Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE AHURU MA MAHA

Ua haapii oia i te aroha hamani maitai

Ua haapii oia i te aroha hamani maitai

1. A faataa na i to Iona tere, e to ˈna huru a manaˈo noa ˈi o ˈna i te vahi ta ˈna e haere ra.

 E TAIME roa to Iona no te feruri. Mea atea te vahi ta ˈna e haere ra, e 800 kilometera. I roto hoê avaˈe aore ra hau atu e tae ai o ˈna i reira. Na mua, ia maiti o ˈna i te mau purumu poto aˈe e te papu aˈe, a na roto atu ai i te mau peho e a na nia ˈtu ai i te mau mouˈa. Peneiaˈe ua na pihai iho atu o ˈna i te medebara rahi no Suria, ua na roto atu i te mau anavai, mai te anavai rahi Eupharate, e ua imi i te taotoraa i ǒ te feia ěê i te mau oire e oire rii no Suria, no Mesopotamia e no Asura. A mairi ai te mau mahana, ua manaˈo noa oia i te oire ta ˈna e mǎtaˈu ra. Fatata hoi oia i te tae i taua oire ra: o Nineve.

2. Mea nafea to Iona taaraa e eita ta ˈna e nehenehe e taie?

2 Ua papu maitai ia Iona hoê mea: eita ta ˈna e nehenehe e hoˈi i muri, a taie atu ai. Ua tamata ê na o ˈna. Mai ta tatou i ite i te pene 13, ua haapii Iehova ia Iona ia farii i te ohipa tei faauehia ia ˈna e rave. Mea nafea? Ua faatupu Iehova i te hoê vero i tua e ua faaora semeio ia Iona maoti te hoê iˈa rahi. E toru mahana i muri aˈe, pihaˈehia maira Iona o te ora noa ra i tatahi, ei taata î i te mǎtaˈu faatura e te auraro atu â.—Iona pene 1 e te 2.

3. Eaha te huru maitai ta Iehova i faaite i nia ia Iona, eaha râ te uiraa e hiti mai?

3 I to Iehova faaue-faahou-raa ia Iona ia haere i Nineve, ua faaroo te peropheta. Ua haere oia i te pae hitia o te râ. (A taio i te Iona 3:1-3.) Teie râ, ua taui roa anei Iona i muri aˈe i to Iehova aˈoraa ia ˈna? I aroha hamani maitai na Iehova ia ˈna, ma te faaora mai ia ˈna a paremo ai oia, ma te ore e faautua ia ˈna no to ˈna auraro ore, e ma te faatia â ia ˈna ia rave i tei faauehia ˈtu. Ua huti mai anei Iona i te haapiiraa, oia hoi ia aroha hamani maitai ia vetahi ê? E pinepine mea fifi no te taata tia ore ia na reira. E hiˈo mai tatou i te tahi mau haapiiraa e huti mai i te mau fifi ta Iona i farerei.

Poroi faautuaraa e tupuraa manaˈo-ore-hia

4, 5. (a) No te aha Iehova i faahiti ai ia Nineve mai te hoê oire rahi? (b) Eaha ta te reira e haapii mai ra no nia ia Iehova?

4 Mea taa ê to Iona manaˈo ia Nineve e to Iehova. Mea faufaa tera oire no Iehova. E toru taime to ˈna faahitiraa ia Nineve mai te hoê oire rahi. (Iona 1:2; 3:2; 4:11) No te aha e oire rahi, aore ra e oire faufaa ˈi, teie no Iehova?

5 O Nineve hoê o te mau oire matamua ta Nimeroda i haamau i muri aˈe i te diluvi. No tahito roa mai ïa teie oire. E oire rahi teie, e au ra e mea rahi te oire i roto. E toru aˈe mahana no te haere mai te hoê pae i te tahi atu pae. (Gen. 10:11; Iona 3:3) I umere na te taata ia Nineve no ta ˈna mau hiero rahi, to ˈna mau patu teitei e no te tahi atu mau fare. E ere râ no teie mau mea e oire faufaa ˈi Nineve no Iehova. O te taata te mea faufaa no ˈna. I tera ra tau, to Nineve te huiraatira rahi roa ˈˈe. Noa ˈtu te ino o taua mau taata ra, ua haapeapea Iehova no ratou. Mea faufaa no ˈna te ora o te taata, e ua ite o ˈna e e nehenehe te taata taitahi e tatarahapa, e haapii atoa i te rave i te mea maitai.

Ite ihora Iona e e tiapai oire Nineve e mea rahi te ohipa ino

6. (a) No te aha paha Iona i riaria ˈtu â ˈi i Nineve? (A hiˈo atoa i te nota i raro i te api.) (b) Eaha ta Iona e haapii mai ra no nia i te pororaa?

6 Tomo atura Iona i Nineve. Ua riaria ˈtu â paha o ˈna no te huiraatira i ǒ tei hau atu i te 120 000. a Haere noa ˈtura oia hoê mahana, e tae atura i te vahi taata roa ˈˈe, a imi ai paha i te hoê vahi tano maitai no te faaite i ta ˈna poroi. Mea nafea to ˈna paraparauraa ia ratou? Ua haapii anei o ˈna i te reo Asura? Na te Atua anei i haaparaparau semeio ia ˈna na roto i taua reo ra? Ua paraparau anei o ˈna na roto i to ˈna reo Hebera, a hurihia ˈtu ai ta ˈna poroi na roto i te reo Asura? Aita tatou i ite. Noa ˈtu râ eaha te tupuraa, aita i papu e e au anei to Nineve i ta ˈna poroi poto noa: “E piti taau [oia hoi 40] mahana toe e taihitumuhia ˈi Nineve.” (Iona 3:4) Ua tamau noa oia i te faaite i taua poroi ra ma te mǎtaˈu ore. Ua faaite ïa oia i te itoito e te faaroo rahi, nau huru maitatai mea faufaa roa ˈtu â ia faahotu te mau Kerisetiano i teie mahana.

Aita i papu e e au anei to Nineve i ta Iona poroi poto noa

7, 8. (a) Ua aha to Nineve i ta Iona poroi? (b) Eaha ta te arii o Nineve i rave i to ˈna faarooraa i ta Iona poroi?

7 Ua huti mai ta Iona poroi i te ara-maite-raa o to Nineve. Ua manaˈo paha oia e e riri, e hamani ino atoa mai ratou ia ˈna. Aita râ, ua haapao maite ratou i ta ˈna poroi, tei atutu oioi roa, a paraparau noa ˈtu ai to te oire taatoa i ta ˈna parau tohu faautuaraa. (A taio i te Iona 3:5.) Tatarahapa aˈera ratou pauroa: te feia taoˈa rahi e te feia veve, te tane e te vahine, te feia apî e te feia ruhiruhia. Haapae atoa ˈtura ratou i te maa. Aita i maoro, tae atura teie parau apî i te tariˈa o te arii.

Ua hinaaro mau â Iona i te itoito e te faaroo no te poro i Nineve

8 Tatarahapa atoa ihora te arii i to ˈna faarooraa i ta Iona poroi. Mǎtaˈu atura oia i te Atua, tia aˈera mai nia mai i to ˈna terono, tatara ihora i to ˈna ahu arii, tapoˈi maira ia ˈna i te ahu oto mai to ˈna mau taata, e “parahi ihora i [roto] i te rehu auahi.” Faaue aˈera te arii e to ˈna mau “toofa” ia haapae i te maa, e ia tapoˈihia pauroa to Nineve i te ahu oto, ta ratou atoa mau animara. b Farii atura oia ma te haehaa e ua hara mau â to ˈna mau taata i te ohipa ino e te hamani ino. E mǎrû mai paha ïa te Atua mau ia ite mai oia e ua tatarahapa ratou, ta ˈna ïa i manaˈo a na ô ai oia: “Peneiaˈe o te fariu te Atua, . . . a faarue atu ai i to ˈna riri rahi, ia ore tatou ia pohe.”—Iona 3:6-9.

9. Eaha te manaˈo o te tahi mau taata faahapa i to Nineve, mea nafea râ tatou i ite ai e ua hape ratou?

9 No te tahi mau taata faahapa, aita to Nineve i taui oioi roa mai tera. Ia au râ i te tahi mau taata ite i te Bibilia, e tuati iho â teie tupuraa taue i te huru mǎtaˈu hanoa i te ao varua e te taui hanoa o te nunaa e rave rahi i tahito ra. Hau atu â, ua ite tatou e ua hape tera mau taata faahapa, ua faahiti hoi Iesu Mesia i muri aˈe i te tatarahaparaa to Nineve. (A taio i te Mataio 12:41.) Ua ite Iesu eaha ta ˈna e parau ra, ua ite mata hoi oia mai te raˈi mai i teie ohipa. (Ioa. 8:57, 58) Eiaha ïa tatou e manaˈo e eita roa ˈtu te taata e tatarahapa, noa ˈtu e mea ino roa ratou ia hiˈohia ˈtu. O Iehova anaˈe tei ite eaha to roto i te aau o te taata.

Aroha hamani maitai o te Atua e manaˈo etaeta o te taata

10, 11. (a) Eaha to Iehova huru i te tatarahaparaa to Nineve? (b) Na te aha e haapapu ra e aita i hape to Iehova manaˈo ia Nineve?

10 Eaha to Iehova huru i te tatarahaparaa to Nineve? “Ua hiˈo maira te Atua i ta ratou i rave ra, e ua faarue anaˈe ratou i ta ratou parau ino; e ua tatarahapa ihora te Atua i te ino ta ˈna i parau . . . e tuu mai i nia ia ratou, e aore aˈera oia i na reira mai.”—Iona 3:10.

11 Te auraa anei ïa e ua hape to Iehova manaˈo ia Nineve? E ere. Te faataa ra te Bibilia e mea tia roa ta ˈna parau-tia. (A taio i te Deuteronomi 32:4.) Ua pee to ˈna riri tia ia Nineve, tera noa ïa te auraa. Ua ite o ˈna e ua taui tera nunaa taata e ua faaoti e aita e faufaa faahou ia faautua ia ratou mai ta ˈna i opua na. Mea tano ïa ia aroha hamani maitai o ˈna ia ratou.

12, 13. (a) E nafea Iehova e faaite ai e e Atua au noa oia, te faaau ohie e te aroha hamani maitai? (b) No te aha e ere ai i te parau tohu haavare ta Iona?

12 No te mau haapiiraa a te mau aratai haapaoraa, e pinepine roa te taata i te manaˈo e e Atua etaeta Iehova, te tâuˈa ore e te aroha ore. E ere roa ˈtu râ o ˈna mai tera. E Atua au noa oia, te faaau ohie e te aroha hamani maitai. Ia faaoti oia e faautua i te feia ino, e faaohipa na mua o ˈna i ta ˈna mau tia i te fenua nei no te faaara ˈtu, te hinaaro roa ra hoi oia ia tatarahapa e ia taui ratou mai to Nineve. (Ezk. 33:11) Ua na ô Iehova i ta ˈna peropheta Ieremia: “Ia parau vau i te hoê fenua e te hoê basileia, i te taihitumuraa, e te faarueraa i raro, e te haamouraa; ia fariu ê maira taua fenua i parauhia e au ra, i ta ˈna ra mau parau ino ra, e riro atoa vau i tatarahapa i taua ino i manaˈohia e au e tuu i reira.”—Ier. 18:7, 8.

Te hinaaro roa ra te Atua ia tatarahapa e ia taui te feia ino mai to Nineve

13 E parau tohu haavare anei ïa ta Iona? E ere. Ua raea te fa o taua parau tohu ra: e faaara i to Nineve i te mea e roohia ˈi ratou ia ore ratou e tatarahapa. Ua tatarahapa ratou. Ia hoˈi faahou râ to Nineve i ta ratou mau ohipa ino, e faautua ïa te Atua ia ratou. Te ohipa ïa i tupu i muri aˈe.—Zeph. 2:13-15.

14. Eaha to Iona huru i to Iehova aroha-hamani-maitai-raa i to Nineve?

14 Eaha to Iona huru i te oreraa te haamouraa i tae mai i te taime faataahia? Te taio nei tatou: “Rahi atura to ˈna riri.” (Iona 4:1) Pure atoa ˈtura oia ia Iehova mai te huru ra e te tamaˈi ra o ˈna i te Manahope! I roto i ta ˈna mau parau, te matara mai ra te manaˈo e ahani iho â ïa o ˈna i faaea noa “i to ˈ[na] ra fenua.” Ua parau roa o ˈna e ua ite iho â oia mai te omuaraa mai â e eita Iehova e faatae mai i te ati i nia ia Nineve, no reira ïa o ˈna i taie ai i Taresisa. Parau atura oia ia Iehova ia rave i to ˈna ora, mea maitai aˈe te pohe i te ora.—A taio i te Iona 4:2, 3.

15. (a) Eaha paha te tumu i riri ai Iona e i ahoaho ai? (b) Ua nahea ˈtu Iehova i ta ˈna peropheta ahoaho?

15 Eaha hoi to Iona? Aita tatou i ite eaha tei puta mai i roto i to ˈna feruriraa. Ua ite râ tatou e i faaite haere na oia i te ati e tae mai i nia i to Nineve i mua i te huiraatira taatoa, o tei tiaturi hoi ia ˈna. Teie râ, aita te ati i tae mai. Ua taiâ anei oia ia faaooohia o ˈna aore ra ia parauhia e e peropheta haavare o ˈna? Noa ˈtu eaha te manaˈo i puta mai, aita roa ˈtu o ˈna i oaoa i te tatarahaparaa to Nineve e to Iehova aroha-hamani-maitai-raa ia ratou. E au ra e ua rahi noa ˈtu â to ˈna inoino, to ˈna faahaparaa ia ˈna iho e to ˈna haapeapea no to ˈna roo. O Iehova râ, to Iona Atua aroha hamani maitai, ua ite noa ïa i te maitai o ta ˈna peropheta ahoaho. Aita oia i faautua ia ˈna no to ˈna faatura ore, ua faaitoito atu râ ma te mǎrû ia hiˈopoa ia ˈna iho, ma te ui e ua tano anei o ˈna i te ririraa. (Iona 4:4) Aita te Bibilia e parau ra e ua pahono anei Iona.

16. Eaha to vetahi manaˈo ia Iehova, eaha râ te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o Iona?

16 Eiaha tatou e ru i te faahapa ia Iona. E haamanaˈo anaˈe râ e e pinepine te manaˈo o te mau taata tia ore i te ore e tu e to te Atua. E manaˈo vetahi e ahani iho â Iehova i tapea i tera aore ra tera ati ia ore ia tupu, aore ra i faautua ê na i te feia ino, i te haamou atoa i teie nei ao a Satani. Eaha râ ta te hiˈoraa o Iona e haapii mai ra? Ia ore to tatou manaˈo e tu e to Iehova, o to tatou noa manaˈo te faaafaro, e ere roa ˈtu râ to Iehova.

Ua haapii Iehova ia Iona i te aroha hamani maitai

17, 18. (a) Eaha ta Iona i rave i to ˈna faarueraa mai ia Nineve? (b) Eaha to Iona huru i mua i ta Iehova mau semeio no nia i te kikiuna?

17 Faarue maira te peropheta toaruaru ia Nineve e haere atura eiaha i ǒ ˈna, i te pae hitia o te râ râ. I taua vahi mouˈa ra, hamani aˈera oia i te hoê tamǎrǔ iti, parahi ihora i raro aˈe i taua tamǎrǔ ra e tiai atura a mataitai noa ˈi ia Nineve. Te tiai noa ra paha oia ia haamouhia tera oire. E haapii râ Iehova i tera taata etaeta i te aroha hamani maitai.

18 I taua po ra, faatupu ihora Iehova i te hoê kikiuna. I to Iona araraa mai, ite ihora oia i taua raau tupu ruperupe ra mea aano to ˈna mau rauere. E tamǎrǔ maitai aˈe ïa teie i tera ta ˈna iho i hamani. “Oaoa roa aˈera Iona.” Ua manaˈo paha o ˈna e e tapao teie kikiuna o te haamaitairaa e te farii maitai a te Atua. To Iehova râ hinaaro, e ere ïa i te horoa-noa-raa ˈtu i te tahi tamǎrǔ no te veavea, a pee atu ai to Iona riri tano ore. Ua hinaaro oia e haaputapû i to Iona aau. Rave ihora ïa Iehova i te tahi atu mau semeio. Tuu maira oia i te hoê tuˈa ia amu i te kikiuna. Faatupu atura oia i te mataˈi rahi veavea no hitia o te râ mai, e tae roa i te taime a fatata ˈi Iona i te matapoiri. Toaruaru roa aˈera Iona, e ani faahou atura ia pohe oia.—Iona 4:6-8.

19, 20. Mea nafea Iehova i haaferuri ai ia Iona?

19 Ui faahou maira Iehova ia Iona e ua tano anei o ˈna i te ririraa no te mea ua pohe te kikiuna. Aita Iona i tatarahapa, parau atura râ e ua tano o ˈna, a na ô ai: “E mea tia ia ˈu te riri, e pohe noa ˈtu.” I reira ïa to Iehova faataa-maitai-raa i te haapiiraa e huti mai.—Iona 4:9.

Ua faaohipa te Atua i te kikiuna no te haapii ia Iona i te aroha hamani maitai

20 Haaferuri ihora Iehova ia Iona ma te faataa ˈtu e ua peapea roa o ˈna i te poheraa te tahi noa raau tei tupu mai i te hoê noa po, e ta ˈna hoi i ore i tanu e i ore i atuatu. Na ô roa maira Iehova: “Eiaha [ïa] vau nei e faaherehere ia Nineve, i tera ra oire rahi, [hau atu i te] ono taau tausaniraa i te taata aore i ite i to ratou rima atau e to ratou rima aui; e te puaa atoa hoi e rave rahi?”—Iona 4:10, 11. c

21. (a) Eaha ta Iehova i hinaaro e haapii ia Iona? (b) E tauturu to Iona aamu ia tatou ia aha?

21 Te taa ra anei ia oe ta Iehova i hinaaro e haapii ia Iona? Aita hoê aˈe mea ta Iona i rave no te kikiuna. Iehova râ, o ˈna te Tumu o te ora o to Nineve e na ˈna i aupuru na ia ratou, e te taatoaraa o te taata e o te animara atoa i te fenua nei. Ua haafaufaa aˈe Iona i te hoê raau tupu, i te ora o na 120 000 taata e ta ratou mau animara atoa. Eaha hoi o ˈna i miimii ai mai tera? Ua peapea roa o ˈna no te kikiuna no te mea noa e e maitai ta ˈna iho i fanaˈo i te reira. E ere anei no to ˈna miimii, to ˈna hinaaro teoteo e paruru i to ˈna iho roo, e faaite atoa e ua tano o ˈna, i riri ai oia i to Nineve? E tauturu mai to Iona aamu ia hiˈopoa maitai ia tatou iho. O vai hoi o tatou aita e hinaaro miimii to ˈna? E haamauruuru anaˈe ia Iehova i te haapiiraa mai ma te faaoromai eiaha ia haapao rahi roa ia tatou iho, ia rahi atu râ te aumihi e te aroha hamani maitai, mai ia ˈna!

22. (a) Ua huti mai anei Iona i te haapiiraa i ta Iehova i faataa ia ˈna? (b) Ia haapii tatou pauroa i te aha?

22 Ua huti mai anei Iona i te haapiiraa? E hope to ˈna aamu na roto i te uiraa ta Iehova i tuu aita i pahonohia. E faahapa paha vetahi i te oreraa Iona e pahono atu. Te parau mau râ, o te buka e amo ra i to ˈna iˈoa ta ˈna pahonoraa. Te vai ra te haapapuraa e na ˈna iho â i papai i tera buka. A feruri na i te peropheta e papai ra i to ˈna aamu i to ˈna hoˈiraa i ǒ ˈna. Te ite ra oe ia ˈna ei taata paari aˈe e te haehaa aˈe, e tairiiri noa ra i te upoo ma te tatarahapa a faatia ˈi o ˈna i ta ˈna mau hape, to ˈna auraro ore, e to ˈna oreraa e aroha hamani maitai ia vetahi ê? Papu roa, ua huti mai Iona i te haapiiraa faufaa roa i ta Iehova i faataa ia ˈna ma te paari. Ua haapii oia i te aroha hamani maitai. E oe? E na reira atoa anei oe?—A taio i te Mataio 5:7.

a Te manaˈohia ra e i te tau o Iona, peneiaˈe i roto e 20 000 e 30 000 taata to Samaria, te oire pu o te basileia o na opu hoê ahuru o Iseraela. To raro mai ïa teie numera i te hoê noa tuhaa o te huiraatira o Nineve ia vahihia ei maha tuhaa. I te tau hanahana o Nineve, o ˈna paha te oire rahi roa ˈˈe i te ao nei.

b E parau huru ê paha teie, ua tupu ê na râ teie ohipa i tahito ra. Ia au i te hoê taata tuatapapa Heleni, ua faaô atoa mai to Peresia i ta ratou mau animara i roto i ta ratou mau peu otoraa i te poheraa te hoê tenerara au-roa-hia.

c I roto i te parau ‘aita to Nineve i ite i to ratou rima atau e to ratou rima aui,’ te matara mai ra te manaˈo e aita roa ˈtu ratou i ite i te mau ture aveia a te Atua.