Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT SINK

“Enn Madam Ki Ena enn Gran Valer”

“Enn Madam Ki Ena enn Gran Valer”

1, 2. (a) Ki kalite travay Ruth pe fer? (b) Ki bann kitsoz pozitif Ruth ti dekouver lor Lalwa Bondie ek so pep?

RUTH pe azenou devan enn pake lorz ki li’nn ramase dan lazourne. Pe koumans fer som dan bann karo otour Bethléhem ek boukou travayer finn fini pran semin retour. Zot pe al kot laport lavil ki trouv lao lor enn kolinn ki pa tro lwin. Apre sa long zourne-la, Ruth so lekor pe kas-kase. Depi li’nn koumans travay gramatin, li’nn al enn sel tre ziska tanto. Pourtan, li pa arete, li kontign tap sa bann tiz-la avek enn baton pou separ bann lagrin. Me mem si li fatige, li’nn pas enn bon lazourne​—kitfwa pli bon ki seki li ti panse.

2 Eski savedir ki sitiasion sa zenn vev-la anfin pe koumans ameliore? Kouma nou ti trouve dan sapit avan, Ruth ti desid pou res avek Naomi, so belmer. Li ti promet pou pa abandonn li ek pou fer Jéhovah, Bondie Naomi, vinn so Bondie. Ansam, sa de fam an-dey la finn kit Moab pou vinn Bethléhem. Bien vit, Ruth, ki ti enn Moabit, inn aprann ki dan Lalwa, Jéhovah ti pran bann dispozision bien pratik ki ti donn dignite bann pov dan Israël, ek sa ti konsern osi bann etranze. Asterla li al dekouver ki pep Bondie pe met an pratik sa Lalwa-la ek manifeste bonte. Kan Ruth trouv sa, sa tous so leker ki’nn blese.

3, 4. (a) Kouma Boaz ti ankouraz Ruth? (b) Kouma lexanp Ruth kapav ed nou zordi?

3 Parmi sa pep-la ena Boaz, enn zom ris ki proprieter bann karo kot Ruth al glane. Zordi li’nn azir kouma enn papa anver Ruth. Ruth fer enn ti sourir kan li pans bann konpliman ki Boaz finn fer li. Li’nn felisit li pou tou seki li pe fer pou okip Naomi ek osi parski li’nn swazir pou rod refiz anba lezel vre Bondie Jéhovah.​—Lir Ruth 2:11-14.

Me Ruth sirman pe trakase pou so lavenir. Dan bann lane ki pe vini, kouma li pou fer pou okip Naomi ek gagn so lavi, alor ki li zis enn etranze, ki pov, ki pena ni mari ni zanfan? Seki li pe fer, setadir glane, eski sa pou ase pou zot viv? Ek li, kisannla pou okip li kan li vinn vie? Li normal ki sa bann kitsoz-la fatig li. Zordi, sitiasion ekonomik bien difisil, alor boukou poz zot sa bann mem kestion-la. Me, amezir ki nou gete kouma Ruth finn reisi fer fas ar bann difikilte gras-a so lafwa, nou pou trouve kouma nou kapav imit li.

Ki Ete enn Fami?

5, 6. (a) Ki rekolt Ruth finn fer premie zour li al glane dan karo Boaz? (b) Kouma Naomi reazir kan li trouv Ruth?

5 Enn fwa ki Ruth fini tap bann tiz-la ek ramas bann lagrin, li rann li kont ki li’nn ramas anviron enn efa lorz, ouswa 22 lit, ki pez apepre 14 kilo. Li met tou dan enn latwal ek li met sa lor so latet. Apre sa, li marse li al Bethléhem alor ki pe fer nwar.​—Ruth 2:17.

6 Naomi bien kontan pou trouv so belfi. Me kitfwa li gagn sok kan li trouv sa gro balo ki Ruth pe sarye la. Ruth finn amenn osi inpe manze ki’nn reste dan repa ki Boaz donn bann travayer. Zot toulede partaz sa ti-manze-la. Naomi demann li: “Kotsa to’nn al glane zordi, kotsa to’nn al travay? Mo swete ki sa kikenn ki’nn remark twa la, li beni.” (Ruth 2:19) Naomi enn bon obzervater. Li’nn konpran ki Ruth pa’nn kapav gagn tousala par limem. Enn kikenn inn bizin remark li ek inn manifeste bonte anver li.

7, 8. (a) Pou Naomi, kisannla ki ti deryer bon aksion ki Boaz ti fer, ek kifer? (b) Kouma Ruth al pli lwin ankor pou montre so lamour fidel anver so belmer?

7 Pandan zot konversasion, Ruth rakont Naomi kouma Boaz finn montre li bon anver li. Naomi bien touse ek li reponn: “Ki sa misie-la gagn benediksion Jéhovah, ki pa’nn aret montre so lamour fidel anver bann vivan ek bann mor toulede.” (Ruth 2:20) Pou li, se Jéhovah ki deryer tou bann bon aksion ki Boaz ti fer. Se Li ki pous so bann serviter pou montre zenerosite ek promet pou rekonpans so pep pou bonte ki zot manifeste. *​—Lir Proverbes 19:17.

8 Naomi sipliy Ruth pou aksepte propozision Boaz ki ti dir li kontign glane dan so bann karo ek res pre avek bann zenn fam koumsa bann travayer pa pou fatig li. Ruth ekout so konsey. Labib dir nou ki li “kontign res avek so belmer.” (Ruth 2:22, 23) Ankor enn fwa, sa bann parol-la montre nou gran kalite ki Ruth ena​—lamour fidel. Eski parey kouma Ruth, nou osi nou montre ki nou fami ena enn gran valer pou nou? Eski nou soutenir zot ek nou ed zot kan zot bizin led? Jéhovah touletan remark enn kikenn ki manifeste enn lamour fidel koumsa.

Lexanp Ruth ek Naomi montre nou ki nou bizin apresie nou fami

9. Ki nou kapav aprann avek Ruth ek Naomi, konsernan lafami?

9 Eski nou kapav dir ki Ruth ek Naomi ti enn fami? Dapre sertin, pou ki ena enn fami bizin ena enn kikenn ki ranpli sakenn sa bann rol-la​—mari, fam, garson, tifi, granper, granmer ek lezot ankor. Me lexanp Ruth ek Naomi rapel nou ki nou kapav ouver nou leker ek fer an-sort ki mem dan pli tipti fami ki existe kapav ena lamour ek bonte. Eski to fami ena valer pou twa? Jésus ti rapel so bann disip ki mem bann Kretien ki tousel kapav gagn enn fami dan kongregasion.​—Mark 10:29, 30.

Ruth ek Naomi ti ed ek rekonfort sakenn so kamarad

“Li Enn Parmi Bann Ki Ena Drwa pou Reaste Nou”

10. Dan ki fason Naomi ti anvi ed Ruth?

10 Depi ki’nn koumans rekolte lorz an Avril, Ruth kontign glane dan bann karo Boaz, ziska rekolt dible an Zin. Amezir ki bann semenn pase, sirman Naomi pe demann limem ki li kapav fer pou so belfi. Kan zot ti dan Moab, Naomi ti kone ki zame li ti pou kapav trouv enn mari pou Ruth. (Ruth 1:11-13) Me asterla, so lide inn sanze. Li dir Ruth: “Mo tifi, eski mo pa bizin rod enn plas trankil pou to repoze?” (Ruth 3:1) Sa lepok-la, se bann paran ki ti abitie rod enn konzwin pou zot zanfan. Asterla ki Ruth inn vinn koumadir enn tifi pou Naomi, li anvi ki Ruth trouv ‘enn plas trankil pou li repoze.’ Sa lexpresion-la inplik santiman sekirite ek proteksion ki enn kikenn resanti kan li dan so lakaz ek kan li avek so mari. Ki Naomi ti pou kapav fer?

11, 12. (a) Kan Naomi ti dir ki Boaz ena drwa pou reaste zot, ki li ti pe rod dir? (b) Kouma Ruth finn reazir kan Naomi finn donn li enn konsey?

11 Premie fwa ki Ruth koz lor Boaz, Naomi dir li: “Sa misie-la fami ar nou, ek li enn parmi bann ki ena drwa pou reaste nou.” (Ruth 2:20) Ki savedir sa? Dan Lalwa ki Bondie ti donn Israël, ti ena bann dispozision pou bann fami ki ti retrouv zot dan enn sitiasion difisil akoz enn manb zot fami finn mor ouswa parski zot finn tom dan lamizer. Si enn fam ki pena zanfan, perdi so mari, li retrouv li dan enn sitiasion bien difisil. Kifer? Parski nom so mari pou efase. Dan lavenir pa pou ena okenn desandan ki pou port sa nom-la. Me Lalwa Bondie ti permet frer sa misie ki’nn mor la pou marye ar sa vev-la. Koumsa madam-la ti pou kapav gagn enn desandan ki ti pou port nom so mari ki’nn mor ek okip dibien so fami. *​—Deut. 25:5-7.

12 Naomi explik Ruth so plan. Nou kapav mazinn Ruth so lizie gran ouver alor ki li pe ekout so belmer koze. Lalwa ki ti ena an Israël ankor touzour nouvo pou li, ek li pankor bien konn tou bann koutim. Malgre sa, Ruth ena telman enn gran respe pou Naomi, ki li ekout bien sak mo ki li dir. Seki Naomi konsey li pou fer kitfwa paret drol ouswa mem bien anbarasan​—li ti bizin abes limem pou fer sa. Pourtan, Ruth aksepte. Avek imilite li dir Naomi: “Tou seki to dir mwa fer, mo pou fer.”​—Ruth 3:5.

13. Ki leson nou kapav aprann ar lexanp Ruth ki ti ekout konsey enn kikenn ki pli aze? (Get osi Job 12:12.)

13 Parfwa, bann zenn trouv sa difisil pou ekout konsey bann ki pli gran ek ki ena plis lexperyans ki zot. Zot panse ki bannla pa vremem konpran bann difikilte ek bann problem ki bann zenn pe gagne zordi. Limilite Ruth ansegn nou ki li touzour dan nou lavantaz ki nou ekout konsey bien saz ki bann dimounn aze donn nou. Kifer? Parski zot kontan nou ek zot anvi seki pli bon pou nou. (Lir Psaume 71:17, 18.) Me ki konsey Naomi ti donn Ruth? Eski vremem Ruth ti gagn bann bienfe kan li ti ekout sa konsey-la?

Ruth dan Plas kot Bat Bann Sereal

14. Kouma ou pou dekrir plas kot ti bat sereal, ek ki bann travayer ti fer laba?

14 Sa swar-la Ruth al dan enn landrwa ki plat, kot later dir, ek kot bann planter vinn bat bann sereal ek vann bann lagrin. Bien souvan, sa plas-la ti trouv dan enn oter, lao enn kolinn kot divan bien for dan tanto. Pou tir lapay ki ena lor sa bann lagrin-la, bann travayer ti servi bann gro fours ouswa lapel. Zot ti avoy bann sereal-la anler, lerla divan ti sarye bann lapay-la ek bann lagrin ti tom anba parski zot ti pli lour.

15, 16. (a) Rakont seki finn pase dan landrwa kot bat bann lagrin kan Boaz inn fini travay tanto. (b) Kouma Boaz al dekouver ki Ruth ti pe dormi kot so lipie?

15 Inn ariv tanto, ek travay pe al fini. Ruth zet enn ti koudey, li trouv Boaz pe siperviz bann travayer ki pe vann bann lagrin. Amezir ki sa bann lagrin-la pe tonbe, zot form bann ta. Apre ki li’nn bien manze, Boaz alonz li pre kot enn sa bann ta lagrin-la. Se enn kitsoz ki bann dimounn ti abitie fer, sirman pou ki bann voler pa vinn kokin bann rekolt. Ruth trouv Boaz pe fer enn plas pou li al dormi. Aster inn ariv ler pou li fer seki Naomi inn dir.

16 Ruth koste dousma-dousma, so leker pe bat for. Li trouve ki Boaz inn tom dan enn gran somey. Parey kouma Naomi inn dir, li al pre kot Boaz, dekouver so lipie, ek li alonze lamem. Apre sa li atann. Letan pase, pase, pase. Finalman, ver minwi, Boaz koumans vir-vire. Li tranble telman pe fer fre, li leve, sirman pou kouver so lipie. Me, li rann li kont ki ena enn kikenn ki la. Labib dir nou: “Gete, enn fam ti pe dormi pre kot so lipie!”​—Ruth 3:8.

17. Bann ki fer krwar ki bann aksion Ruth ti ena enn doub sans, ki de pwin bien inportan zot pa kone?

17 Li demande: “Kisannla sa?” Avek enn lavwa tranble-tranble, Ruth reponn: “Mwa sa, Ruth, to esklav, to bizin tal to linz lor to esklav, parski to enn parmi bann ki ena drwa pou reaste mwa.” (Ruth 3:9) Sertin biblis dan nou lepok finn rod fer krwar ki Ruth so bann aksion ek so bann parol ti ena doub sans. Me zot bliye de pwin bien inportan. Premierman Ruth ti pe fer bann kitsoz dapre bann koutim sa lepok-la, ek boukou sa bann koutim-la inn disparet depi bien lontan. Nou pou fer enn gran erer si nou ziz li dapre bann prinsip moral bien degrade ki existe zordi. Deziemman, reaksion Boaz montre dan enn fason bien kler, ki pou li, Ruth ti azir dan enn fason bien dign lor plan moral ek li merit louanz pou seki li ti fer.

Ruth ti ena bann mobil ki pir ek sinser kan li ti al kot Boaz

18. Ki Boaz dir pou rekonfort Ruth, ek dan ki de lokazion Ruth inn manifeste so lamour fidel?

18 Avek enn lavwa bien kalm ek dous, Boaz reponn Ruth, ek sirman sa rekonfort li. Li dir: “Ki Jéhovah beni twa mo tifi. To’nn montre to lamour fidel pli bien ankor deziem fwa ki premie fwa, kan to pa’nn galoup deryer bann zennzan ki ris ouswa pov.” (Ruth 3:10) Ruth ti montre so lamour fidel “premie fwa” kan li ti vinn an Israël ansam avek Naomi ek kan li ti pran li swin. “Deziem fwa” se asterla. Boaz konsian ki enn zenn fam kouma Ruth ti bien kapav rod enn zennzan ki ris ouswa pov pou li marye. Me Ruth li, li ti anvi fer seki bon, pa zis anver Naomi me osi anver Naomi so mari, ki ti’nn fini mor. Li ti anvi fer tou pou ki sa nom-la kontign existe. Alor, li pa difisil pou konpran kifer Boaz bien inpresione par sa zenn fam ki ena enn gran lespri sakrifis-la.

19, 20. (a) Kifer Boaz pa’nn desid pou marye ar Ruth deswit? (b) Kouma eski Boaz finn montre li bon anver Ruth ek finn protez so repitasion?

19 Boaz kontigne: “Asterla mo tifi, pa trakase. Tou seki to dir, mo pou fer pou twa, parski tou bann ki devan laport lavil mo pep, zot kone ki to enn madam ki ena enn gran valer.” (Ruth 3:11) Boaz bien kontan ki li pou kapav marye avek Ruth; kitfwa li pa tro etone ki Ruth inn demann li pou pran responsabilite pou reaste li. Me Boaz enn dimounn drwat ki pa fer zis seki li, li anvi fer. Li dir Ruth ki dan fami Élimélek, ena enn lot misie ki pli pros fami ki li, ki kapav pran responsabilite pou reaste li. Boaz pou al get sa misie-la avan pou demann li si li pou aksepte pou marye ar Ruth.

Ruth ti ena enn bon repitasion parski li ti tret lezot avek bonte ek respe

20 Boaz dir Ruth real dormi ek repoz li ziska gramatin; apre sa, Ruth kapav retourn kot li san ki personn remarke. Boaz anvi protez repitasion Ruth, ek so repitasion osi, parski li pa anvi ki bann dimounn panse ki zot finn komet enn aksion imoral. Ruth realonze pre kot lipie Boaz. Me sa fwa-la, sirman so lespri pli trankil parski Boaz finn aksepte seki li finn demande avek bonte. Apre sa, alor ki pe ankor fer nwar, Ruth leve. Boaz ranpli Ruth so shal avek enn bon kantite lorz, ek Ruth retourn Bethléhem.​—Lir Ruth 3:13-15.

21. Kifer bann dimounn ti konn Ruth kouma “enn madam ki ena enn gran valer,” ek kouma nou kapav imit so lexanp?

21 Sirman Ruth ti bien kontan kan li’nn tann Boaz dir ki parmi lepep zot tou konn li kouma “enn madam ki ena enn gran valer”! Pena dout ki se so dezir pou aprann konn Jéhovah ek pou servi Li ki’nn permet li gagn sa repitasion-la. Ruth finn montre osi enn gran bonte ek enn gran lamour anver Naomi, ek so pep. Li’nn dispoze pou adapte li avek fason viv ek bann koutim ki sirman li pa ti kone ditou. Si nou imit lafwa Ruth, nou pou fer zefor pou tret lezot avek enn gran respe, ek nou pou respekte osi zot fason azir ek zot bann koutim. Si nou fer sa, nou osi nou pou gagn enn bon repitasion.

Enn Plas Trankil Pou Reste

22, 23. (a) Sa kado ki Boaz ti donn Ruth-la, ki sirman li ti reprezante? (Get not osi.) (b) Ki Naomi inn konsey Ruth pou fer?

22 Kan Ruth retourn lakaz, Naomi dir: “Kisannla to ete, mo tifi?” Naomi poz Ruth sa kestion-la kitfwa parski ti ankor pe fer nwar. Me li posib osi ki li ti anvi kone si Ruth ti ankor touzour sa vev ki pa ti angaze avek personn la. Ouswa si asterla, ti ena enn posibilite ki biento li pou marye. Deswit Ruth rakont so belmer tou seki finn pase ant li ek Boaz. Li montre Naomi sa gran porsion lorz ki Boaz inn dir li donn Naomi la. *​—Ruth 3:16, 17.

23 Naomi donn Ruth enn bon konsey; li dir li asiz trankil dan lakaz sa zour-la olie ki li al glane dan bann karo. Li donn Ruth sa lasirans-la: “Sa zom-la pa pou res trankil tanki li pa fini regle sa zafer-la sa zour lamem.”​—Ruth 3:18.

24, 25. (a) Kouma Boaz ti montre ki li enn dimounn drwat ki pa ti get zis pou li tousel? (b) Dan ki fason Ruth ti gagn benediksion?

24 Naomi ena rezon lor Boaz. Boaz al kot laport lavil kot bann ansien abitie reini. Li atann ziska ki sa fami Élimélek la pase. Devan bann temwin, Boaz donn li posibilite pou marye ar Ruth, parey kouma ti dir dan Lalwa. Me li refize, parski li per atansion li perdi so prop leritaz. Apre sa, touzour devan bann temwin, Boaz dir ki li pou pran sa responsabilite-la limem; li pou aste tou dibien Élimélek. Li dir osi ki li pou marye avek Ruth, vev Malhôn. Li espere ki desizion ki li’nn pran “pou relev nom sa dimounn ki’nn mor la lor so leritaz.” (Ruth 4:1-10) Boaz ti vremem enn dimounn drwat ki pa ti get zis pou li tousel.

25 Boaz marye ar Ruth. Apre nou lir: “Jéhovah ti permet li gagn zanfan ek li ti donn nesans enn garson.” Bann madam dan Bethléhem beni Naomi ek felisit Ruth, zot dir li ki li vo plis ki set garson pou Naomi. Plitar, nou aprann ki garson Ruth ti vinn enn anset Lerwa David. (Ruth 4:11-22) Ek David li, li ti vinn enn anset Jésus Christ.​—Mat. 1:1. *

Jéhovah finn beni Ruth kan li’nn donn li privilez pou vinn enn anset Lemesi

26. Ki kitsoz lexanp Ruth ek Naomi montre nou?

26 Ruth, parey kouma Naomi, finn gagn boukou benediksion. Naomi ti ed Ruth pou elve so zanfan parey kouma so prop zanfan. Lavi sa de madam la se bann gran lexanp pou nou. Zot montre nou ki Jéhovah remark tou bann dimounn ki, avek limilite, travay dir pou donn zot fami seki zot bizin, ek servi Li avek fidelite ansam avek so pep ki Li’nn swazir. Zame Li pa pou bliye rekonpans bann dimounn ki servi Li avek fidelite parey kouma Boaz, Naomi, ek Ruth.

^ par. 7 Naomi inn bien konpran ki Jéhovah manifeste so bonte pa zis anver bann vivan, me osi anver bann ki’nn mor. Naomi ti perdi so mari ek so de garson; Ruth li, li’nn perdi so mari. Nou sir ki sa trwa misie la ti kont boukou pou sa de fam la ek si zot ti ankor vivan sirman zot ti pou anvi ki lezot tret zot madam bien. Si enn kikenn ti manifeste bonte anver Naomi ek Ruth, se koumadir li ti pe manifeste bonte anver sa bann zom-la.

^ par. 11 Li kler ki se dabor bann frer sa misie ki’nn mor la ki ti ena drwa pou marye avek sa vev-la ek apre, se bann zom ki ti fami ar sa misie-la ki ti ena sa drwa-la, parey kouma sa ti aplike avek drwa pou bann leritaz.​—Nomb. 27:5-11.

^ par. 22 Boaz ti donn Ruth sis mezir lorz. Apre sis zour travay ti ena enn zour repo, setadir zour Saba. Li parey osi pou Ruth, apre sa bann zour kot li’nn travay dir antan ki enn vev-la, li pou gagn enn “repo,” setadir li pou santi li an sekirite dan so lakaz ek avek so mari. Me kitfwa osi ki Ruth pa ti kapav sarye plis ki sa sis mezir bien ranpli la.

^ par. 25 Ruth li enn parmi sa sink madam ki Labib mansione dan lalis bann anset Jésus. Rahab, mama Boaz, li osi li fer parti dan sa lalis-la. (Mat. 1:3, 5, 6, 16) Parey kouma Ruth, li osi li pa ti enn Izraelit.