Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE HITU

Paari noa mai ra oia i mua i te aro o Iehova

Paari noa mai ra oia i mua i te aro o Iehova

1, 2. (a) I roto i teihea tupuraa e paraparau ai Samuela i te mau Iseraela? (b) No te aha ia faaitoito ai Samuela i te mau Iseraela ia tatarahapa?

 TEI nia te mata o Samuela taata faaroo i te nunaa Iseraela. Ua putuputu mai ratou i te oire o Gilagala. Na Samuela, peropheta e e haava ahia ˈtura matahiti i teie nei, i titau ia ratou. Tei te avaˈe Me aore ra Tiunu tatou o ta tatou tarena. Ua nuu ê na te tau mǎrô. Ua para roa hoi te sitona no te ootiraa. Mamû aˈera te nunaa. E nafea Samuela e haaputapû ai i to ratou aau?

2 Aita te nunaa e taa ra e e ino rahi ta ratou i rave i to ratou aniraa i te hoê arii taata no ratou. Aita hoi e taa ra ia ratou e e aita roa ˈtu ïa ratou e faatura ra i to ratou Atua ra o Iehova e ta ˈna peropheta. Inaha, o Iehova ta ratou e ore e hinaaro faahou ra ei Arii no ratou! E nafea ïa Samuela e faaitoito ai ia ratou ia tatarahapa?

Te haapii mai ra Samuela e nafea ia atuatu i te faaroo ia Iehova noa ˈtu te mau hiˈoraa ino

3, 4. (a) No te aha Samuela i faahiti ai i to ˈna apîraa? (b) No te aha mea faufaa ˈi te hiˈoraa o te faaroo o Samuela?

3 Parau ihora Samuela i te nunaa: “Ua ruhiruhia hoi au, e ua hinahinahia tau upoo.” I te mea e rouru hinahina to ˈna, e parau î i te paari ïa ta ˈna. Na ô atura oia: “Na ˈu hoi outou i aratai, mai to ˈu apîraa mai â, e tae roa aˈenei i teie nei mahana.” (Sam. 1, 11:14, 15; 12:2) Noa ˈtu e ua ruhiruhia Samuela, aita i moe ia ˈna to ˈna apîraa. Te haamanaˈo maitai noa ra o ˈna i tera mau mahana. Auaˈe te mau faaotiraa ta ˈna i rave i to ˈna apîraa, ua ora o ˈna ma te faatupu i te faaroo i to ˈna Atua ra o Iehova e ma te haamori ia ˈna anaˈe.

4 Ua tutava Samuela i te faatupu e te atuatu i to ˈna faaroo i rotopu i te hoê nunaa taiva. I teie mahana atoa, e ere mea ohie ia atuatu i to tatou faaroo i roto i te hoê ao ino e te faaroo ore. (A taio i te Luka 18:8.) E nehenehe râ tatou e huti mai i te haapiiraa i te hiˈoraa ta Samuela i vaiiho mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â.

‘Te rave noa ra te tamaiti iti Samuela i te ohipa i mua ia Iehova’

5, 6. (a) No te aha e tamarii taa ê mau â ˈi Samuela? (b) No te aha i papu ai i to ˈna na metua e e aupuru-maitai-hia o ˈna?

5 E tamarii taa ê mau â Samuela. I te mairiraa ta ˈna û, haamata ˈtura o ˈna i te tavini ia Iehova i te sekene i Silo, hau atu i te 30 kilometera i te atea i to ˈna oire o Rama. E toru matahiti paha to ˈna aore ra hau atu. Ua pûpû Elikana raua Hana, to ˈna na metua, ia Samuela ia Iehova no te hoê taviniraa taa ê, a faariro atu ai ia ˈna ei Nazira no to ˈna oraraa taatoa. a Te auraa anei ïa e ua faaruehia Samuela e to ˈna na metua aita e here ra ia ˈna?

6 E ere roa ˈtu! Ua ite raua e e aupuru-maitai-hia ta raua tamaroa i Silo. Mea papu e e haapao maitai te tahuˈa rahi Eli ia ˈna, e rave hoi Samuela i te ohipa na muri ia ˈna. E vahine atoa te rave ra i te ohipa i te sekene.—Exo. 38:8; Tav. 11:34-39.

7, 8. (a) E nafea na metua o Samuela i faaitoito ai ia ˈna pauroa te matahiti? (b) Eaha te haapiiraa ta Hana raua Elikana e horoa mai ra?

7 Aita roa ˈtu i moe ia Hana raua Elikana ta raua matahiapo here. To ˈna fanauraahia mai, e pahonoraa ïa i ta Hana pure i te Atua. Ua ani hoi o ˈna i te hoê tamaiti, e ua euhe oia e pûpû i taua tamaroa ra i te Atua no te tavini ia ˈna i te roaraa o to ˈna oraraa. Pauroa te matahiti, ia haere Hana e hiˈo ia Samuela, e afai atu o ˈna i te hoê ahu apî aita e rima ahu ta ˈna i nira no Samuela no ta ˈna taviniraa i te sekene. Papu roa e ua oaoa roa te tamaroa i tera mau farereiraa. Papu maitai atoa e ua haafaufaa o ˈna i te mau faaitoitoraa e te aratairaa î i te here a to ˈna na metua, o tei haapii hoi ia ˈna e e haamaitairaa ia tavini ia Iehova i te sekene, te hoê vahi taa ê mau.

8 I teie mahana, mea rahi te haapiiraa ta te mau metua e huti mai ia Hana raua Elikana. E pinepine te tahi mau metua i te rohi i te horoa i tei hinaaro-mau-hia e ta ratou mau tamarii i te pae materia, i te pae varua râ, aita hoê aˈe ïa. Area na metua o Samuela, ua haapao ïa na mua roa i to ratou taairaa e o Iehova. Ua ohipa roa te reira i nia i te huru o ta raua tamaroa a paari mai ai oia.—A taio i te Maseli 22:6.

9, 10. (a) A faataa mai na i te sekene e to Samuela huru aau no taua vahi moˈa ra. (A hiˈo atoa i te nota i raro i te api.) (b) Eaha ta Samuela ohipa? (c) I to oe manaˈo, e nafea te feia apî e pee ai i to Samuela hiˈoraa?

9 Te paari mai ra Samuela. Te ite ra oe ia ˈna e hahaere ra na te mau aivi ati aˈe ia Silo? Na nia mai, te hiˈo mai ra o ˈna i te oire e te peho e tarava noa ra i te hoê pae. Oaoa roa to ˈna aau e haapeu roa o ˈna i te iteraa ˈtu i te sekene o Iehova. E vahi moˈa mau â te sekene. b Ua faatiahia teie vahi fatata 400 matahiti na mua ˈtu i raro aˈe i te aratairaa a Mose. Tera anaˈe te pu haamoriraa viivii ore i te ao nei.

10 Ua au noa ˈtu â Samuela apî i te sekene. Ua papai oia i muri aˈe: “Te rave noa ra oia [ei tamaiti iti] i te ohipa i mua i te aro o Iehova, ma te tiputa vavai i te ahuraa.” (Sam. 1, 2:18) Te faaite mai ra to ˈna ahu aita e rima ahu e e tauturu Samuela i te mau tahuˈa i te sekene. E ere o ˈna i te tahuˈa. Na ˈna râ e iriti i te mau uputa o te aua o te sekene pauroa te poipoi. Na ˈna atoa e haapao ia Eli ruhiruhia. Mea au roa na ˈna ta ˈna mau fanaˈoraa taa ê. E ahoaho râ to ˈna aau hapa ore i muri iho. E ohipa ino roa hoi te ravehia ra i te fare o Iehova.

Viivii ore noa ˈtu te peu tia ore

11, 12. (a) Eaha te hape rahi a Hophini raua Phinehasa? (b) Eaha te ohipa ino e te peu tia ore a Hophini raua Phinehasa i te sekene? (A hiˈo atoa i te nota i raro i te api.)

11 Mea apî roa Samuela i to ˈna ite-mata-raa i te ohipa ino e te peu tia ore. E piti tamaiti ta Eli, Hophini raua Phinehasa. Te na ô ra te faatiaraa: “E taata haapaoraa ore na tamaiti a Eli. Aita raua i faatura noa ˈˈe ia Iehova.” (Sam. 1, 2:12, Traduction du monde nouveau) Ua taaihia na manaˈo e piti o teie irava. E “taata haapaoraa ore” Hophini raua Phinehasa, “tamarii na te faufaa ore” te auraa na roto i te reo Hebera, no te mea aita raua i faatura noa ˈˈe ia Iehova. No to raua tâuˈa ore i ta Iehova mau ture aveia e titauraa tia, ua rave raua i te tahi atu â mau hara.

12 Ua faataa maitai te ture ta te Atua i horoa ia Mose i te hopoia a te mau tahuˈa e e nafea ratou ia pûpû i te mau tusia i te sekene. Mea tano iho â. Te faahohoˈa ra hoi tera mau tusia i te mau faanahoraa a te Atua ia faaorehia te hara a te nunaa Iseraela, ia mâ hoi ratou i to ˈna aro e tano atu ai ia fanaˈo ratou i ta ˈna haamaitairaa e aratairaa. Ua turai râ Hophini raua Phinehasa i te tahi atu mau tahuˈa ia pûpû i te mau tusia ma te faatura ore rahi. c

13, 14. (a) Eaha te huru o te feia aau haavare ore i mua i te ohipa ino e ravehia ra i te sekene? (b) No te aha tatou e parau ai e aita Eli i amo i ta ˈna na hopoia metua e tahuˈa rahi?

13 Te ite ra oe ia Samuela, araara to ˈna mata i mua i teie mau ohipa ino mau e vaiiho-noa-hia ra? Ehia hoi taata, te mea veve, te mea riirii e tei haavîhia, ta ˈna i ite i te haereraa mai i te sekene ma te tiaturi e fanaˈo i te tahi tamahanahanaraa e faaitoitoraa pae varua. Ua hoˈi râ ratou ma te peapea, te mauiui aore ra te haama. Eaha to ˈna huru i to ˈna faarooraa e te haafaufaa ore atoa ra Hophini raua Phinehasa i ta Iehova mau ture no nia i te taatiraa, ma te taoto i te mau vahine e tavini ra i te sekene? (Sam. 1, 2:22) Ua manaˈo paha o ˈna e e faaafaro iho â Eli i taua fifi ra.

Eaha paha Samuela i te ahoaho i to ˈna iteraa i te ohipa ino a na tamaiti a Eli!

14 E tano maitai e na Eli e faaafaro i teie fifi e rahi noa ˈtu ra. Ei tahuˈa rahi, na ˈna e haapao pauroa te ohipa e tupu i te sekene. Ei metua tane, na ˈna e aˈo i ta ˈna na tamaiti. Inaha, te faaino ra raua ia raua iho e i te tahi atu e rave rahi. Teie râ, aita Eli i amo i ta ˈna na hopoia metua e tahuˈa rahi. Ua tamaˈi mǎrû noa ˈtu o ˈna i ta ˈna na tamaiti. (A taio i te Samuela 1, 2:23-25.) E aˈoraa etaeta râ te titauhia ia horoa ˈtu Eli, e hara rahi hoi ta raua e rave ra o te pohe te utua.

15. (a) Eaha ta Iehova poroi faautuaraa etaeta ia Eli? (b) Ua nahea Eli e to ˈna utuafare?

15 No te mea ua uˈana roa te fifi, tono maira Iehova i “te hoê taata no te Atua,” te hoê peropheta aita tatou i ite i te iˈoa, ia Eli no te horoa ˈtu i te hoê poroi faautuaraa etaeta. Teie ta Iehova i parau ia Eli: “E rahi [aˈe] hoi to oe faatura i to na tamarii ia ˈu nei.” Faaara ˈtura ïa oia e e pohe ta Eli na tamaiti ino i te hoê â mahana. E roohia atoa to ˈna utuafare i te mauiui rahi, a ere atu ai i to ratou tiaraa fanaˈo ei tahuˈa. E faaararaa puai mau teie. Teie râ, ua taui anei Eli e to ˈna utuafare? Te na ô mai ra te faatiaraa e aita roa ˈtu.—Sam. 1, 2:27–3:1.

16. (a) Eaha te parau apî oaoa no nia ia Samuela? (b) No te aha e parau apî oaoa ˈi teie no oe?

16 Eaha râ to Samuela huru i mua i teie mau peu tia ore atoa? I roto i teie tupuraa peapea mau, te vai ra te tahi parau apî oaoa: ua haere maitai Samuela i mua i te pae varua. Te haamanaˈo ra oe i te Samuela 1, 2:18? ‘Te rave noa ra te tamaiti iti Samuela i te ohipa i mua i te aro o Iehova’ ma te taiva ore. E tamarii â o ˈna i to ˈna tuuraa i ta ˈna taviniraa i te Atua i te parahiraa matamua i roto i to ˈna oraraa. Ia au i te irava 21, paari noa maira te tamaiti ra o Samuela i mua i te aro o Iehova. E parau oaoa ˈtu â ïa teie. A paari mai ai oia, ua piri roa ˈtu â to ˈna taairaa e to ˈna Metua i te raˈi. Te taairaa piri roa e o Iehova, tera te parururaa papu roa ˈˈe i mua i te mau peu tia ore atoa.

17, 18. (a) E nafea te mau Kerisetiano apî e pee ai ia Samuela noa ˈtu te mau peu tia ore e ravehia ra? (b) Eaha tei itehia mai i to Samuela maitiraa i te haerea maitai?

17 Mea ohie no Samuela ia na ô: ‘Ua topa te tahuˈa rahi e ta ˈna na tamaiti i roto i te hara, e nehenehe atoa ïa vau e rave mai ta ˈu e hinaaro.’ E ere roa ˈtu râ te mau peu tia ore a vetahi ê, tae noa ˈtu a te feia e hopoia ta ratou, i te otoheraa no te rave i te hara. I teie mahana, mea rahi te Kerisetiano apî e pee nei i te hiˈoraa o Samuela. Te paari noa mai ra ratou i mua i te aro o Iehova, noa ˈtu e aita vetahi e horoa ra i te hiˈoraa maitai.

18 Eaha tei itehia mai i to Samuela maitiraa e faaroo ia Iehova? A paari noa mai ai te tamaiti ra o Samuela, ua here atu â Iehova e te taata atoa ia ˈna. (Sam. 1, 2:26) Mea faufaa hoi no ˈna to ratou manaˈo. No to ˈna hoi taiva ore i here ai Iehova i teie tamaiti. Ua ite Samuela e e faaafaro iho â to ˈna Atua i teie mau ohipa ino atoa e ravehia ra i Silo. Ua uiui râ paha o ˈna afea roa. Ua tae mai te pahonoraa i te hoê po.

“A parau mai, te faaroo nei to tavini”

19, 20. (a) Eaha tei tupu i te hoê po i te sekene? (b) Mai te aha to Samuela huru i nia ia Eli? (c) Mea nafea to Samuela taaraa o vai te pii mai ra ia ˈna?

19 Fatata hoi te ao, te poiri noa ra râ. Te ama rii noa ra te mori rahi o te sekene. Aita hoi e maniania. Faaroo ihora Samuela i te hoê reo i te piiraa mai ia ˈna. Ua manaˈo oia e o Eli tei ruhiruhia roa e tei fatata te po to ˈna na mata. Tia aˈera Samuela e “horo” atura ia Eli ra. Te ite ra oe ia ˈna e horo ra aita e tiaa ia Eli ra no te ani eaha ta ˈna e hinaaro? Mea faatura e mea hamani maitai iho â Samuela ia Eli. Mea putapû mau â te reira! Noa ˈtu ta ˈna mau hara atoa, o Eli noa â te tahuˈa rahi a Iehova.—Sam. 1, 3:2-5.

20 Faaara ihora Samuela ia Eli, a na ô ai: “Teie au; ta oe hoi tiaoro mai ia ˈu nei.” Pahono atura râ Eli: “Aore au i tiaoro atu ia oe, a haere a taoto.” Tapiti e tatoru aˈera teie ohipa i te tupuraa. Taa ihora ia Eli eaha tera. Mea varavara Iehova i te paraparau i to ˈna nunaa na roto i te orama aore ra te poroi parau tohu. E ere i te mea maere. Taa ihora ia Eli e e paraparau faahou mai Iehova, i teie râ taime i te tamaroa ïa o Samuela. Parau atura Eli ia Samuela ia hoˈi e taoto, e faataa ˈtura e nafea ia pahono ia piihia mai o ˈna. Haere atura Samuela e taoto. Aita i maoro, faaroo ihora oia i te reo i te piiraa mai: “E Samuela, e Samuela!” Pahono atura te tamaiti ra: “[A] parau mai, te faaroo nei hoi to tavini.”—Sam. 1, 3:1, 5-10.

21. E nafea tatou e faaroo ai ia Iehova, e eaha te maitai e noaa mai?

21 Inaha, e tavini ta Iehova i Silo e faaroo ra ia ˈna. Ua riro te reira ei peu matauhia e Samuela. E oe? Aita e faufaa ia tiai ia paraparau mai te hoê reo no te raˈi mai ia oe i te po. I teie mahana, te paraparau noa mai ra te Atua na roto i ta ˈna Parau taatoa, te Bibilia. Rahi noa ˈtu tatou i te faaroo i te Atua e te rave i ta ˈna e parau mai ra, puai noa ˈtu â ïa to tatou faaroo. A hiˈo na ia Samuela.

Noa ˈtu to ˈna mǎtaˈu, ua faaara maite Samuela ia Eli i ta Iehova poroi faautuaraa

22, 23. (a) Mea nafea te tupuraa te poroi ta Samuela i mǎtaˈu i te omuaraa i te faaite ia Eli? (b) No te aha i maitai noa ˈtu â ˈi te roo o Samuela?

22 E ohipa faufaa roa te tupu i roto i te oraraa o Samuela i taua po ra i Silo. E haamata te hoê taairaa taa ê i rotopu ia ˈna e o Iehova. I teie nei, o ˈna ta te Atua peropheta e ta ˈna auvaha. I te omuaraa, ua mǎtaˈu oia i te faaite ia Eli i ta Iehova faaararaa e fatata i te tupu ta Iehova i tohu no to Eli utuafare. Faaitoito atura râ Samuela i te faaara ˈtu e farii ihora Eli ma te haehaa i ta Iehova faautuaraa. Aita i maoro, tupu pauroa aˈera ta Iehova i parau: ua reva Iseraela e aro i te Philiseti, ua pohe Hophini raua Phinehasa i te hoê â mahana, e ua pohe Eli i to ˈna faarooraa e ua haruhia te afata faufaa a Iehova.—Sam. 1, 3:10-18; 4:1-18.

23 Area Samuela, ua maitai noa ˈtu â ïa to ˈna roo ei peropheta taiva ore. Ia au i te faatiaraa, “ua ati maira Iehova ia ˈna” e ua faatupu pauroa i te parau tohu a Samuela.—A taio i te Samuela 1, 3:19.

“Tiaoro atura Samuela ia Iehova”

24. Eaha ta Iseraela i hinaaro i muri aˈe, e no te aha e hara rahi ai te reira?

24 Ua pee anei Iseraela i te hiˈoraa o Samuela e ua haafatata ˈtu anei ia Iehova ma te faaroo? Aita. Hinaaro atura ratou e rave mai ta te tahi atu mau nunaa, na te hoê arii taata e faatere ia ratou. Aita hoi ratou i hinaaro faahou e na te tahi noa peropheta e haava ia ratou. Na nia i te aratairaa a Iehova, farii ihora Samuela i ta ratou aniraa. E titauhia râ ia faaite o ˈna ia Iseraela e e hara rahi ta ratou i rave. E ere te tahi noa taata ta ratou e patoi ra, o Iehova râ. Titau atura ïa oia i te nunaa ia putuputu mai i Gilagala.

E pure Samuela ma te faaroo, e pahono mai Iehova na roto i te patiri e te ûa

25, 26. Eaha ta Samuela i rave no te faaite ia Iseraela e ua hara roa ratou ia Iehova?

25 Mai, haere anaˈe e hiˈo ia Samuela, e paraparau hoi o ˈna ia Iseraela e umeume ra i Gilagala. E haamanaˈo oia ia ratou e ua tapea noa oia i to ˈna taiva ore. “Tiaoro atura Samuela ia Iehova” e ani ihora ia tuu mai i te patiri e te ûa.—Sam. 1, 12:17, 18.

26 Te patiri e te ûa? I teie tau mǎrô? A tahi ra ïa! Mai te peu e ua feaa aore ra ua faaooo mai vetahi, aita te reira i maoro roa. Haapoiri taue ihora te raˈi. Farara maira te mataˈi i nia i te mau faaapu sitona. Haruru maira te patiri, e ûa maira. Ua nahea ˈtura te nunaa? “Mǎtaˈu roa aˈera te mau taata atoa ia Iehova e ia Samuela.” Taa aˈera ia ratou e e hara rahi ta ratou i rave.—Sam. 1, 12:18, 19.

27. Te aha ra Iehova i te feia e pee ra i te faaroo o Samuela?

27 E ere na Samuela i haaputapû i to ratou aau patoi, na te Atua râ o Iehova. Mai to ˈna apîraa e tae noa ˈtu i to ˈna ruhiruhiaraa, ua faatupu noa Samuela i te faaroo i to ˈna Atua ra o Iehova, tei haamaitai ia ˈna. Aita Iehova i taui. Te turu noa ra o ˈna i te feia e pee ra i te faaroo o Samuela.

a I roto i te mau euhe a te mau Nazira, ua opani-atoa-hia ratou ia inu i te ava e ia tâpû i to ratou rouru. Te rahiraa, e Nazira ïa no te hoê tau taotiahia. Vetahi râ, no to ratou ïa oraraa taatoa, mai ia Samasona, Samuela e Ioane Bapetizo.

b E tiahapa raau rahi te sekene: 13 tiahapa metera te roa, 4 metera e te afa te aano. Mea hamanihia te sekene i te mau mea maitatai roa, mai te tapoˈi iri humi, te mau ahu paruru faanehenehehia, e te raau moni rahi vehîhia i te ario e te auro. To roto te sekene i te hoê aua, 44 metera e te afa te roa, 22 tiahapa metera te aano. E fata rahi atoa to roto no te mau tusia. A mairi ai te mau matahiti, ua hamanihia te tahi mau piha taotoraa na pihai iho i te sekene no te mau tahuˈa. E au ra e e taoto na Samuela i roto hoê o taua mau piha ra.

c Te horoa ra te faatiaraa e piti hiˈoraa o te faatura ore. A tahi, ua faataa maitai te ture a Mose eaha te mau tuhaa o te animara pûpûhia ei tusia ia amu te mau tahuˈa. (Deut. 18:3) I te sekene râ, mea ê roa te peu a te mau tahuˈa ino. E faaue ratou i ta ratou mau tavini ia patia i te hoê patia rahi i roto i te pani e iˈo te tunuhia ra i roto, e ia rave mai i te iˈo maitai e mau mai i nia i te patia. Te piti, ia afai mai te taata i ta ratou tusia ia tutuihia i nia i te fata, e tono te mau tahuˈa ino i te hoê tavini e faahepo ia ratou ia horoa mai i te iˈo ota hou te meˈi e pûpûhia ˈi ia Iehova.—Lev. 3:3-5; Sam. 1, 2:13-17.