Ngāue ʻa e Kau ʻApositolo 15:1-41

  • Fakakikihi ʻi ʻAniteoke fekauʻaki mo e kamú (1, 2)

  • ʻAve ʻa e fehuʻí ki Selusalema (3-5)

  • Fakataha ʻa e kau mātuʻá mo e kau ʻapositoló (6-21)

  • Tohi mei he kulupu pulé (22-29)

    • Fakaʻehiʻehi mei he totó (28, 29)

  • Fakalototoʻaʻi ʻe he tohí ʻa e ngaahi fakatahaʻangá (30-35)

  • Mavaeua ʻa Paula mo Panepasa (36-41)

15  Pea naʻe ʻalu hifo ha kau tangata ʻe niʻihi mei Siutea ʻo kamata ke akoʻi ki he fanga tokouá: “Ka ʻikai ke mou kamu ʻo fakatatau ki he lao ʻa Mōsesé,+ ʻe ʻikai lava ke fakahaofi kimoutolu.”  Ka ʻi he hili ha felāuaki mo e fakakikihi lahi ʻa Paula mo Panepasa pea mo kinautolú, naʻe fokotuʻutuʻu ai kia Paula, Panepasa, pea mo ha niʻihi ke nau ʻalu hake ki he kau ʻapositoló pea mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá+ ke ʻeke fekauʻaki mo e fakakikihí ni.  Ko ia ʻi he hili hano fakafeʻao atu ʻa e kau tangatá ni ʻe he fakatahaʻangá ʻi ha konga ʻo e fonongá, naʻa nau hoko atu ʻo fou ʻi Finisia mo Samēlia, ʻo nau fakamatala fakaikiiki ki he kamata ke lotu ki he ʻOtuá* ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá pea ʻi he fanongo ki he meʻá ni naʻe fiefia lahi ai ʻa e fanga tokouá kotoa.  ʻI heʻenau aʻu ki Selusalemá, naʻe talitali lelei kinautolu ʻe he fakatahaʻangá mo e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻá, pea naʻá na fakamatala ki he ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻia kinauá.  Ka ko ha niʻihi ʻo e faʻahinga ʻi he kulupu lotu ʻa e kau Fālesí ʻa ia kuo nau hoko ko e kau tuí naʻa nau tuʻu hake mei honau nofoʻangá ʻo nau pehē: “ʻOku fiemaʻu ke kamu kinautolu mo fekau ke nau tauhi ʻa e Lao ʻa Mōsesé.”+  Ko ia naʻe fakatahataha mai ʻa e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻá ke vakaiʻi ʻa e meʻá ni.  ʻI he hili ha lāulea* lahi, naʻe mālanga hake ʻa Pita ʻo ne pehē kiate kinautolu: “Kau tangata, fanga tokoua, ʻoku mou ʻilo lelei mei he ngaahi ʻaho ki muʻá naʻe fai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fili mei homou lotolotongá, ʻe fakafou ʻi hoku ngutú ʻa e fanongo ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá ki he folofola ʻo e ongoongo leleí pea nau tui.+  Pea ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e lotó,+ naʻá ne ʻomai ha fakamoʻoni ʻaki ʻene foaki kiate kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní,+ ʻo hangē pē foki ko ia naʻá ne fai kiate kitautolú.  Pea naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakafaikehekeheʻi kitautolu mo kinautolu,+ ka naʻá ne fakamaʻa honau lotó koeʻuhi ko ʻenau tuí.+ 10  Ko ia ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai he taimí ni ʻa e ʻOtuá ʻaki hono hilifaki ha kavenga mamafa ki he kau ākongá+ ʻa ia naʻe ʻikai malava ʻe heʻetau fanga kuí pe ko kitautolu ke fuá?+ 11  ʻI hono kehé, ʻoku tau tui ʻe fakahaofi kitautolu fakafou ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻEiki ko Sīsuú+ ʻo hangē pē ko kinautolú.”+ 12  ʻI he meʻa ko iá naʻa nau fakalongolongo kotoa, pea naʻe kamata ke nau fanongo kia Panepasa mo Paula ki heʻena fakamatala ki he ngaahi mana lahi mo e ngaahi meʻa fakaofo lahi kuo fai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻiate kinaua ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá. 13  ʻI he ʻosi ʻena leá, naʻe tali ange ʻe Sēmisi: “Kau tangata, fanga tokoua, mou fanongo mai. 14  Kuo fakamatala fakaʻāuliliki ʻa Simioni*+ ki he anga ʻo e tokanga ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki taimí ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.+ 15  Pea ko e meʻá ni ʻoku fehoanaki ia mo e lea ʻa e Kau Palōfitá, ʻo hangē tofu pē ko ia kuo tohí: 16  ‘ʻI he hili ʻa e ngaahi meʻá ni te u foki mai ʻo toe fokotuʻu hake ʻa e tēniti* ʻo Tēvita ʻa ia kuo holó; te u toe langa ʻa hono ngaahi maumaú mo toe fokotuʻu ia, 17  koeʻuhi ke kumi tōtōivi kia Sihova* ʻa e kakai ʻoku toé, fakataha mo e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa, ʻa e kakai ʻoku uiʻaki hoku hingoá, ko e folofola ia ʻa Sihová,* ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni,+ 18  ʻa ia kuo ʻiloa talu mei muʻá.’+ 19  Ko ia ai, ko ʻeku filí* ke ʻoua ʻe fakahohaʻasi ʻa e faʻahinga mei he ngaahi puleʻangá ʻa ia ʻoku nau tafoki ki he ʻOtuá,+ 20  ka ke fai ha tohi kiate kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻuliʻi ʻe he ngaahi ʻaitolí,+ mei he fehokotaki fakasino taʻetāú,*+ mei he meʻa kuo sisiná,* pea mei he totó.+ 21  He mei he ngaahi taimi ki muʻá kuo malangaʻi ai ʻe he faʻahinga ʻa Mōsese ʻi he kolo ki he kolo, pea ko ʻene ngaahi tohí kuo lau leʻo-lahi ia ʻi he ngaahi sinakoké ʻi he Sāpate kotoa pē.”+ 22  Naʻe fili leva ʻe he kau ʻapositoló mo e kau mātuʻá, fakataha mo e fakatahaʻangá fakalūkufua, ke fekauʻi atu ha ongo tangata kuo fili mei honau lotolotongá ke ō ki ʻAniteoke, fakataha mo Paula mo Panepasa; naʻa nau fekauʻi atu ʻa Siutasi ʻa ē naʻe ui ko Pāsapá pea mo Sailosi,+ ʻa ia ko e ongo tangata naʻá na takimuʻa he lotolotonga ʻo e fanga tokouá. 23  Naʻa nau tohi eni ʻo ʻave fakafou ʻiate kinautolu: “Mei homou fanga tokouá, fakatouʻosi ʻa e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻá, ki he fanga tokoua ko ia ʻi ʻAniteoke,+ Sīlia, mo Silisia ʻa ia ʻoku mei he ngaahi puleʻangá. Siʻi fanga tokoua! 24  Koeʻuhi kuo mau fanongo kuo ʻalu atu ha niʻihi mei homau lotolotongá ʻo fakahohaʻasi kimoutolu ʻi he meʻa kuo nau leaʻakí,+ ʻi he feinga ke fulihi homou lotó, neongo naʻe ʻikai te mau ʻoange kiate kinautolu ha fakahinohino pehē ʻe taha, 25  kuo mau loto-taha kotoa ai ke fili ha ongo tangata ʻo fekauʻi atu kiate kimoutolu fakataha mo siʻomau ʻofaʻanga ko Panepasa mo Paulá, 26  ko e ongo tangata kuó na liʻaki ʻena moʻuí koeʻuhi ko e huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.+ 27  Ko ia ai, ʻoku mau fekauʻi atu ʻa Siutasi mo Sailosi, koeʻuhi ke na fakamatala ngutu atu foki ʻa e ngaahi meʻa tatau.+ 28  He kuo hā lelei ki he laumālie māʻoniʻoní+ pea mo kimautolu tonu ke ʻoua ʻe toe tānaki atu ha kavenga kiate kimoutolu tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa pau ko ení: 29  Ke fakaʻehiʻehi ai pē mei he ngaahi meʻa kuo feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí,+ mei he totó,+ mei he meʻa kuo sisiná,*+ pea mei he fehokotaki fakasino taʻetāú.*+ Kapau te mou mātuʻaki fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻá ni, te mou lakalakaimonū. Fakatauange ke mou maʻu ha moʻui lelei!”* 30  Ko ia ʻi hono tuku ange atu ʻa e kau tangatá ni ke nau ʻalú, naʻa nau ʻalu hifo ki ʻAniteoke, pea naʻa nau fakatahatahaʻi ʻa e kau ākongá pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e tohí. 31  ʻI he hili hono lau iá, naʻa nau fiefia ʻi he fakalototoʻa kuo faí. 32  Pea ko Siutasi mo Sailosi, koeʻuhi ko ha ongo palōfita foki mo kinaua, naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá ʻaki ha ngaahi malanga mo fakaivimālohiʻi kinautolu.+ 33  ʻI he hili ʻena nofo atu ai ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, ne tuku atu kinaua ʻe he fanga tokouá mo e talamonū ke na maʻu ha fononga lelei ki he faʻahinga naʻa nau fekauʻi mai kinauá. 34  *—— 35  Ka naʻe nofo atu ʻa Paula mo Panepasa ʻi ʻAniteoke, ʻo faiako mo talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e folofola ʻa Sihová,* fakataha mo ha niʻihi kehe tokolahi. 36  ʻI he hili atu ha ngaahi ʻaho, naʻe pehē ange ʻe Paula kia Panepasa: “Ta foki he taimí ni ʻo ʻaʻahi ki he fanga tokoua ʻi he kolo kotoa pē ʻa ia naʻá ta fanongonongo ai ʻa e folofola ʻa Sihová,* ke vakai pe ʻoku nau fēfē.”+ 37  Naʻe vilitaki ʻa Panepasa ke ʻave ai mo Sione, ʻa ia naʻe ui ko Maʻaké.+ 38  Kae kehe, naʻe ʻikai loto ʻa Paula ke ʻave ia ke nau ō, ʻi he sio atu ko ia ki heʻene mavahe meiate kinaua ʻi Pamifīlia ʻo ʻikai ke ʻalu mo kinaua ʻi he ngāué.+ 39  ʻI he meʻá ni naʻe hoko ai ʻo na kē, ko ia naʻá na mavaeua; pea ʻave ʻe Panepasa+ ia ʻa Maʻake ʻo na tukufolau kinaua ki Saipalo. 40  Naʻe fili ʻe Paula ia ʻa Sailosi ʻo na mavahe ʻi he hili ia ʻa e lotu ʻa e fanga tokouá ke fakahaaʻi ʻe Sihova* ʻa ʻene ʻofa maʻataʻataá kia Paula.+ 41  Naʻá ne fononga atu ʻi Sīlia mo Silisia, ʻo fakaivimālohiʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá.

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “ki he tafoki.”
Pe “fakakikihi.”
ʻA ia, ko Pita.
Pe “palepale; fale.”
Pe “fakakaukaú.”
Pe “meʻa ʻoku tāmateʻi ʻo ʻikai fakatafe hono totó.”
Faka-Kalisí, por·neiʹa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “meʻa ʻoku tāmateʻi ʻo ʻikai fakatafe hono totó.”
Pe “Mou nofo ā.”
Faka-Kalisí, por·neiʹa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.