Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT TRWA

“Papa Tou Bann ki Ena Lafwa”

“Papa Tou Bann ki Ena Lafwa”

1, 2. Kouma lemond inn sanze depi lepok Noé, ek kouma sa inn afekte Abram?

ABRAM lev latet. So lizie tap lor enn latour. Samem pli ot batiman ki ena dan lavil Our, lavil kot li reste. * Li tann enn tapaz, li trouv enn lafime pe leve. Ankor enn fwa, bann pret pe ofer bann sakrifis pou bondie lalinn. Abram vir so ledo, bouz so latet, ek frons so soursi. Pou retourn kot li, li bizin pas ant bann lafoul ki ena lor semin. Me so lespri pa la, li pe pans lor tou sa lidolatri ki ena dan Our la. Depi lepok Noé, lidolatri finn fane partou lor later!

2 Noé finn mor de-z-an avan ki Abram ne. Kan Noé ti sorti dan lars avek so fami apre Deliz, li ti ofer enn sakrifis pou Jéhovah. An-retour, Jéhovah ti fer enn larkansiel aparet. (Gen. 8:20; 9:12-14) Sa lepok-la, ti ena zis vre ladorasion lor later. Me, apre ki dis zenerasion inn pase, vre ladorasion inn vinn enn kitsoz bien rar. Bann dimounn partou pe ador lezot bondie apar Jéhovah. Mem Térah, papa Abram ena enn lipie dan lidolatri, kitfwa li fer bann zidol.​—Jos. 24:2.

Kifer Abram ti ena enn lafwa solid koumsa?

3. Amezir letan pase, ki kalite ti rann Abram diferan ar lezot, ek ki nou kapav aprann ar so lexanp?

Me Abram diferan. Plis letan pase, plis li montre li diferan akoz so lafwa. An realite, plitar Bondie ti inspir lapot Paul pou apel li “papa tou bann ki ena lafwa”! (Lir Romains 4:11.) Anou gete ki finn ed Abram pou ena enn lafwa koumsa. Gras-a so lexanp nou pou aprann kouma nou kapav ogmant nou lafwa.

Servi Jéhovah Apre Deliz

4, 5. Gras-a kisannla sirman Abram finn arive konn Jéhovah, ek kifer nou kapav dir sa?

4 Kouma Abram inn konn Jéhovah? Nou kone ki Jéhovah ti ena bann fidel serviter lor later sa lepok-la. Parmi ti ena Sem. Mem si li pa ti premie garson Noé, bien souvan Labib mansionn li an premie. Kifer? Sirman parski li ti ena enn gran lafwa. * Inpe letan apre Deliz, Noé ti koz lor Jéhovah kouma “Bondie Sem.” (Gen. 9:26) Sem ti ena enn gran respe pou Jéhovah ek pou vre ladorasion ki pir.

5 Eski Abram ti konn Sem? Li posib. Mazinn Abram ankor enn ti garson. Sirman li extra inpresione kan li aprann ki li ena enn anset ki’nn trouv avek so de lizie tou seki finn pase lor later pandan 400 an. Sem ti trouv tou bann move kitsoz ki ti arive avan Deliz. Li ti trouv Deliz netway later, li ti trouv formasion bann premie nasion. Li ti viv osi rebelion Nimrod ki ti ranz latour Babel. Malgre tousala, li ti res fidel ek li pa ti pran par dan sa rebelion-la. Alor, kan Jéhovah ti kree enn konfizion dan langaz bann ki ti ranz latour Babel, Sem ek so fami zot, zot ti kontign koz lang ki ti existe depi koumansman, lang ki Noé ti koze. Dan zot fami ti ena Abram osi. Sirman amezir ki Abram grandi, li devlop enn gran respe pou Sem. Anplis, Abram ti aze kan Sem ti mor. Alor sirman Abram finn arive konn Jéhovah atraver Sem.

Abram ti rezet lidolatri ki ti ena partou dan Our

6. (a) Kouma Abram inn montre ki li ti konpran kifer Jéhovah ti avoy Deliz? (b) Ki kalite lavi Abram ek Saraï sirman ti ena?

Me enn kitsoz ki sir, se ki Abram ti bien konpran kifer Jéhovah ti avoy Deliz. Li’nn fer zefor pou mars avek Bondie parey kouma Noé. Se akoz sa ki Abram inn rezet lidolatri ek li’nn montre li diferan avek bann abitan Our, ek kitfwa mem avek bann manb so prop fami. Me li pa ti tousel. Li ti ena enn konpagn, so madam Saraï. Li vre ki Saraï ti extra zoli, me li ti ena osi enn gran lafwa an Jéhovah. * Mem si sa koup-la pa ti ena zanfan, zot ti gagn boukou lazwa pou servi Jéhovah ansam. Zot ti elve osi Lot, neve Abram ki ti enn orfelin.

7. Kouma bann disip Jésus bizin imit Abram?

7 Abram zame inn kit Jéhovah pou al ador bann zidol. Li ek Saraï ti pre pou montre zot diferan ar bann abitan Our. Si nou’si nou anvi devlop enn lafwa solid, nou bizin ena mem latitid ki zot. Nou bizin pre pou montre nou diferan. Jésus ti dir ki so bann disip pa pou “fer parti dan lemond” akoz sa, lemond pou ena laenn pou zot. (Lir Jean 15:19.) Eski bann manb to fami ouswa bann dimounn dan landrwa finn rezet twa parski to’nn deside pou servi Jéhovah? Si wi, alor rapel ki to pa tousel. An realite, parey kouma Abram ek Saraï, to’si to pou mars avek Bondie.

“Kit To Pei”

8, 9. (a) Ki lexperyans extraordiner Abram ti fer? (b) Ki mesaz Jéhovah ti ena pou li?

8 Enn zour, Abram fer enn lexperyans ki zame li pou bliye. Jéhovah, so Bondie, avoy li enn mesaz. Labib pa donn nou boukou detay lor la, me li dir ki “Bondie, dan so laglwar” ti aparet ar sa zom fidel la. (Lir Actes 7:2, 3.) Kitfwa par mwayin enn anz, Abram gagn enn ti lide laglwar extraordiner Souverin Segner liniver. Nou kapav mazine ki kantite kontan Abram ti kontan kan Li ti trouv diferans ki ena ant Bondie vivan ek bann zidol ki pena lavi, ki bann dimounn dan so lepok ti pe adore!

9 Ki mesaz Jéhovah ena pou li? “Kit to pei ek to fami ek vinn dan pei ki mo pou montre twa.” Jéhovah pa dir li dan ki pei Li pans pou avoy li​—Li zis dir Abram ki Li pou montre li pei-la. Me dabor, Abram pou bizin kit so pei, kit so fami. Dan lepase, dan Lwes l’Asie, lafami ti enn kitsoz bien inportan. Bann dimounn ti panse ki si enn zom kit so bann paran ek al dan enn pei bien lwin, sa se pli pir pinision li kapav gagne, mem pli pir ki lamor!

10. Kifer li pa ti fasil pou Abram ek Saraï kit zot lakaz dan Our?

10 Pena dout ki li pa ti fasil pou Abram kit so pei. Bann prev montre ki lavil Our ti enn lavil bien ris, kot touletan ti ena mouvman. (Get lankadre “ Lavil Ki Abram ek Saraï Inn Kite.”) Bann lafouy montre ki ti ena bann lakaz bien konfortab dan sa lavil-la. Sertin lakaz ti ena douz lasam ouswa mem plis pou bann manb lafami ek bann serviter. Omilie ti ena enn lakour santral ki ti pave. Dan zot lakaz, ti ena bann fasilite kouma bann lafontenn delo, bann twalet, ek enn sistem drin pou delo sal. Anplis, Abram ek Saraï ti nepli zenn; Abram ti ena kitfwa plis ki 70 an ek Saraï plis ki 60 an. Kouma tou bon mari, Abram sirman ti anvi ki Saraï santi li bien ek alez. Mazinn konversasion ki zot finn ena, bann kestion ki ti pe vire-tourne dan zot lespri, bann traka ki ti pe fatig zot. Me, nou sir ki Abram ti bien kontan kan Saraï ti aksepte sa defi-la! Parey kouma li, Saraï ti dispoze pou kit tou bann konfor ki zot ti ena.

11, 12. (a) Avan ki zot kit Our, ki bann desizion zot ti bizin pran ek ki bann preparasion zot ti bizin fer? (b) Dekrir zour zot depar.

11 Asterla ki desizion inn fini pran, Abram ek Saraï bizin ramas tou zot bann zafer ek organiz enn kantite kitsoz. Alor ki zot pe koumans enn vwayaz ver enn pei ki zotmem zot pa kone, ki bann kitsoz zot pou amene, ek ki zot pou kite? Me pli inportan ankor, kisannla zot pou amene? Kisannla pou okip Térah ki aze? Zot desid pou amenn li avek zot ek okip li ziska li mor. Avek leker kontan, Térah aksepte pou vinn ar zot, parski Labib dir ki se Térah ki’nn pran so fami inn kit Our. Pena dout ki li’nn aret pratik lidolatri. Lot, neve Abram, li osi li akonpagn sa bann vwayazer-la.​—Gen. 11:31.

12 Finalman, zour depar finn arive! Mazinn enn kou: Ankor gramatin, zot karavann andeor bann miray lavil Our. Zot inn fini atas bann bagaz lor bann samo ek bann bourik; zot inn fini rasanble zot bann troupo; lafami ek bann serviter finn fini pran zot plas, ek zot pare pou ale. * Kitfwa zot tou zot lizie brake lor Abram, zot pe atann zis so sinial pou ale. Finalman, ler finn arive, zot tou koumans avanse, ek zot kit Our pou touletan.

13. Kouma boukou serviter Jéhovah montre mem latitid ki Abram ek Saraï?

13 Zordi boukou serviter Jéhovah desid pou demenaze pou al dan bann landrwa kot bizin plis proklamater. Lezot desid pou aprann enn nouvo lang pou fer plis dan zot minister. Ouswa zot desid pou fer lezot form servis ki avan zot ti per pou fer. An zeneral, sa bann desizion-la demann bann sakrifis; nou bizin dispoze pou abandonn enn sertin konfor materyel. Bann ki dispoze pou fer sa, pe imit lespri sakrifis Abram ek Saraï, ek zot merit tou bann felisitasion. Si nou montre enn lafwa koumsa, nou kapav sir ki Jéhovah pou touletan donn nou plis ki seki nou finn donn Li. Zame Li pa pou manke pou rekonpans bann ki ena lafwa. (Héb. 6:10; 11:6) Eski samem ki Bondie ti fer pou Abram?

Zot Travers l’Euphrate

14, 15. Kouma sa vwayaz ant Our ek Harân la ti ete, ek kifer kitfwa Abram desid pou res dan Harân pou inpe letan?

14 Dousman-dousman zot rant dan enn routinn. Mazinn Abram ek Saraï, pe marse ouswa pe asize dan zot karavann. Zot pe koz-koze ek zot lavwa melanze ansam avek son bann ti laklos ki’nn apandan otour likou zot bann zanimo. Tigit-tigit, mem sa bann vwayazer ki pena lexperyans la, koumans abitie mont ek demont bann latant, ek ed Térah pou mont lor enn samo ouswa lor enn bourik ek asize alez. Zot pran direksion nor-wes, ek zot swiv gran kourb larivier L’Euphrate. Zour apre zour, semenn apre semenn, zot kontign deplase. Lor zot semin zot trouv diferan kalite peizaz ki defile enn deryer lot koumadir bann tablo.

15 Finalman, apre 960 kilomet zot ariv dan Harân, enn lavil bien prosper ki trouv lor lakrwaze bann larout komersial Les-Lwes. Zot trouv bann ti lakaz lapay an form bann ris dimiel. Karavann arete, ek lafami kanp isi pandan inpe letan. Kitfwa Térah tro feb pou kontign vwayaze.

16, 17. (a) Ki lalians Jéhovah ti fer ar Abram ek kifer sa ti ankouraz li? (b) Kouma Jéhovah finn beni Abram kan li ti res dan Harân?

16 Inpe plitar Abram perdi so papa. Térah ti ena 205 an. (Gen. 11:32) Me dan sa moman difisil la, Abram gagn enn gran rekonfor: Jéhovah koz ar li ankor enn fwa. Li redonn Abram bann instriksion ki Li ti donn li dan Our, ek Li promet li ankor lezot kitsoz. Abram pou vinn “enn gran nasion,” ek gras-a li, tou bann fami lor later pou kapav gagn bann benediksion. (Lir Genèse 12:2, 3.) Abram extra kontan ki Bondie finn fer sa lalians-la avek li ek sa donn li kouraz pou kontigne.

17 Me sann fwa la, ena boukou plis bagaz pou ramase parski Jéhovah inn beni Abram pandan so sezour dan Harân. Labib dir ki zot finn gagn boukou dibien ek boukou serviter dan Harân. (Gen. 12:5) Pou vinn enn nasion, Abram pou bizin bann resours materyel ek bann serviter. Se pa touletan ki Jéhovah fer so bann serviter vinn ris, me Li donn zot tou seki zot bizin pou akonpli so volonte. Aster ki Abram santi li pli for, li diriz so karavann ver enn pei ki limem li pa kone.

Li pa ti fasil pou Abram ek Saraï kit sa lavi konfortab ki zot ti pe amene dan Our la

18. (a) Ki dat bien inportan dan listwar pep Bondie? (b) Plitar, ki lezot levennman arive le 14 Nizan? (Get lankadre “ Enn Dat Bien Inportan dan Listwar Pep Bondie.”)

18 Apre plizir zour, finalman zot ariv Karkémish, kot bann karavann abitie travers larivier l’Euphrate. Sa zour-la se enn zour bien inportan dan listwar pep Bondie. Kitfwa se 14em zour enn mwa ki plitar finn apel Nizan, lane 1943 Avan Nou Lepok, ki Abram finn travers sa larivier-la ar so karavann. (Ex. 12:40-43) Sa pei ki Jéhovah promet pou montre Abram la trouv dan lesid. Se sa zour-la ki lalians ki Jéhovah ti fer ar Abram finn rant anviger.

19. Dan promes ki Li fer Abram, lor kisannla Jéhovah koze sa fwa-la, ek sa fer Abram pans ki kitsoz?

19 Alor ki Abram pe al ver Lesid, li aret so karavann pre kot bann gran pie dan Moré, pre kot Shekèm. Laba, ankor enn fwa Jéhovah koz ar li. Sa fwa-la Bondie koz lor so desandans, so zanfan ki pou pran sa pei-la. Eski Abram pe pans profesi ki Jéhovah ti dir an Éden konsernan enn “desandans” ki pou delivre limanite enn zour? (Gen. 3:15; 12:7) Kitfwa. Sirman li koumans trouve, me dan enn fason inpe flou, ki li pou ena enn par dan gran proze ki Jéhovah ena lintansion pou realize.

20. Kouma Abram montre so rekonesans pou privilez ki Jéhovah inn donn li?

20 Abram bien apresie bann privilez ki Jéhovah donn li. Alor ki li pe travers sa pei-la, Abram pran tou bann prekosion ki bizin parski ankor ena bann Kananeen ki res la. Me a sak fwa li arete ek konstrir bann lotel pou Jéhovah, premierman dan Moré, apre sa pre ar enn landrwa ki apel Béthel. Sak fwa ki li medit lor lavenir so desandans, Li invok nom Jéhovah, sirman pou exprim so rekonesans anver so Bondie. Kitfwa, li mem pres avek so bann vwazin Kananeen. (Lir Genèse 12:7, 8.) Biensir, ena bann gran defi ki pe atann li. Avek sazes, Abram pa konsantre li lor bann kitsoz ki li’nn kite setadir so lakaz ek bann konfor materyel ki li ti ena dan Our. Li get devan. Hébreux 11:10 dir: “Li ti pe atann enn lavil ki ena bann vre fondasion, enn lavil ki finn monte ek ki finn fer par Bondie.”

21. Konpare ar Abram, ki konesans nou ena lor Rwayom Bondie, ek ki sa motiv twa pou fer?

21 Nou ki pe servi Jéhovah zordi nou ena plis ransegnman ki Abram lor sa lavil sinbolik-la, setadir Rwayom Bondie. Nou kone ki Rwayom Bondie pe regne dan lesiel ek ki biento li pou detrir sa sistem-la. Nou kone osi ki Jésus Christ, sa desandan Abram ki depi lontan Bondie ti promet la, pe regne asterla dan sa Rwayom-la. Nou pou ena privilez pou trouv Abraham resisite ek finalman konpran bien proze Bondie ki li ti trouve dan enn fason inpe flou dan lepase! Eski to ti pou kontan trouv Jéhovah realiz tou so bann promes? Si wi, alor fer tou pou kontign imit Abram. Ena enn lespri sakrifis, obeir, ek ena enn gran rekonesans anver Jéhovah pou bann privilez ki Li pe donn twa. Amezir ki to imit lafwa Abram, “papa tou bann ki ena lafwa” pou vinn, dan enn sertin sans, to papa osi!

^ par. 1 Plizir lane plitar, Bondie sanz nom Abram ek donn li nom Abraham, ki vedir “Papa enn Gran Lafoul.”​—Gen. 17:5.

^ par. 4 Labib mansionn Abram osi an premie parmi bann garson Térah, alor ki se pa li ki premie zanfan Térah.

^ par. 6 Plitar, Bondie ti sanz nom Saraï ek ti apel li Sara ki vedir “Prinses.”​—Gen. 17:15.

^ par. 12 Eski bann samo ti konsidere kouma bann zanimo domestik sa lepok-la? Sertin biblis pa tro dakor lor la. Me zot pa kapav prouv seki zot dir. Plizir fwa Labib mansionn bann samo parmi bann zanimo ki Abram ti ena.​—Gen. 12:16; 24:35.