Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT SET

Li’nn “Kontign Grandi Pre Kot Jéhovah”

Li’nn “Kontign Grandi Pre Kot Jéhovah”

1, 2. Dan ki sitiasion lepep Israël ti ete kan Samuel koz avek zot, ek kifer li bizin pous zot pou repanti?

SAMUEL pe get figir sak dimounn ki la. Sa zom fidel ki’nn servi kouma profet ek ziz pandan plizir dizenn lane la, finn demann nasion Israël pou rasanble dan Guilgal. Nou dan mwa Me ouswa Zin dapre nou kalandriye, ek sa fer inpe letan depi ki lapli pa’nn tonbe. Bann karo toutotour inn pran enn kouler lor, dible inn pare pou rekolt. Ena enn silans total dan lafoul. Kouma Samuel pou reisi tous leker so pep?

2 Bann Izraelit pa pe rann zot kont ki zot sitiasion bien grav. Zot pe insiste pou gagn enn lerwa imin pou diriz zot. Zot pa pe realize ki zot pe mank respe anver zot Bondie Jéhovah, ek anver so profet. An realite, zot pe rezet Jéhovah, zot lerwa! Kouma Samuel pou pous zot pou repanti?

Lexanp ti Samuel kapav ed nou pou ena lafwa an Jéhovah malgre bann move linflians

3, 4. (a) Kifer Samuel ti koz lor so zenes? (b) Kifer lexanp Samuel itil pou nou zordi?

3 Samuel koumans koz avek lafoul. Li dir: “Mo’nn vinn vie ek mo seve inn vinn blan.” Avredir, so bann seve blan donn pwa so bann parol. Apre sa li azoute: “Depi mo zenes ziska zordi, mo’nn mars devan zot.” (1 Sam. 11:14, 15; 12:2) Mem si Samuel inn vinn vie, li pa’nn bliye so zenes. Bann souvenir ki li ena ankor touzour intak. Bann desizion ki li’nn pran sa lepok-la, finn ed li devlop enn lafwa solid ek enn gran latasman anver so Bondie Jéhovah, toutlong so lavi.

4 Samuel ti antoure ar bann dimounn infidel. Malgre sa, zour apre zour, li ti gard enn lafwa solid. Zordi osi li pa fasil pou gard enn lafwa solid. Nou pe viv dan enn lemond kot bann dimounn pena lafwa, enn lemond ranpli ar bann move kitsoz. (Lir Luc 18:8.) Anou gete ki nou kapav aprann ar lexanp Samuel. Nou pran depi koumansman, setadir kan li ti ankor enn ti garson.

Ti Samuel “Ti Pe Servi Devan Jéhovah”

5, 6. Kifer eski Samuel pa’nn grandi kouma tou lezot zanfan, me kifer so bann paran ti sir ki li ti pou bien dan tabernak?

5 Samuel pa’nn grandi kouma tou zanfan. Enn tipe apre ki li aret bwar avek so mama, kitfwa ver trwa ouswa kat-r-an, li koumans servi dan tabernak Jéhovah. Tabernak-la trouv dan Shilo, apepre 30 kilomet ar Rama, landrwa kot li reste. So bann paran, Elqana ek Hanna, ti ofer Jéhovah zot garson, pou ki li servi kouma enn Nazireen toutlong so lavi. * Eski savedir ki bann paran Samuel pa ti kontan li, ti rezet li?

6 Non! Zot kone ki pou ena enn kikenn ki pou okip Samuel dan Shilo. Samuel travay avek Gran Pret Éli, alor sirman li pou fer sir ki bannla pran Samuel bien swin. Ena osi bann madam ki servi dan tabernak ki kitfwa ede dan diferan travay, dan enn fason bien organize.​—Ex. 38:8; Juges 11:34-40.

7, 8. (a) Lane apre lane, kouma bann paran Samuel finn ankouraz li? (b) Ki bann paran kapav aprann ar bann paran Samuel?

7 Hanna ek Elqana zame pa bliye zot premie garson ki zot bien kontan. An realite, nesans Samuel se repons pou enn lapriyer ki Hanna ti fer. Li ti demann Bondie enn garson, ek ti promet pou donn li Bondie pou ki li servi Li toutlong so lavi. Sak lane kan Hanna vinn get Samuel, li amenn enn ti-palto san mans pou so servis dan tabernak. Ti Samuel sirman bien kontan sa bann vizit-la. Pena dout ki li progrese gras-a lankourazman ek konsey so bann paran ki rapel li ki se enn gran privilez pou servi Jéhovah dan enn landrwa koumsa.

8 Bann paran zordi kapav aprann boukou ar lexanp Hanna ek Elqana. Bien souvan zot fer tou pou donn zot zanfan seki zot bizin lor plan materyel, me zot negliz zot zanfan lor plan spiritiel. Parkont, bann paran Samuel zot, zot finn met bann kitsoz spiritiel an premie. Sa finn ena enn gran lefe lor Samuel ek se sa ki finn fer li vinn sa dimounn ki li ti ete-la.​—Lir Proverbes 22:6.

9, 10. (a) Explike kouma tabernak ete, ek ki santiman zenn Samuel ena pou sa landrwa sakre-la. (Get not.) (b) Ki responsabilite Samuel sirman ena, ek kouma ou panse bann zenn zordi kapav swiv so lexanp?

9 Mazinn Samuel ki’nn grandi ek ki pe explor bann kolinn otour Shilo. Li get anba, li trouv lavil ek vale lor enn kote. Kan so lizie tap lor tabernak Jéhovah so leker ranpli ar lazwa ek fierte. Tabernak vremem enn landrwa sakre. * Sa fer plis ki 400 an depi ki Moïse ti diriz sa konstriksion-la, ek se sel sant vre ladorasion lor later antie.

10 Amezir li grandi, Samuel devlop enn gran lamour pou tabernak. Dan liv ki li’nn ekrir plitar, nou lir: “Samuel ti pe servi devan Jéhovah; li ti enn ti garson ki ti ena enn efod an lin otour so lerin.” (1 Sam. 2:18) Sa ti-palto san mans ki Samuel mete-la fer nou konpran ki li ed bann pret. Mem si li pa enn pret, Samuel ena bann travay pou fer: Toule gramatin li bizin ouver laport tabernak ki tom devan lakour, ek pran swin Éli, ki aze. Mem si Samuel bien apresie privilez ki li ena, avek letan, so ti-leker inosan koumans trouble. Enn kitsoz pa normal ditou ti pe pase dan lakaz Jéhovah.

Li Res Pir Malgre Bann Move Kitsoz Otour Li

11, 12. (a) Ki premie erer Hophni ek Phinéas fer? (b) Ki bann move kitsoz zot pratike dan tabernak? (Get not.)

11 Depi li bien zenn, Samuel temwin bann aksion imoral ek malonet. Éli ena de garson, Hophni ek Phinéas. Liv Samuel dir: “Bann garson Éli ti bann vorien, zot pa ti rekonet lotorite Jéhovah.” (1 Sam. 2:12) Sa de lide-la mars ansam. Hophni ek Phinéas zot bann “vorien.” Dan enn sans literal savedir “bann garson ki pa vo nanye”​—parski zot pena okenn respe pou Jéhovah. Zot pa kas latet ar bann prinsip ek bann instriksion ki Jéhovah done. Sa sel pese-la finn amenn lezot pese ankor.

12 Dan Lalwa Bondie ena bann instriksion bien presi lor responsabilite bann pret ek fason ki zot bizin ofer bann sakrifis. Pa pou nanye Jéhovah ti donn sa bann instriksion-la! Sa bann sakrifis-la ti reprezant bann dispozision ki Bondie ti pran pou pardonn pese bann Izraelit. Koumsa zot ti pou vinn pir devan lizie Bondie, ek zot ti pou merit gagn so benediksion ek so direksion. Me Hophni ek Phinéas zot, zot mont latet bann lezot pret ek pous zot pou pa montre okenn respe pou sakrifis ki bann dimounn ti pe amene. *

13, 14. (a) Kouma bann move kitsoz ki ti pe pase dan tabernak afekte bann dimounn sinser? (b) Kifer nou kapav dir ki Éli pa’nn asim so responsabilite, ni antan ki gran pret ni antan ki papa?

13 Mazinn ti Samuel pe trouv tou sa bann move kitsoz-la pe pase devan li. Li gagn sok, me personn pa fer nanye. Toulezour li trouv enn kantite dimounn​—bann pov, bann ti-dimounn, bann ki pe soufer​—vinn dan tabernak avek lespwar pou gagn enn ti-rekonfor ek regagn lafors lor plan spiritiel. Malerezman zot retourne lame vid. Zot kit tabernak avek enn gran desepsion dan zot leker, zot santi zot blese, abese. Ki Samuel resanti kan li’al aprann ki Hophni ek Phinéas pe dezobeir osi lalwa Jéhovah konsernan bann relasion sexiel, kan zot pe komet limoralite avek bann fam ki servi dan tabernak? (1 Sam. 2:22) Kitfwa li pe atann kan Éli pou deside pou fer kitsoz.

Sirman Samuel ti bien boulverse kan li ti trouv move kitsoz ki bann garson Éli ti pe fer

14 Éli bien plase pou koriz sa sitiasion ki pe deteryore la. Antan ki gran pret, li responsab tou seki pase dan tabernak. Anplis, antan ki papa, li ena lobligasion pou koriz so de garson. Apre tou, zot pe fer zotmem ek lepep boukou ditor. Malerezman, Éli pa asim so responsabilite, ni antan ki gran pret, ni antan ki papa. Li zis dir zot enn-de ti-parol anler-anler. (Lir 1 Samuel 2:23-25.) Me so bann garson bizin enn bon disiplinn. Zot pe fer bann pese ki merit lamor!

15. Ki mesaz bien for Jéhovah ti avoy Éli, ek kouma so fami ti reazir?

15 Sitiasion vinn telman pir ki Jéhovah avoy enn “zom ki servi Bondie,” pou anons Éli enn mesaz zizman bien pwisan. Labib pa sit nom sa profet-la. Jéhovah dir Éli: “To pe kontign onor to bann garson plis ki mwa.” Li anons Éli ki so de move garson pou mor mem zour ek ki so fami pou bien soufer. Zot pou mem perdi privilez pou servi antan ki pret. Eski sa lavertisman-la ena kit lefe lor sa fami-la? Kan nou lir Labib, nou pa trouv nanye ki montre ki zot ti sanze.​—1 Sam. 2:27–3:1.

16. Ki nou aprann konsernan bann progre ki ti Samuel ti fer, ek kouma sa tous ou? Explike.

16 Ki lefe sa bann move aksion-la ena lor Samuel? Mem dan sa sitiasion bien som-la, detanzantan nou trouv detrwa ti reyon lalimier eklere. Sa bann reyon-la se bann bon nouvel lor progre ki Samuel pe fer. Sirman ou rapel ki dan 1 Samuel 2:18, li dir ki ti Samuel “ti pe servi devan Jéhovah,” avek fidelite. Mem si li ankor bien zenn, seki pli inportan pou Samuel se so servis pou Bondie. Verse 21 dir enn kitsoz ki bien tous nou: “Ti Samuel ti kontign grandi pre kot Jéhovah.” Amezir li grandi, li vinn ankor pli pros ar so Papa ki dan lesiel. Enn relasion bien pros koumsa avek Jéhovah, samem pli bon proteksion ki kapav ena kont ninport ki move kitsoz ki pase otour nou.

17, 18. (a) Kouma bann zenn Kretien kapav imit lexanp Samuel mem si sertin otour zot pa pe donn enn bon lexanp? (b) Ki montre nou ki Samuel finn fer enn bon swa?

17 Samuel ti bien kapav rezonn koumsa: ‘Si gran pret ek so bann garson zotmem zot pa finn reziste devan pese, kifer mo’si mo pa kapav fer parey? Fode zame nou konsider move konportman lezot, mem bann ki ena lotorite, kouma enn exkiz pou fer pese. Zordi, boukou zenn Kretien pe swiv lexanp Samuel. Zot pe “kontign grandi pre kot Jéhovah” mem si sertin otour zot pa pe donn enn bon lexanp.

18 Lefe ki Samuel desid pou obeir Jéhovah, ki rezilta sa ena? Labib dir: “Pandan sa letan-la, Samuel ti pe grandi ek pli ale, li ti pe vinn pli meyer devan Jéhovah ek devan bann zom.” (1 Sam. 2:26) Pa tou dimounn ki kontan Samuel. Me omwin, bann dimounn ki inportan devan so lizie, zot, zot kontan li. Jéhovah Limem bien kontan sa garson-la pou so fidelite. Pena dout ki Samuel kone ki so Bondie pa pou res lebra krwaze. Me kitfwa li pe demann limem kan eski so Bondie pou azir. Me enn lanwit, Samuel gagn repons so kestion.

“To Kapav Koze, Parski To Serviter Pe Ekoute”

19, 20. (a) Explike ki ti ariv Samuel enn lanwit dan tabernak. (b) Kouma Samuel inn kone kisannla pe koz ar li, ek kouma li ti tret Éli?

19 Inn pre pou gramatin me ankor pe fer nwar. Gran lalanp ki trouv dan tabernak ankor pe alime. Partou trankil. Enn sel kout, Samuel tann enn lavwa pe kriye so nom. Li panse Éli, ki’nn vinn vie ek ki preske aveg, pe kriye li. Samuel leve, li “galoupe” li al get Éli. Mazinn sa ti garson-la pieni pe galoup vit-vit pou al gete kifer Éli inn apel li. Sa tous nou boukou kan nou trouve kouma Samuel tret Éli avek boukou respe ek bonte. Malgre tou bann pese ki li’nn fer, Éli ankor touzour gran pret Jéhovah.​—1 Sam. 3:2-5.

20 Samuel lev Éli: “To ti pe apel mwa, ala mo la.” Me Éli dir li non, ek dir li real dormi. De fwa ankor sa mem kitsoz-la arive. Finalman, Éli realize ki pe arive vremem. Sa lepok-la, li ti bien rar ki Jéhovah ti avoy enn mesaz profetik ouswa ti fer kikenn gagn enn vizion. Nou kapav konpran kifer. Me Éli konpran ki asterla Jéhovah pe rekoumans koz avek so pep​—sann fwa-la par mwayin sa ti garson-la! Alor Éli dir Samuel al dormi ek dir li exakteman ki li bizin reponn si li retann sa lavwa-la. Samuel obeir. Enn tipe letan apre, Samuel tann enn kikenn kriye: “Samuel, Samuel!” Li reponn: “To kapav koze parski to serviter pe ekoute.”​—1 Sam. 3:1, 5-10.

21. Kouma nou kapav ekout Jéhovah zordi, ek kifer li vo lapenn nou fer sa?

21 Anfin Jéhovah ena enn serviter ki ekout Li dan Shilo. Toutlong so lavi, Samuel finn ekout Jéhovah. Eski kapav dir mem zafer lor twa? Nou pa bizin atann ki enn lavwa koz ar nou aswar. Zordi, dan enn sertin sans, Jéhovah pa pe aret koz ar nou. Nou kapav tann so lavwa dan so Parol Labib. Plis nou ekout Bondie, ek nou obeir Li, plis nou lafwa pou vinn for parey kouma Samuel.

Mem si li ti per, avek fidelite, Samuel ti fer Éli konn bann zizman Jéhovah

22, 23. (a) Kouma sa mesaz ki koumansman Samuel ti per pou anonse-la, realize? (b) Kouma repitasion Samuel kontign ogmante?

22 Seki arive dan Shilo sa lanwit-la, mark lavi Samuel. Kifer? Parski se lerla ki li koumans devlop enn relasion spesial avek Jéhovah. Li vinn profet ek portparol Bondie. Koumansman, Samuel gagn per pou al dir Éli seki Jéhovah inn anonse. Sa dernie lavertisman-la pou konfirme ki sa profesi kont so fami-la biento pou realize. Me Samuel pran so kouraz ek al koz avek Éli. Avek limilite Éli aksepte zizman Jéhovah. Enn tipe apre, tou seki Jéhovah anonse, realize: Israël al lager kont bann Filistin, ek sa mem zour-la, Hophni ek Phinéas toulede trouv lamor. Kan Éli aprann ki bann Filistin inn pran Lars, li osi li tonbe li mor.​—1 Sam. 3:10-18; 4:1-18.

23 Bann dimounn ti konn Samuel kouma enn profet fidel, ek zour-an-zour so repitasion ti pe ogmante. Labib dir: “Jéhovah Limem ti avek li,” ek li azoute ki Jéhovah ti realiz tou bann profesi ki Samuel ti anonse.​—Lir 1 Samuel 3:19.

“Samuel Ti Apel Jéhovah”

24. Avek letan, ki desizion bann Izraelit pran, ek kifer sa ti enn pese bien grav?

24 Eski bann Izraelit swiv direksion Samuel ek vinn enn pep ki fidel ek spiritiel? Non. Avek letan, zot nepli anvi ki enn sinp ti-profet ziz zot. Zot anvi vinn kouma bann lezot nasion, zot anvi ki enn lerwa diriz zot. Lor lord Jéhovah, Samuel aksepte seki zot demande. Me li bizin fer bann Izraelit realize ki zot pese bien grav. An realite, se pa enn zom ki zot pe rezete, me Jéhovah Limem! Alor Samuel demann lepep pou vinn Guilgal.

Samuel ti priye avek lafwa, ek pou reponn li, Jéhovah ti avoy enn gro loraz

25, 26. Dan Guilgal, kouma Samuel ti reisi ed so pep pou konpran ki zot ti fer enn pese bien grav kont Jéhovah?

25 Anou al zwenn Samuel dan Guilgal, kot li pe koz avek bann Izraelit. Tou dimounn paret trakase. Sa vie profet-la pe fer bann Izraelit rapel kouma li’nn res fidel toutlong so lavi. Labib dir nou ki lerla “Samuel ti apel Jéhovah.” Li dir Jéhovah avoy enn gro loraz.​—1 Sam. 12:17, 18.

26 Enn loraz? Anplin lepok lasesres? Zame nou’nn tande sa! Antouka, si sertin ti’nn dout Samuel, ouswa mem boufonn li, zot zwe finn tengn deswit. Enn sel kou, lesiel koumans ranpli avek bann gro niaz gri. Enn gro divan koumans soufle lor bann karo dible. Zot tann enn gro loraz. Zot tou zot zorey sone ar sa tapaz-la. Lerla lapli koumans tonbe. Ki bann Izraelit fer? Labib dir: “Lepep ti resanti enn gran laper pou Jéhovah ek pou Samuel.” Anfin, zot reisi konpran ki zot inn fer enn pese bien grav.​—1 Sam. 12:18, 19.

27. Kouma Jéhovah konsider bann ki imit lafwa Samuel?

27 Se pa Samuel ki’nn tous leker sa bann Izraelit rebel la, me Jéhovah. Depi so zenes ziska so vie zour, Samuel ti ena lafwa an so Bondie, ki’nn rekonpans li. Jéhovah pa’nn sanze. Li touzour soutenir bann ki imit lafwa Samuel.

^ par. 5 Bann Nazireen ti fer enn promes. Zot pa ti gagn drwa bwar lalkol ek koup zot seve. Laplipar ti gard zot promes pou enn peryod letan. Me sertin, kouma Samson, Samuel, ek Jean Baptiste finn res Nazireen toutlong zot lavi.

^ par. 9 Sa tabernak-la ena enn form rektang; an gro li enn gran latant ki tini lor bann poto dibwa. Me li ti fer avek bann materyo pli rafine ki ena, kouma lapo fok, bann latwal avek bann zoli brodri, ek bann dibwa bien ser ki rekouver ar larzan ek lor. Tabernak-la li omilie enn lakour an rektang, kot ena enn gran lotel pou bann sakrifis. Li paret ki, avek letan, finn bizin azout lezot lasam dan bann kote pou bann pret. Sirman Samuel ti dormi dan enn sa bann lasam-la.

^ par. 12 Labib mansionn de kitsoz ki zot ti pe fer ki montre ki zot pa ti ena okenn respe. Dabor, Lalwa ti presize ki parti bann sakrifis zanimo ti bizin donn bann pret pou zot manze. (Deut. 18:3) Me dan tabernak, bann move pret azir dan enn lot fason. Zot dir zot serviter pas enn gran fourset dan sa gro marmit kot laviann pe kwi la, ek pran ninport ki bon morso ki sorti! Deziemman: kan enn dimounn amenn enn sakrifis pou brile lor lotel, bann move pret-la avoy enn serviter pou fer li per ek obliz li pou donn laviann kri avan mem ki ofer Jéhovah lagres-la.​—Lév. 3:3-5; 1 Sam. 2:13-17.