʼobeʼ kíim xan Matusalén, u abuelo, le yaan kaʼach 969 jaʼaboʼob tiʼoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ letiʼe máak maas chowakchaj u kuxtaloʼ (Gén. 5:27). Lamek yéetel Matusaleneʼ kʼuch u kʼaj óoltoʼob Adán, le yáax wíinik beetaʼaboʼ.

16, 17. 1) ¿Baʼax aʼalaʼab tiʼ Noé ka u beet le yaan 600 jaʼaboʼob tiʼoʼ? 2) Tsol bix jatsʼutsil le baʼax tu yilaj u yúuchul Noé yéetel u familiaoʼ.

16 Le yaan 600 jaʼaboʼob tiʼ Noeoʼ, Jéeobaeʼ tu yaʼalajtiʼ: «Ooken yéetel a paalal ichil le cheemoʼ». Tu yaʼalaj xan tiʼ ka u yoks tuláakal u jejeláasil baʼalcheʼobiʼ. Le kun meyajoʼob utiaʼal kʼubbil tiʼ Diosoʼ de a siete u túulal, yéetel tiʼ u maasil baʼalcheʼobeʼ de a kaʼakaʼatúulil (Gén. 7:1-3).

17 ¡Chéen tukult bukaʼaj jaʼtsil úuchik u yilkoʼob u taal desde náachil u cientosil jejeláas baʼalcheʼob yéetel chʼíichʼoʼob! Yaneʼ nuuktak, mejentak yéetel kʼoʼoxtak. Jejeláas bix u taaloʼob, yaneʼ xíimbalil, uláakʼoʼobeʼ xikʼnalil, jilankil, yéetel yaneʼ táan u taal u niʼinikʼkuba. Noeeʼ maʼ kʼaʼabéetchaj u máan u chuk le baʼalcheʼob utiaʼal u yoks teʼ arcaoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ «ookoʼob yéetel Noé ichil le cheemoʼ» (Gén. 7:9).

18, 19. 1) ¿Bix jeʼel k-áantik tuukul le máakoʼob maʼ tu creertikoʼob le baʼax úuch tu kʼiiniloʼob Noeoʼ? 2) Le bix tu chʼaʼtuklil Jéeoba u kanáantik le baʼalcheʼoboʼ, ¿bix u yáantkoʼon k-il le nojoch naʼatil yaantiʼoʼ?

18 Bejlaʼeʼ yaan máaxoʼob maʼ tu creertikoʼob wa jach tu jaajil úuch junpʼéel baʼal beyoʼ. Ku yaʼalikoʼob: «wa jach tu jaajil láaj ook le baʼalcheʼob ichil le arcaoʼ, ¿bix túun maʼ tu paklan kíimsubaʼobiʼ?». Baʼaleʼ tukult lelaʼ: le Máax beetmil tuláakal baʼaloʼ, ¿maʼ wa tu páajtal u controlartik le baʼalcheʼob utiaʼal maʼ u paklan loobiltikubaʼoboʼ? Maʼ u tuʼubultoʼoneʼ Jéeoba beet le baʼalcheʼoboʼ. Ka máan yaʼab jaʼaboʼob xaneʼ letiʼeʼ tu jatsaj u jaʼil le Chak Kʼáaʼnáaboʼ yéetel tu beetaj xan u jeʼelel le Kʼiinoʼ. Lelaʼ ¿maʼ wa tu yeʼesiktoʼon páajchaj u beetik tuláakal le baʼaxoʼob ku yaʼalaʼal úuch tu kʼiiniloʼob Noeoʼ? ¡Jach tu jaajil páajchaj u beetik!

19 Dioseʼ jeʼel kaʼach u páajtal u salvartik le baʼalcheʼob yaanal bixoʼ. Baʼaleʼ tumen jach yaan u naʼateʼ tu kʼubéentaj tiʼ Noé ka u kanáante, lelaʼ tu beetaj utiaʼal u yeʼesik máakeʼ jeʼel u páajtal u kanáantik le baʼalcheʼob jeʼex u tukultmiloʼ (Gén. 1:28). Yaʼab taatatsiloʼob bejlaʼeʼ ku meyajtiʼob u tsikbalil Noé utiaʼal u kaʼansik tiʼ u paalaleʼ, Jéeobaeʼ u yaabiltmaj máak bey xan le baʼalcheʼoboʼ.

20. ¿Baʼaxoʼob anchaj u jáan beetkoʼob Noé yéetel u familia tu semanail kun taal le Búulkabaloʼ?

20 Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ Noeeʼ kex ichil junpʼéel semana ken u taas le Búulkabaloʼ. Maʼ xaaneʼ lelaʼ le péeksoʼob u jáan beetoʼob le baʼaxoʼob ku bineltikoʼ. Chéen tukult bix máanik u tsʼáaʼob le baʼalcheʼob teʼ tuʼux unaj u yantaloʼoboʼ, u naʼaksik u yoʼochoʼob bey xan le baʼaxoʼob kun kʼaʼabéettal tiʼ tuláakal le familiaoʼ. U yatan Noé yéetel u yiliboʼobeʼ jach tu tsʼáaj wal u yóol u jatsʼutskíintoʼob ichil le arca tuʼux kajlajoʼoboʼ.

21, 22. 1) ¿Baʼaxten maʼ jelaʼan k-uʼuyik le baʼax tu beetaj le máakoʼob tu kʼiiniloʼob Noeoʼ? 2) ¿Baʼax kʼiin ka xuʼul u pʼaʼastaʼal Noé yéetel u láakʼtsiloʼob?

21 ¿Baʼax túun tu beetaj le u maasil máakoʼoboʼ? Kex táan u yilkoʼob bix u yáantaʼal Noé tumen Jéeoba utiaʼal ka jóokʼok maʼalobil le meyajoʼ, yéetel kex táan u yilkoʼob bix u yokol le baʼalcheʼob ichil le arcaoʼ, «maʼ tu beetoʼob u cuentail[iʼ]». Baʼaleʼ maʼ tu jaʼakʼal k-óol k-ojéeltik leloʼ tumen tak bejlaʼeʼ kex yaʼab baʼaxoʼob eʼesik jach tu jaajil kuxaʼanoʼon tu tsʼook kʼiinoʼobeʼ, maʼ tu creertaʼal tumen le máakoʼoboʼ. Jeʼex tu yaʼalil xan apóstol Pedroeʼ yaniliʼ u yantal máaxoʼob pʼaʼastik le máaxoʼob beetik u cuentail le baʼax ku yaʼalik Diosoʼ (xok 2 Pedro 3:3-6). Bey xan pʼaʼastaʼabik Noé yéetel u láakʼtsiloʼoboʼ.

22 ¿Baʼax kʼiin ka xuʼul u pʼaʼastaʼaloʼob? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik chéen pʼelak ookik Noé, u láakʼtsiloʼob bey xan le baʼalcheʼoboʼ «Yuumtsileʼ tu kʼalaj u jool le cheemoʼ». Wa yaan máax ku pʼaʼastaj kaʼach naatsʼ teʼeloʼ xuʼul wal u beetik le ka tu yilaj bix kʼaʼalik le joonaj tumen Diosoʼ. Wa maʼ xuʼul u beetkoʼobeʼ letiʼe cháak beet u xuʼulul u pʼaʼastajoʼoboʼ. Desde le ka wojchaj le cháakoʼ, maʼ xuʼul u sen kʼáaxal jaʼiʼ, hasta ka láaj búul tuláakal yóokʼol kaab jach jeʼex u yaʼalmil Jéeobaoʼ (Gén. 7:16-21).

23. 1) ¿Bix k-ojéeltik Jéeobaeʼ maʼ kiʼimakchaj u yóol úuchik u kíimil le kʼasaʼan máakoʼoboʼ? 2) ¿Baʼaxten jach maʼalob ka k-il u yantaltoʼon junpʼéel fe jeʼex le anchaj tiʼ Noeoʼ?

23 ¿Kiʼimakchaj wa u yóol Jéeoba úuchik u kíimil le kʼasaʼan máakoʼoboʼ? ¡Maʼatech! (Eze. 33:11.) Baʼaxeʼ yaachaj u yóol, tumen kex tu tsʼáaj tiempo tiʼobeʼ maʼ tu kʼexaj u kuxtaloʼobiʼ. ¿Jeʼel wa u páajtal kaʼach u beetkoʼobeʼ? Wa ka kuxlakoʼob jeʼex Noé yéetel ka u beetoʼob baʼax u kʼáat Dioseʼ jeʼel kaʼach u páajtaleʼ. Yoʼolal u fe Noeeʼ tu chíikbesaj jach kʼasaʼan le máakoʼob tu kʼiiniloʼ. Yoʼolal xan u fejeʼ tu salvartuba letiʼ bey xan u láakʼtsiloʼob. Wa ku yantaltoʼon junpʼéel fe jeʼex le anchaj tiʼ Noeoʼ yaan xan k-salvartikba. Tsʼoʼoleʼ jeʼex Noeeʼ jeʼel u páajtal k-kuxtal jeʼex u kʼáat Dioseʼ yéetel k-bisikba mantatsʼ tu yéeteleʼ.

^ xóot’ol 7 Le máakoʼob teʼ kʼiinoʼoboʼ maas ku chowaktal u kuxtaloʼob ke le máakoʼob bejlaʼaʼ. Lelaʼ beyoʼ tumen maas naatsʼ yanikoʼob kaʼach tiʼ le maʼalob kuxtal tu peʼertaj Adán yéetel Evaoʼ.

^ xóot’ol 15 Le kʼaabaʼ Noé, le tu tsʼáaj Lamek tiʼ u paaloʼ, maʼ xaaneʼ u kʼáat u yaʼal «Jeʼelel». Jéeobaeʼ tu péeksaj Lamek u yaʼal Noé kun beetik u jeʼelel máak tiʼ u meyaj yóokʼol le luʼum kʼaakʼastʼantaʼanoʼ (Gén. 5:28, 29). Lamekeʼ kíim táanil tiʼ u béeytal le baʼax aʼalaʼabaʼ. U maama, u sukuʼunoʼob yéetel u kiikoʼob Noeeʼ maʼ xaaneʼ kíimoʼob teʼ Búulkabaloʼ.