Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT DIZWIT

Li’nn ‘Gard Tou Sa Bann Parol-la dan So Leker’

Li’nn ‘Gard Tou Sa Bann Parol-la dan So Leker’

1, 2. Dekrir vwayaz Marie, ek explike kifer li pa ti santi li alez.

MARIE pa alez ditou lor sa bourik ki pe sarye li la. A sak fwa li pe bizin rod enn bon pozision. Sa fer plizir lertan ki li pe asize koumsa. Joseph pe marse zis devan li, san arete, lor larout ki pe amenn zot ver Bethléhem, ki bien-bien lwin. Detanzantan, Marie santi so tibaba bouze dan so vant.

2 Labib dir ki sa moman-la “li ti pre pou akouse.” (Luc 2:5) Amezir ki sa koup-la pe travers bann karo enn apre lot, sirman bann planter ki pe laboure ouswa ki pe seme, lev zot latet pou get zot. Zot etone pou trouv enn madam ki ansint pe fer enn vwayaz koumsa. Me kifer Marie finn bizin kit Nazareth pou al dan enn landrwa lwin koumsa?

3. Ki mision Marie ti gagne, ek ki nou pou examine lor li dan sa sapit-la?

3 Tou finn koumanse de-trwa mwa avan, kan sa zenn Zwiv-la ti gagn enn mision ki zame personn pa’nn gagne. Li pou donn nesans enn zanfan ki pou vinn Lemesi, Garson Bondie! (Luc 1:35) Zis kan Marie pre pou akouse, li’nn bizin fer sa vwayaz-la. Pandan sa vwayaz-la, li finn bizin fer fas ar boukou difikilte ki’nn teste so lafwa. Anou gete ki’nn ed li pou gard enn lafwa solid.

Lor Larout pou Al Bethléhem

4, 5. (a) Kifer Joseph ek Marie pe al Bethléhem? (b) Ki profesi finn akonpli gras-a lord ki César ti done?

4 Pa zis Joseph ek Marie ki pe bizin vwayaze. Pa tro lontan, César Auguste finn donn enn lord: Tou dimounn bizin retourn dan lavil kot zot finn ne pou fer enn resansman. Kouma Joseph reazir kan li tann sa? Labib dir: “Li normal ki Joseph osi ti kit Nazareth ki dan Galilée ek li ti monte pou al an Judée, lavil kot David sorti, ki ti apel Bethléhem, parski li ti enn manb fami David ek enn so desandan.”​—Luc 2:1-4.

Me se pa par azar ki César ti donn sa lord-la zis dan sa ler-la. Enn profesi ki ti ekrir 700 an avan, ti anonse ki Mesi ti pou ne dan Bethléhem. An realite, ti ena enn lavil ki ti apel Bethléhem pa tro lwin, preske 11 kilomet ar Nazareth. Me, sa profesi-la ti presize ki se dan “Bethléhem Éphratha” ki Mesi ti pou sorti. (Lir Mika 5:2.) Pou sorti Nazareth pou al dan sa ti vilaz-la, enn dimounn ti pou bizin fer 130 kilomet atraver bann kolinn ek travers Samarie. Se laba mem ki Joseph bizin ale pou al fer li anrezistre, parski se dan sa lavil lamem ki fami Lerwa David sorti. Joseph ek Marie toulede sorti dan sa mem fami-la.

6, 7. (a) Kifer vwayaz pou al Bethléhem sirman ti difisil pou Marie? (b) Kouma eski so maryaz finn ena enn linflians lor bann desizion ki li ti bizin pran? (Get osi not.)

6 Joseph desid pou obeir lord César, me eski Marie pou soutenir so desizion? Apre tou, sa vwayaz-la pa pou fasil pou li. Li paret ki se koumansman Oktob, enn lepok kot ti lapli koumans tonbe, apre enn long lasesres. Labib presize ki li “ti monte pou al an Judée.” Sa montre ki Bethléhem ti dan oter, preske 760 met lao, enn vwayaz ki ti pran de-trwa zour ek kot ti bizin marse ouswa mem grinpe. Kitfwa pou zot, vwayaz-la pou pli long parski Marie pou bizin aret-arete pou repoz enn tipe. Dan sa moman-la, enn zenn fam ki pre pou akouse, ti pou prefer res kot li, pre ar so fami ek so bann kamarad. Koumsa, deswit kouma li koumans gagn douler, bannla ti pou kapav vinn ed li. Alor, pena dout ki Marie ti bizin boukou kouraz pou fer sa vwayaz-la.

Sa vwayaz pou al Bethléhem la pa ti fasil

Me malgre sa, Luc ekrir ki Joseph “ti al fer li anrezistre avek Marie.” Li presize osi ki Marie “ti marye avek Joseph parey kouma ti promet.” (Luc 2:4, 5) Asterla ki li madam Joseph, sa ena enn gran linflians lor so bann desizion. Li konsider so mari kouma so sef. Li montre ki li asim rol ki Jéhovah inn donn li antan ki enn led, kan li soutenir so desizion. * So soumision montre ki li ti ena lafwa.

8. (a) Ki kitsoz ankor sirman finn pous Marie pou fer sa vwayaz-la? (b) Dan ki fason lexanp Marie li enn model pou tou bann serviter fidel?

8 Ki kitsoz ankor finn pous Marie pou obeir? Eski li ti konn profesi ki dir ki Mesi ti pou ne dan Bethléhem? Labib pa dir nanye lor la. Me ena enn gran posibilite ki li ti kone, parski bann sef relizie ek mem bann dimounn an zeneral ti konn sa. (Mat. 2:1-7; Jean 7:40-42) Anplis, Marie ti bien konn bann Lekritir. (Luc 1:46-55) Nou pa kone si Marie inn deside pou fer sa vwayaz-la parski li ti anvi soumet ar so misie, ouswa pou obeir enn lord ofisiel, ouswa pou realiz profesi Jéhovah. Li posib osi ki li’nn fer sa pou toule trwa rezon. Me seki nou kone se ki li’nn les nou enn bon lexanp. Jéhovah apresie boukou bann zom ek bann fam ki ena limilite ek ki obeisan. Dan nou lepok, kot bann dimounn pa konsider soumision kouma enn kalite, lexanp Marie li enn model pou tou bann serviter fidel.

Nesans Christ

9, 10. (a) Ki sirman Marie ek Joseph panse kan zot trouv Bethléhem delwin? (b) Kotsa Joseph ek Marie inn gagn enn plas pou reste, ek kifer?

9 Sirman Marie pous enn soupir kan finalman li trouv Bethléhem delwin. Toutotour ena bann kolinn avek bann plantasion pie zoliv, bann dernie prodwi ki rekolte pandan lane. Amezir ki Joseph ek Marie pe travers sa bann plantasion-la, sirman zot pe pans zistwar sa ti vilaz-la. Li ti tro tipti pou form parti bann lavil Juda, parey kouma profet Mika ti dir. Pourtan se dan sa vilaz lamem ki, plis ki 1000 an avan, Boaz, Naomi, ek plitar David finn ne.

10 Kan zot rant dan Bethléhem, Marie ek Joseph trouv enn lafoul. Partou ena dimounn. Boukou inn vini avan zot, pou fer zot anrezistre. Alor, zot pa trouv okenn plas pou reste. * Zot pena swa, zot pou bizin pas lanwit dan enn lekeri. Mazinn Joseph pe trakase kan li trouv so madam pe koumans korde ar douler. Zame li’nn trouv Marie dan enn leta koumsa. Se la, dan sa lekeri-la, enn plas ki zame li ti pou swazir, ki Marie pou al gagn so tibaba.

11. (a) Kifer bann mama kapav konpran Marie? (b) Dan ki fason Jésus ti “premie-ne”?

11 Bann mama kapav konpran soufrans Marie. Anviron 4,000 an avan, Jéhovah ti anonse ki akoz pese ki nou’nn erite, bann madam ti pou gagn boukou douler kan zot akouse. (Gen. 3:16) Marie osi finn pas par la. Dan so liv ki li’nn ekrir, Luc koumadir inn ris enn rido pou nou pa trouv seki finn pase. Li zis dir: “Li’nn donn nesans so garson, so premie-ne.” (Luc 2:7) So “premie-ne”? Wi, parski Marie finn gagn set zanfan antou. (Marc 6:3) Me sannla la, pa pou kouma lezot. Li pa zis premie-ne Marie, me osi “premie-ne [Jéhovah] dan tou kreasion,” Garson Bondie, ki’nn kree direk!​—Col. 1:15.

12. (a) Kotsa Marie inn met so tibaba alonze? (b) Kifer larealite li diferan avek tou seki ena dan bann desin, bann tablo, ek bann reprezantasion lor nesans Jésus?

12 Get detay ki Luc done lor sa moman presi-la, enn detay ki boukou dimounn kone. Nou lir: “Li’nn anvlop li ar de-trwa band latwal ek li’nn met li alonze dan enn manzwar.” (Luc 2:7) Bann desin, bann tablo, ek bann reprezantasion lor nesans Jésus dekrir sa senn-la dan enn fason bien santimantal. Me anou get larealite. Enn manzwar se enn resipian kot bann zanimo laferm manze. Nou rapel ki Marie ek Joseph ti pas lanwit dan enn lekeri. Enn lekeri se enn plas kot santi pi ek kot pena lizienn. Avredir, ki paran pou swazir enn plas koumsa pou donn nesans so zanfan? Fode zot pena enn lot swa mem sa. An zeneral, tou paran anvi seki pli bon pou zot zanfan. Alor, komie plis ankor, Marie ek Joseph ti pou anvi seki pli bon pou Garson Bondie!

13. (a) Dan ki fason Marie ek Joseph finn fer tou seki zot kapav, avek seki zot ti ena? (b) Kouma bann paran ki ena sazes kapav fixe bann mem priorite ki Joseph ek Marie?

13 Me, Marie ek Joseph pa’nn les zot sitiasion dekouraz zot. Zot inn fer tou seki zot kapav, avek seki zot ti ena. Remarke par exanp ki se Marie limem ki okip so tibaba. Li anvlop li bien dan plizir band latwal. Apre sa, avek boukou prekosion, li met li alonze dan sa manzwar-la, kot li pou gagn enn ti saler, ek kot li pou santi li an sekirite. Marie pa les sa sitiasion-la fatig li, a enn pwin ki sa anpes li fer so maximum pou okip so tibaba. Anplis, Joseph ek li, kone ki ena enn kitsoz pli inportan ki zot kapav fer pou sa tibaba-la: Ansegn li lor Jéhovah. (Lir Deutéronome 6:6-8.) Azordi, bann paran ki ena sazes, bizin fixe bann mem priorite, setadir ansegn zot zanfan lor Jéhovah dan sa lemond ki pov lor plan spiritiel la.

Enn Vizit ki Ankouraz Zot Boukou

14, 15. (a) Kifer sa bann berze-la ti bien anvi trouv sa tibaba-la? (b) Ki bann berze-la fer apre ki zot inn trouv Jésus?

14 Enn tapaz vinn kas zot trankilite. Enn sel kout, bann berze rant dan lekeri. Zot bien anvi trouv lafami, ek sirtou sa tibaba-la. Zot paret extra kontan, ena enn gran lazwa lor zot figir. Joseph ek Marie bien etone. Avek boukou latansion, zot ekout bannla. Bann berze-la rakonte ki zot ti lor bann kolinn avek zot troupo kan enn kitsoz extraordiner inn arive: Enn anz finn aparet ar zot, dan milye lanwit. * Laglwar Jéhovah ti pe eklere toutotour, ek anz-la inn dir zot ki Christ, ouswa Lemesi finn fek ne dan Bethléhem. Li’nn dir zot osi ki zot pou trouv tibaba-la dan enn manzwar, anvlope dan plizir band latwal. Apre sa, enn kitsoz pli extraordiner inn arive​—enn gran lafoul anz inn aparet, zot tou ti pe loue Bondie!​—Luc 2:8-14.

15 Nou konpran kifer sa bann berze-la finn galoupe pou al Bethléhem! Sirman zot finn etone pou trouv sa tibaba-la pe alonze parey kouma sa anz-la finn dir zot. Zot pa’nn gard sa bon nouvel-la zis pou zot. “Zot ti al rakont [sa] . . . Ek tou dimounn ki ti tann bann kitsoz ki bann berze-la ti rakonte, ti etone.” (Luc 2:17, 18) Li posib ki bann sef relizie sa lepok-la ti mepriz bann berze. Me, li kler ki Jéhovah Li, Li ti ena boukou lestim pou sa bann zom ki ti ena limilite ek lafwa la. Me, ki lefe sa vizit-la finn ena lor Marie?

Li kler ki Jéhovah ti ena boukou lestim pou sa bann berze ki ti ena limilite ek lafwa la

16. Kifer Marie ti ena enn lafwa for koumsa?

16 Sirman Marie bien fatige apre so lakousman, pourtan, avek boukou latansion, li ekout sak parol ki sa bann berze-la prononse. Ek li fer plis ki sa: “Marie ti gard tou sa bann parol-la ek li ti tir bann konklizion dan so leker.” (Luc 2:19) Sa zenn mama-la ti reflesi boukou. Li ti kone ki mesaz sa anz-la ti bien inportan. So Bondie, Jéhovah, ti anvi li kone ek konpran bien kisannla so garson ete, ek ki rol inportan li pou ena. Marie pa’nn zis ekoute. Li’nn gard tou sa bann parol-la dan so leker. Koumsa, dan bann mwa ouswa dan bann lane apre, li kapav kontign medit lor la. Sa fer nou konpran kifer Marie finn kapav gard so lafwa solid toutlong so lavi.​—Lir Hébreux 11:1.

Marie ti ekout bann berze-la avek boukou latansion ek li ti gard sa bann parol-la dan so leker

17. Kouma to kapav swiv lexanp Marie?

17 Eski to pou swiv lexanp Marie? Jéhovah finn ranpli so Parol Labib avek bann verite spiritiel bien inportan. Me seki ena ladan pou fer twa dibien akondision ki to pran kont sa bann verite-la. To pou kapav fer sa kan to lir Labib regilierman. Pa lir li kouma to ti pou lir ninport ki liv, me kouma Bondie so Parol ki inspire. (2 Tim. 3:16) Apre sa, parey kouma Marie, ramas dan to leker tou bann parol spiritiel ki to’nn lir, ek tir bann konklizion. Si to medit lor seki to lir dan Labib, ek to reflesi lor fason ki to kapav aplik konsey Jéhovah ankor pli bien, to lafwa pou gagn tou seki li bizin pou li grandi.

Bann Lezot Parol ki Li’nn Gard dan So Leker

18. (a) Kouma Marie ek Joseph inn obeir lalwa Mozaik kan Jésus ti fek ne? (b) Kan nou get sakrifis ki Joseph ek Marie inn fer dan tanp, ki sa montre lor zot?

18 Wit zour apre so nesans, Marie ek Joseph fer zot tibaba sirkonsi parey kouma lalwa Mozaik ti demande. Zot apel li Jésus parey kouma zot ti gagn lord. (Luc 1:31) Apre, lor so 40em zour, zot amenn li dan tanp Jérusalem, ki trouv anviron dis kilomet ar Bethléhem. Zot fer enn sakrifis pirifikasion kouma Lalwa ti dir. Me parski zot pov, zot inn kapav amenn zis de tourtrel ouswa de pizon. Mem si kitfwa zot ti onte parski zot pa ti kapav donn enn belie ek enn tourtrel parey kouma tou lezot paran ti pe fer, zot ti met zot laont dekote. Antouka, laba dan tanp, zot inn gagn boukou lankourazman.​—Luc 2:21-24.

19. (a) Ki bann parol, ankor enn fwa, Marie inn gard dan so leker? (b) Kouma Anne finn reazir kan li’nn trouv Jésus?

19 Enn vie misie ki apel Siméon apros ar zot ek li koz ar Marie. Ankor enn fwa, Marie gard sa bann parol-la dan so leker kouma enn trezor. Bondie ti promet Siméon ki li pou trouv Lemesi avan li mor. La, dan tanp, lespri sin Jéhovah montre Siméon ki se Jésus limem sa Sover ki ti anonse la. Siméon dir Marie ki enn zour li pou konn enn gran soufrans. Telman li pou soufer ki li pou santi koumadir enn long lepe pe travers so lekor. (Luc 2:25-35) Mem si Marie ti per kan li ti tann sa bann parol-la, sa finn ed li pou andire kan sa moman difisil-la finn arive, trant an plitar. Apre Siméon, enn profetes ki apel Anne trouv Jésus. Li koumans koz lor Jésus ar tou bann ki pe atann delivrans Jérusalem.​—Lir Luc 2:36-38.

Marie ek Joseph ti gagn enn gran lankourazman dan tanp Jérusalem

20. Kifer sa ti vremem enn bon desizion ki Joseph ek Marie amenn Jésus dan tanp?

20 Joseph ek Marie vremem inn pran enn bon desizion kan zot inn amenn zot tibaba dan tanp Jérusalem! Zot finn donn Jésus bon labitid pou al dan tanp Jéhovah regilierman, enn labitid ki li finn garde toutlong so lavi. Dan tanp, zot ti donn tou seki zot kapav done, ek zot ti gagn bann instriksion ek lankourazman. Sa zour-la, sirman Marie inn kit tanp avek enn lafwa pli solid, ek enn leker ranpli ar bann parol spiritiel, lor ki li kapav medite ek partaze.

21. Ki nou kapav fer pou ki nou lafwa vinn ankor pli for parey kouma Marie?

21 Sa fer plezir zordi pou trouv bann paran Kretien pe imit sa lexanp-la. Zot amenn zot zanfan renion toule semenn. Zot donn tou seki zot kapav, kan zot ankouraz zot bann frer ek ser. Kan zot sorti renion, zot santi zot pli for, pli zwaye, ek zot leker ranpli ar bann bon kitsoz ki zot kapav partaze. Se enn vre plezir pou zwenn zot! Si nou fer parey kouma zot, nou’si nou lafwa pou grandi ek pou vinn ankor pli for, parey kouma Marie.

^ par. 7 Remark diferans ki ena ant sa pasaz-la ek deskripsion vwayaz ki Marie ti fer inpe pli avan. Labib dir “Marie ti leve . . . ek ti al” vizit Élisabeth. (Luc 1:39) Sa lepok-la, Marie ti fianse, li pa ti ankor marye. Alor li ti kapav pran bann desizion li tousel, san Joseph. Me enn fwa ki zot inn marye, Labib dir ki se Joseph ki’nn deside pou fer sa vwayaz-la ansam, pa Marie.

^ par. 10 Sa lepok-la, bann lavil ti ofer tou bann vwayazer, enn plas pou zot reste.

^ par. 14 Sa bann berze-la ti pe viv deor, anplener avek zot troupo sa lepok-la. Alor sa konfirm kronolozi Biblik ki indike ki nesans Christ pa’nn kapav arive an Desam, me plito ver koumansman Oktob. Kifer? Parski an Desam, bann berze ramas zot bann troupo dan bann lekeri ki pre ar zot lakaz.