Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE PAE

“Vahine haapao maitai”

“Vahine haapao maitai”

1, 2. (a) Eaha ta Ruta i rave i te pae ahiahi? (b) Eaha ta Ruta i haapii mai no nia i ta te Atua ture i horoa ia Mose e no nia i ta ˈNa mau tavini?

 TE TUTURI ra o Ruta i pihai iho i te pueraa kerite ta ˈna i ohi i roto i te faaapu. Te topa ˈtu ra te mahana e te hoˈi mǎrû noa ra te feia ooti i te uputa o te oire iti o Betelehema i nia roa i te hoê aivi. Eaha paha Ruta i te rohirohi, aita hoi o ˈna i faaea i te ohi haere i tera mahana taatoa mai te poipoi mai â! Noa ˈtu râ, e tairiiri o ˈna i te mau kerite i te tahi raau ia mataratara mai te mau huero. E ere i te ohipa nainai. Tera râ, e mahana maitai tei mairi mai nei, maitai aˈe i ta ˈna i manaˈo na.

2 E maitai mai anei te oraraa o teie vahine ivi apî? Mai ta tatou i ite i te pene 4, ua here roa oia ia Naomi to ˈna metua hoovai vahine. Ua euhe oia e faaea i pihai iho ia ˈna e e haamori ia Iehova te Atua o Naomi. Ua faarue teie na vahine ivi ia Moabi no te haere i Betelehema. Ite ihora Ruta vahine Moabi e i roto i ta Iehova ture i horoa ia Mose, te vai ra te tahi mau faanahoraa tura no te feia veve i Iseraela, te feia ěê atoa. Ite roa ˈtura oia e te faaohipa ra vetahi mau tavini a Iehova i taua ture ra e te hamani maitai ra ia vetahi ê. Mǎrû maira ïa to Ruta mauiui.

3, 4. (a) Mea nafea Boaza i te faaitoitoraa ia Ruta? (b) E nafea te hiˈoraa o Ruta e tauturu ai ia tatou i roto i te fifi i te pae moni?

3 E tavini atoa Boaza na Iehova. Na teie taata taoˈa rahi te faaapu i reira Ruta i te ohi-haere-raa i te kerite. Mai te hoê papa, mea hamani maitai Boaza ia ˈna. Eita e ore e ua oaoa roa to Ruta aau a haamanaˈo ai oia i te mau parau maitai ta Boaza i faahiti, no te mea te aupuru ra oia ia Naomi e ua imi oia i te haapuraa i raro aˈe i te pererau o te Atua mau ra o Iehova.—A taio i te Ruta 2:11-14.

4 Teie râ, te haapeapea ra paha o Ruta no to ˈna oraraa a muri aˈe. E vahine ěê o ˈna e te veve, aita e tane e aita e tamarii. E nafea ïa oia e aupuru ai ia raua Naomi? E navai noa anei ia ohi haere na roto i te faaapu? Na vai e haapao ia ˈna ia paari mai o ˈna? Mea tano iho â tera haapeapearaa to ˈna. I teie mahana fifi i te pae moni, mea rahi te haapeapea ra. E hiˈo mai tatou mea nafea te faaroo o Ruta i tauturu ai ia ˈna ia faaruru i to ˈna mau fifi, e e nafea ia pee i to ˈna faaroo.

Eaha te hoê utuafare?

5, 6. (a) I to Ruta ohi-matamua-raa i roto i te faaapu a Boaza, eaha ta ˈna i faahoˈi mai? (b) Eaha to Naomi huru i to ˈna iteraa ia Ruta?

5 I te otiraa ia Ruta i te tairiiri i te kerite e te haaputu i te huero, ite ihora oia e ua ohi oia fatata hoê epha kerite. Fatata paha 14 kilo te teiaha o ta ˈna pute ahu kerite, ta ˈna i tuu i nia iho i to ˈna upoo. Hoˈi atura oia i Betelehema a topa ˈi te mahana.—Ruta 2:17.

6 Oaoa roa ihora Naomi i te iteraa mai ia Ruta ta ˈna hunoa here, e te maere atoa paha no ta ˈna pute rahi. Ua faahoˈi atoa mai Ruta i ta ˈna toea maa o te maa ta Boaza i horoa na te mau rave ohipa. E maa rii ïa ta raua. Na ô atura Naomi: “I hea oe i te ohi haere[ra]a i nauanei? i ta oe ohiparaa? ia ora ïa taata i ite mai ia oe na.” (Ruta 2:19) Na nia noa i tera rahiraa kerite ta Ruta i faahoˈi mai, ua taa ia Naomi e e taata tei ite mai ia Ruta e tei hamani maitai ia ˈna.

7, 8. (a) No Naomi, nohea mai te hamani maitai o Boaza, e no te aha? (b) Mea nafea Ruta i te faaite-noa-raa i te here taiva ore i to ˈna metua hoovai vahine?

7 A paraparau ai raua, ua faatia Ruta ia Naomi i to Boaza hamani-maitai-raa ia ˈna. Putapû ihora Naomi e na ô atura: “Ia haamaitaihia oia e Iehova, o tei ore i faaea i te hamani maitai mai i te ora nei e tei pohe.” (Ruta 2:20) Ua ite Naomi e no ǒ mai to Boaza hamani maitai ia Iehova ra. Na ˈna hoi e turai i ta ˈna mau tavini ia horoa noa. Ua fafau oia e e haamaitai o ˈna ia ratou no to ratou hamani maitai. aA taio i te Maseli 19:17.

8 Ua faaitoito Naomi ia Ruta ia farii i ta Boaza aniraa ia ohi haere i roto i ta ˈna faaapu e ia faaea i pihai iho i te mau tavini vahine apî ia ore oia e haapeapeahia e te feia ooti. Ua faaroo Ruta. Ua faaea noa atoa o ˈna i ǒ to ˈna metua hoovai vahine ra. (Ruta 2:22, 23) Te ite faahou ra ïa tatou i te huru maitai rahi o Ruta: to ˈna here taiva ore. Mai ia Ruta, te haafaufaa ra anei tatou i to tatou taairaa e to tatou fetii? Te turu ra anei tatou i to tatou fetii piri ma te here e te horoa ˈtu ra anei i te tauturu ta ratou e hinaaro mau ra? E ite noa mai Iehova i teie here taiva ore.

Te haamanaˈo mai ra te hiˈoraa o Ruta raua Naomi ia here i to tatou utuafare

9. Eaha ta Ruta raua Naomi e haapii mai ra no nia i te utuafare?

9 E nehenehe anei e parau e e utuafare Ruta raua Naomi? Te utuafare no vetahi, te vai ra ïa te tane, te vahine, te tamarii, te papa ruau e te mama ruau e hau atu â. Ia au râ i te hiˈoraa o Ruta raua Naomi, e nehenehe e piti noa taata e riro ei utuafare ia faaite raua i te tamahanahanaraa, te hamani maitai e te here te tahi i te tahi. Mea here anei na oe i to oe utuafare? Ua haamanaˈo Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e nehenehe te amuiraa Kerisetiano e riro ei utuafare no te feia aita e utuafare to ratou.—Mar. 10:29, 30.

Ua tauturu e ua faaitoito Ruta raua Naomi te tahi i te tahi

‘O ˈna atoa te nehenehe e hoo faahou mai ia raua’

10. Eaha ta Naomi i hinaaro e rave no te tauturu ia Ruta?

10 Mai te ootiraa kerite i Eperera e tae roa i te ootiraa sitona i Tiunu, ua tamau noa Ruta i te ohi haere i roto i te faaapu a Boaza. A mairi ai te mau hebedoma, te manaˈo noa ˈtu ra Naomi i ta ˈna e nehenehe e rave no ta ˈna hunoa here. I Moabi, ua papu ia Naomi e eita roa ta ˈna e nehenehe e tauturu ia Ruta ia faaipoipo faahou. (Ruta 1:11-13) I teie nei râ, te taui ra te manaˈo. Parau atura oia ia Ruta: “E tau hunoa e, eiaha vau e imi i te tahi utuafare mau no oe, ia maitai oe ra?” (Ruta 3:1) Mea matauhia i tera tau e na te metua e imi i te hoê apiti no ta ratou tamarii. Ua hinaaro Naomi e imi i te tahi utuafare no Ruta, tei riro hoi ei tamahine na ˈna, oia hoi te hoê nohoraa e te hoê tane o te aupuru e o te paruru ia ˈna. Eaha râ ta Naomi e nehenehe e rave?

11, 12. (a) Eaha te auraa o ta Naomi parau e e taata hoo faahou mai Boaza? (b) Eaha to Ruta huru i te aˈoraa a to ˈna metua hoovai vahine?

11 I to Ruta faahiti-matamua-raa ia Boaza, ua parau Naomi e e fetii tera taata no raua. O ˈna atoa te nehenehe e hoo faahou mai ia raua. (Ruta 2:20, Traduction du monde nouveau) Eaha ïa te auraa? I roto i te ture i horoahia ia Iseraela, te vai ra te mau faanahoraa î i te here no te mau utuafare veve aore ra ua pohe tei herehia. E mauiui roa te hoê vahine ivi aita ta ˈna e tamarii, no te mea e ore te iˈoa o ta ˈna tane e aita atoa ta ˈna e huaai no te mau uˈi i muri mai. Ia au râ i te ture ta te Atua i horoa ia Iseraela, e nehenehe te teina o te tane tei pohe e faaipoipo i te vahine ivi. E fanau mai ïa taua vahine ra i te tamarii o te amo i te iˈoa o ta ˈna tane i pohe, a fatu atu ai i te faufaa a te fetii. bDeut. 25:5-7.

12 E faataa Naomi ia Ruta eaha te rave i roto i teie tupuraa. E maere roa paha Ruta i ta to ˈna metua hoovai vahine e parau. A tahi ra hoi o ˈna a ite ai i te ture i horoahia ia Iseraela e aita â o ˈna i matau maitai atura i te mau peu tumu no ǒ. No to ˈna râ faatura rahi ia Naomi, e faaroo maitai o ˈna ia ˈna. E huru ê paha o ˈna i ta Naomi e faaue ia ˈna e rave, mea haama atoa paha. E farii râ oia ma te haehaa, a na ô ai: “Ta oe e parau mai na, [t]a ˈu ïa e rave.”—Ruta 3:5.

13. Eaha ta Ruta e haapii mai ra ia aˈohia tatou e te feia paari aˈe? (A hiˈo atoa i te Ioba 12:12.)

13 I te tahi taime, eita te feia apî e faaroo hanoa i te aˈoraa a te feia paari aˈe e te aravihi aˈe. E pinepine ratou i te manaˈo e aita te feia paari aˈe e taa maitai ra i to ratou mau fifi. Tera râ, te haamanaˈo mai ra te haehaa o Ruta i te faufaaraa ia faaroo i te feia î i te paari o te here ra ia tatou e te hinaaro ra ia maitai tatou. (A taio i te Salamo 71:17, 18.) Eaha râ te aˈoraa a Naomi? E ua maitai anei Ruta i te faarooraa ˈtu?

Ruta i te vahi tairiiriraa

14. Eaha te vahi tairiiriraa?

14 I tera iho â ahiahi, haere atura Ruta i te vahi tairiiriraa. E haere mai te feia faaapu i teie vahi parahurahu no te tairiiri i te kerite anei, e no te hue i tei tairiirihia i nia. To nia teie vahi i te hoê aivi, mea mataˈi roa na reira i te pae ahiahi. E patia aore ra e ope te mau rave ohipa i te kerite i tairiirihia, a hue atu ai i nia. E pee ïa te paa o te kerite e te pâpaa iti i te mataˈi. Area te huero, e topa ïa i raro.

15, 16. (a) Eaha tei tupu i te vahi tairiiriraa? (b) Mea nafea Boaza i te iteraa e te tarava ra o Ruta i to ˈna pae avae?

15 Mataitai omoe noa maira Ruta i te mau rave ohipa e faaoti ra i ta ratou ohipa. Hiˈopoa ihora Boaza i te huero kerite e vai ra. I muri aˈe i to ˈna tamaa-maitai-raa, tarava ihora oia i pihai iho i te haapueraa huero kerite, ia ore hoi te reira ia eiâhia. E peu matauhia teie i ǒ. E taoto Boaza i reira i tera po taatoa. Teie ïa te taime e rave ai Ruta i ta Naomi i faaue ia ˈna.

16 Tapiri maira Ruta, a otuˈituˈi vitiviti noa ˈi to ˈna mafatu. Ua varea roa Boaza i te taoto. Mai ta Naomi i faaue, tatara ihora oia i te ahu i te avae o Boaza e tarava ˈtura i pihai iho. Tiai noa ˈtura Ruta, a mairi noa ˈi te hora. Eaha râ paha te maoro! Hautiuti ihora Boaza i te tuiraa po, e tia maira a rûrû noa ˈi no te toetoe, peneiaˈe no te tapoˈi i to ˈna avae. Taa ihora ia ˈna e e taata to pihai iho ia ˈna. E vahine te tarava ra i to ˈna pae avae.—Ruta 3:8.

17. Eaha tei moe i te feia e manaˈo ra e aita roa ˈtu i tano ta Ruta i rave?

17 Ui atura Boaza: “O vai oe?” Pahono maira Ruta ma te reo rûrû paha: “O vau to tavini ra o Ruta: a tapoˈi mai na i to tavini vahine nei i to hiti ahu ra, e fetii mau hoi [aore ra e taata hoo faahou mai hoi] oe no ˈu.” (Ruta 3:9) No te tahi mau taata i teie mahana, te hinaaro ra paha Ruta ia taoto raua Boaza. Ua moe râ ia ratou e piti ohipa. A tahi, e peu tumu teie no tera ra tau, aita faahou râ i teie tau. Eita ïa e tano ia faaau i ta Ruta i rave i nia i te mau peu faufau i teie mahana. Te piti, te faaite maitai ra te huru o Boaza e e haerea viivii ore iho â to Ruta e te tura.

Ua paraparau Ruta ia Boaza ma te manaˈo viivii ore e te miimii ore

18. (a) Eaha ta Boaza i parau i mahanahana ˈi to Ruta aau? (b) Eaha na piti taime i hamani maitai ai Ruta ia vetahi ê?

18 Mea papu e ua mahanahana te aau o Ruta i to Boaza parauraa ma te reo mǎrû: “Ia ora na oe ia Iehova, e tau tamahine: ua rahi hoi to oe hamani maitai i teie nei i te hopea nei, i tei â mutaaihora, o oe aore i imi i te taata rii apî, i te feia taoˈa e te feia taoˈa ore.” (Ruta 3:10) I “mutaaihora,” te taime matamua ïa, ua faaite Ruta i te here taiva ore i to ˈna peeraa ia Naomi i Iseraela e to ˈna aupururaa ia ˈna. “I teie nei,” i to ˈna ïa fariiraa e faaipoipo ia Boaza. Ua ite Boaza e e nehenehe te hoê vahine apî mai ia Ruta e imi i te hoê tane apî aˈe, mea ona aore ra mea veve. Aita râ, ua hinaaro Ruta e hamani maitai eiaha noa ia Naomi, i te tane atoa râ a Naomi tei pohe. Ua hinaaro oia ia vai noa te iˈoa o Elimeleka. E ere ïa i te mea maere i faahiahia roa ˈi Boaza i teie vahine apî o tei haapao na mua ia vetahi ê!

19, 20. (a) No te aha Boaza i ore ai i farii oioi e faaipoipo ia Ruta? (b) Mea nafea Boaza i te hamani-maitai-raa ia Ruta?

19 Na ô faahou atura Boaza: “E tena na, e tau tamahine, eiaha e mǎtaˈu, e rave hua ïa vau i ta oe e hinaaro ra; ua ite hoi to te oire atoa no ˈu nei e e vahine haapao maitai oe.” (Ruta 3:11) Oaoa roa o ˈna i te faaipoipo ia Ruta. Aita paha o ˈna i maere roa i teie aniraa e riro ei taata hoo faahou mai. Tera râ, e taata parau-tia Boaza. Aita oia i rave noa mai ta ˈna i hinaaro. Ua faaara râ oia ia Ruta e te vai ra te tahi atu taata hoo faahou mai, e fetii piri aˈe no Elimeleka te tane a Naomi tei pohe. E farerei na mua o ˈna i tera taata no te ani atu e e hinaaro anei o ˈna e faaipoipo ia Ruta.

Ua itehia to Ruta roo maitai no to ˈna hamani maitai e to ˈna faatura ia vetahi ê

20 Parau atura Boaza ia Ruta ia taoto e ia poipoi noa ˈtu. E nehenehe ïa Ruta e hoˈi i ǒ ˈna ma te ore e itehia mai. Aita hoi Boaza i hinaaro ia ino to raua Ruta roo, aˈunei hoi te taata e pari ai ia raua i te tahi peu tia ore. Tarava faahou atura Ruta i te pae avae o Boaza. Ua topa atoa paha to ˈna hau i to Boaza fariiraa i ta ˈna aniraa ma te hamani maitai. Te poiri noa ra â, tia maira oia i nia. Faaî atura Boaza i te ahu tapoˈi o Ruta i te kerite mea huru rahi te faito, e hoˈi atura Ruta i Betelehema.—A taio i te Ruta 3:13-15.

21. (a) No te aha Ruta i matauhia ˈi ei “vahine haapao maitai”? (b) E nafea tatou e pee ai i to ˈna hiˈoraa?

21 Eaha râ paha Ruta i te oaoa a manaˈo ai oia i ta Boaza i parau ia ˈna! Ua ite te taata atoa e e “vahine haapao maitai” o ˈna. Mea papu e no to ˈna hinaaro rahi e ite o vai Iehova e e tavini ia ˈna i matauhia ˈi o ˈna mai tera. Ua hamani maitai rahi atoa e ua aumihi o ˈna ia Naomi e i to ˈna nunaa, ma te farii i te hoê oraraa apî e te mau peu tumu aita o ˈna i matau. No te pee i to Ruta faaroo, e faatura roa anaˈe ïa i to tatou taata-tupu noa ˈtu eaha to ratou huru oraraa e ta ratou peu tumu. Ia na reira tatou, e maitai ïa to tatou roo.

Te tahi utuafare no Ruta

22, 23. (a) Eaha paha te auraa o na “faito kerite e ono” i horoahia na Ruta? (A hiˈo i te nota i raro i te api.) (b) Eaha ta Naomi i parau ia Ruta?

22 I to Ruta taeraa ˈtu i te fare, parau maira Naomi: “Ua aha ihora to tere, e tau hunoa?” No te mea paha e te poiri noa ra i ui mai ai Naomi. Te hinaaro atoa ra paha oia e ite e e vahine ivi noa anei Ruta aore ra e faaipoiporaa te tiai mai ra. Faatia oioi atura Ruta i to ˈna metua hoovai vahine i te ohipa i tupu. Faaite atoa ˈtura oia i tera rahiraa kerite ta Boaza i horoa. cRuta 3:16, 17.

23 Ma te î i te paari, parau maira Naomi ia Ruta ia faaea noa i te fare i tera mahana eiaha e haere e ohi haere i roto i te faaapu. Haapapu ihora oia ia Ruta: “E ore hoi taua taata ra e parahi noa, e ia hope roa taua parau nei i te faatupuhia e ana i teie nei mahana.”—Ruta 3:18.

24, 25. (a) No te aha tatou e parau ai e e taata afaro Boaza o te haapao na mua ia vetahi ê? (b) Mea nafea Iehova i te haamaitairaa ia Ruta?

24 Aita roa ˈtu Naomi i hape. Ua haere Boaza i te uputa o te oire, i reira te mau raatira e putuputu noa ˈi. Ua tiai oia ia haere aˈe te fetii piri aˈe o Elimeleka. I mua i te taata, ua ani o ˈna i taua taata ra e e hinaaro anei o ˈna e riro ei taata hoo faahou mai ma te faaipoipo ia Ruta. Aita taua taata ra i hinaaro, no te mea aita oia i hinaaro e ere i to ˈna iho fenua. Faaara ˈtura ïa Boaza i mua i te taata atoa e na ˈna ïa e hoo faahou mai i te mau taoˈa atoa a Elimeleka. E faaipoipo atoa oia ia Ruta te vahine a Malona tei pohe, tamaiti a Elimeleka. No te aha? “Ia iri te iˈoa o tei pohe ra i nia i to ˈna ra fenua.” (Ruta 4:1-10) E taata afaro mau â Boaza o te haapao na mua ia vetahi ê.

25 Faaipoipo atura Boaza ia Ruta, e faatia maira Iehova ia tô e ia fanau Ruta i te hoê tamaiti. Ite aˈera te mau vahine no Betelehema e ua haamaitaihia Naomi e e maitai rahi aˈe to Ruta i e hitu tamarii. E riro mai te tamaiti a Ruta ei tupuna no te arii rahi ra o Davida. (Ruta 4:11-22) E riro Davida ei tupuna no Iesu Mesia.—Mat. 1:1. d

Ua haamaitai Iehova ia Ruta ma te horoa ˈtu i te fanaˈoraa taa ê e riro ei tupuna no te Mesia

26. Eaha ta te hiˈoraa o Ruta raua Naomi e haamanaˈo mai ra?

26 Ua haamaitai mau â Iehova ia Ruta, e ia Naomi tei rave atoa i te tamaiti a Ruta, mai te huru ra e na ˈna. Te haamanaˈo mai ra te oraraa o na vahine e e ite noa mai Iehova i te feia atoa e tavini ra ia ˈna ma te taiva ore i rotopu i to ˈna nunaa, e rohi atoa ra no te aupuru i to ratou utuafare. E haamaitai noa iho â oia i te feia taiva ore, mai ia Boaza, Naomi e Ruta.

a Ua taa maitai ia Naomi e eita Iehova e hamani maitai i te feia ora noa, i tei pohe atoa râ. Ua pohe ta Naomi tane e ta ˈna na tamaiti. Ua pohe ta Ruta tane. Mea here roa hoi na raua teie nau tane. Te hamani-maitai-raa ia Naomi e ia Ruta, o te hamani-maitai-raa ïa i teie nau tane tei hinaaro mau â ia aupuruhia ta ratou vahine.

b E au ra e te tiaraa e faaipoipo i te hoê vahine ivi, e hoˈi ïa na mua roa i te mau taeae o te tane tei pohe, i muri iho i te fetii tane piri roa ˈˈe. Mai tera atoa no te faturaa i te faufaa a te fetii.—Num. 27:5-11.

c Ua horoa Boaza na Ruta e ono faito kerite. Aita râ i faaitehia ehia kilo. I tera tau, i muri aˈe e ono mahana ohiparaa, te vai ra te hoê mahana faafaaearaa, te Sabati. Na ono faito kerite i horoahia na Ruta, peneiaˈe e faaiteraa e fatata ta Ruta na mahana ohiparaa rohirohi mau ei vahine ivi i te hope. E fanaˈo hoi o ˈna i “te tahi utuafare,” oia hoi te hoê nohoraa e te hoê tane o te aupuru ia ˈna. Peneiaˈe atoa tera te faito huero kerite e maraa ia Ruta ia amo.

d O Ruta hoê o na pae vahine ta te Bibilia e faahiti ra i roto i te anairaa tupuna o Iesu. O Rahaba atoa, te metua vahine o Boaza. (Mat. 1:3, 5, 6, 16) Mai ia Ruta, e ere oia i te hoê Iseraela.