Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT KAT

“Kot To Pou Ale, Mo Pou Ale”

“Kot To Pou Ale, Mo Pou Ale”

1, 2. (a) Ki vwayaz Ruth ek Naomi ti pe al fer, ek kifer zot ti sagrin? (b) Kifer Ruth so vwayaz ti diferan avek Naomi?

RUTH pe marse ansam-ansam avek Naomi. Zot lor enn semin ki travers bann laplenn Moab, enn landrwa ki trouv dan oter, kot abitie ena boukou divan. Asterla zot zis zot de tousel; de ti-dimounn dan sa gran laplenn-la. Ruth remarke ki soley pre pou al tonbe. Li get so belmer, anmemtan li pe demann limem si pa’nn ler pou zot al rod enn plas pou pas lanwit. Li santi enn gran lamour pou Naomi ek li pou fer tou seki li kapav pou okip li.

2 Toulede madam finn bien soufer dan zot lavi. Sa fer wit an depi ki Naomi finn perdi so mari, me li ankor pe gard dey parski li’nn fek perdi so de garson Kiliôn ek Mahlôn. Ruth osi bien sagrin; Mahlôn ti so misie. Li vre ki Ruth ek Naomi pe al dan mem direksion, zot pe al Bethléhem, ki trouv dan Israël. Me sa vwayaz-la diferan pou toulede. Naomi li, li pe retourn kot li, alor ki Ruth li, li pe al dan enn landrwa ki li pa kone ditou. Li pe kit so fami, so pei. Li pe abandonn tou so bann koutim, ek mem bann bondie ki li ti adore.​—Lir Ruth 1:3-6.

3. Ki bann repons pou ed nou imit lafwa Ruth?

3 Ki’nn kapav pous enn zenn fam kouma Ruth pou fer bann gran sanzman koumsa? Kouma Ruth pou gagn kouraz pou rekoumans enn nouvo lavi ek pran swin Naomi? Repons sa bann kestion-la pou aprann nou boukou lor lafwa Ruth. (Get osi lankadre “ Enn Ti-Trezor.”) Dabor, anou gete kouma sa de madam-la finn retrouv zot lor sa long larout ki al Bethléhem-la.

Enn Fami Ki’nn Konn Bann Maler

4, 5. (a) Kifer Naomi ek so fami finn al Moab? (b) Ki bann difikilte Naomi finn gagne dan Moab?

4 Ruth finn grandi dan Moab, enn ti pei ki trouv dan kote les la Mer Morte. Se enn rezion ki dan oter, kot ena sirtou bann gran laplenn avek bann ravin bien profon. Later “bann laplenn Moab” bien fertil. Li ti raporte mem kan ti ena lafaminn dan Israël. An realite, se pou sa rezon lamem ki Ruth ti zwenn Malhôn ek so fami.​—Ruth 1:1.

5 Akoz lafaminn ki ena dan Israël, Élimélek, so madam Naomi ek zot de garson, deside pou kit pei kot zot pe reste pou al viv kouma bann etranze dan Moab. Sa demenazman-la sirman finn teste lafwa sak manb sa fami-la, parski bann Izraelit ti gagn lord pou ador Jéhovah regilierman dan landrwa ki Li, Li ti swazir. (Deut. 16:16, 17) Naomi reisi gard enn lafwa solid. Malgre sa, kan so mari mor, li resanti enn gran sagrin.​—Ruth 1:2, 3.

6, 7. (a) Kifer Naomi ti trakase kan so de garson ti marye avek bann tifi Moabit? (b) Dan ki domenn Naomi finn les nou enn bon lexanp?

6 Plitar, kan so bann garson desid pou marye avek bann tifi Moab, pena dout ki sa finn fer Naomi bien sagrin ankor. (Ruth 1:4) Naomi ti konn bien tou bann demars ki Abraham, anset bann Izraelit, ti fer pou trouv enn madam pou so garson Isaac, enn madam parmi so prop pep, ki ti ador Jéhovah. (Gen. 24:3, 4) Plitar, Lalwa Mozaik ti met bann Izraelit angard kont sa danze-la: Si zot les zot garson ek zot tifi marye avek bann etranze, zot riske fer lepep Bondie tom dan lidolatri.​—Deut. 7:3, 4.

7 Pourtan, Mahlôn ek Kiliôn, toulede marye avek bann tifi Moabit. Sirman Naomi bien trakase ek sagrin akoz sa. Me nou kapav sir ki li’nn manifeste enn vre lamour ek enn vre bonte anver so de belfi, Ruth ek Orpa. Kitfwa li gard lespwar ki enn zour toulede pou ador Jéhovah parey kouma li. Labib pa dir nanye lor la, me ena enn kitsoz ki sir, se ki Ruth ek Orpa bien kontan Naomi. Bon relasion ki zot ena finn ed zot, zour ki maler tap zot laport. Avan mem ki sa de zenn fam la vinn mama, zot fini vinn vev.​—Ruth 1:5.

8. Ki kitsoz sirman finn atir Ruth ver Jéhovah?

8 Eski relizion ki Ruth ti pratike ti prepar li pou fer fas ar enn maler koumsa? Pa krwar. Bann Moabit ti ador boukou bondie, ek zot prinsipal bondie se Kemosh. (Nomb. 21:29) Li paret ki sa relizion-la ti ankouraz servi violans. Li ti pous bann dimounn pou fer bann kitsoz terib kouma sakrifis bann zanfan, parey kouma boukou relizion ti fer sa lepok-la. Ruth so lizie ouver kan li tann tou seki Mahlôn ouswa Naomi dir li lor Jéhovah, Bondie Israël, enn Bondie ki ena lamour ek mizerikord. Li realize ki Jéhovah pa enn Bondie dominer ki fer dimounn per Li. Okontrer, li dirize avek lamour. (Lir Deutéronome 6:5.) Ruth sirman vinn pli pros avek Naomi apre lamor so mari. Sirman li bien kontan kan li tann Naomi koz lor Jéhovah, Bondie Tou-Pwisan, lor so bann aksion extraordiner, ek lor lamour ek mizerikord ki Li’nn manifeste anver so pep.

Ruth inn vinn pros ar Naomi kan li’nn konn bann maler

9-11. (a) Ki desizion Naomi, Ruth, ek Orpa pran? (b) Ki leson nou kapav aprann ar lexanp Naomi, Ruth, ek Orpa?

9 Naomi kontan kone ki pe arive dan so pei. Enn zour, li’al aprann, kitfwa par enn marsan ki abitie vwayaze, ki nepli ena lafaminn dan Israël. Jéhovah finn fer kitsoz pou so pep. Ankor enn fwa, Bethléhem pe port bien so nom, “Lakaz Dipin.” Alor, Naomi desid pou retourn kot li.​—Ruth 1:6.

10 Ki Ruth ek Orpa pou fer? (Ruth 1:7) Leprev ki zot finn traverse ansam finn fer zot vinn bien pros. Li paret ki bonte ek lafwa ki Naomi ena pou Jéhovah, tous sirtou Ruth. Alor, sa trwa vev-la pran larout pou al Juda.

11 Liv Ruth rapel nou ki maler pa get figir, li pa get ni bon ni move. (Eccl. 9:2, 11) Li montre nou osi enn lot kitsoz: Kan nou perdi enn kikenn ki nou bien kontan, li bon ki nou rod rekonfor ek konsolasion avek lezot​—sirtou avek bann ki fer Jéhovah, Bondie ki Naomi ti priye, vinn zot refiz.​—Prov. 17:17.

Ruth Montre So Lamour Fidel

12, 13. Kifer Naomi anvi ki Ruth ek Orpa retourn kot zot mama, ek kouma sa de fam-la reazir?

12 Alor ki sa trwa vev-la finn fer enn bon bout semin ansam, enn zafer koumans fatig Naomi. Li pe pans sa de zenn fam akote li la ek lamour ki zot finn montre anver li ek so bann garson. Li pa anvi vinn enn fardo pou zot aster. Si so de belfi kit zot pei ek vinn avek li, kouma li pou fer pou okip zot dan Bethléhem?

13 Finalman, Naomi koze: “Ale, retourn sakenn dan lakaz zot mama. Ki Jéhovah montre so lamour fidel anver zot, parey kouma zot finn montre zot lamour fidel anver sa bann zom ki asterla inn mor ek anver mwa osi.” Li dir zot li espere ki Jéhovah beni zot ek donn sakenn enn mari ek enn nouvo lavi. Labib dir: “Apre sa li anbras zot, ek zot koumans kriye for ek plore.” Li pa difisil pou konpran kifer Ruth ek Orpa atase sa kantite-la avek sa madam ki ena enn bon leker, ki pa egois la. Toulede sipliy li: “Non, me nou pou retourn avek twa ver to pep.”​—Ruth 1:8-10.

14, 15. (a) Ver ki kitsoz Orpa finn retourne? (b) Kouma Naomi finn esey konvink Ruth pou kit li?

14 Me Naomi insiste. Li rezonn avek zot dan enn fason bien ferm. Li dir zot ki li pena enn mari pou nouri li, ni bann garson pou zot remarye, ek ki sa sitiasion-la pa pou sanze. Li pa pou kapav fer nanye pou zot dan Israël. Kan li pans tousala, li extra sagrin. Orpa konpran seki Naomi pe rod dir. Li ena enn fami, enn lakaz, ek enn mama ki pe atann li dan Moab. Kitfwa li panse ki li pou pli bon si li res dan Moab. Alor, avek enn gro sagrin lor so leker, li anbras Naomi ek li retourn kot li.​—Ruth 1:11-14.

15 Me Ruth li, ki li pou fer? Naomi finn dir sa bann parol-la pou li osi. Pourtan, Labib dir: “Ruth li, li res atase avek Naomi.” Kitfwa Naomi rekoumans marse, me enn kout li remarke ki Ruth pe swiv li. Li kriy ar li: “Get to belser, li, li’nn retourn kot so pep ek kot so bann bondie. Ale, al avek to belser.” (Ruth 1:15) Ena enn detay interesan dan sa verse-la. Orpa pa ti zis retourn kot so pep, me osi kot “so bann bondie.” Sa pa ti zenn li pou kontign ador Kemosh ek lezot fos bondie. Me, eski Ruth pou fer parey?

16-18. (a) Kouma Ruth ti montre enn lamour fidel? (b) Ki nou kapav aprann ar lamour fidel ki Ruth ti manifeste? (Get osi zimaz sa de madam-la.)

16 La, devan Naomi, lor sa larout kot pena personn la, Ruth inn fini pran so desizion. So leker ranpli ar lamour pou Naomi ek pou Bondie ki Naomi adore. Li dir: “Pa sipliy mwa pou abandonn twa, pou kit twa; parski kot to pou ale, mo pou ale, ek kot to pou pas lanwit, mo pou pas lanwit. To pep pou vinn mo pep, ek to Bondie mo Bondie. Kot to pou mor, lamem mo pou mor, ek lamem ki pou anter mwa. Kouma mo’nn dir, ki Jéhovah fer koumsa mem ek plis ankor, si zame enn lot kitsoz apart lamor vinn met enn separasion ant mwa ek twa.”​—Ruth 1:16, 17.

“To pep pou vinn mo pep, ek to Bondie mo Bondie”

17 Bann parol Ruth telman profon ek tousan ki mem 3,000 an apre so lamor, bann dimounn ankor rapel seki li ti dir. Zot fer nou dekouver enn zoli kalite ki ena boukou valer: Lamour fidel. Ruth ena enn lamour telman for, telman fidel anver Naomi ki li swiv li partou kot li ale. Zis lamor ki kapav separ zot. Pep Naomi pou vinn so pep, parski Ruth pre pou kit tou seki ti fer parti so lavi dan Moab​—mem bann bondie Moabit. Ruth li, li kapav dir avek tou so leker ki li anvi ki Jéhovah, Bondie Naomi, vinn so Bondie, alor ki Orpa li, li pa’nn fer sa. *

18 Asterla zot kontign zot vwayaz lor sa long semin ki al ver Bethléhem la, me sa fwa-la ena zis zot de tousel. Dapre enn estimasion, sa vwayaz-la ti pran apepre enn semenn. Me, nou sir ki toutlong sa vwayaz-la, sakenn inn soutenir ek inn rekonfort zot kamarad ki an-dey.

19. Kouma nou kapav imit lamour fidel parey kouma Ruth dan nou fami, avek nou bann kamarad, ek dan kongregasion?

19 Dan sa lemond kot nou pe viv la, traka pa manke. Labib dir ki nou pe viv “bann lepok kritik ki difisil pou siporte.” Nou bizin fer fas ar tou sort kalite maler ek soufrans. (2 Tim. 3:1) Alor li pli inportan ankor ki nou devlop sa kalite ki Ruth finn manifeste la: Lamour fidel. Se enn lamour ki fer nou res atase avek sa dimounn anver ki nou pe manifeste sa lamour-la, ek ki refize pou kit li, ninport ki arive. Li enn lafors bien pwisan ki pous nou pou fer seki bon dan sa lemond ki dan nwarte la. Nou bizin ena sa kalite lamour-la dan nou maryaz, dan nou fami, avek nou bann kamarad, ek dan kongregasion. (Lir 1 Jean 4:7, 8, 20.) Kan nou kiltiv sa kalite lamour-la, nou pou imit zoli lexanp Ruth.

Ruth ek Naomi Ariv Bethléhem

20-22. (a) Kouma Naomi so lavi dan Moab ti afekte li? (b) Ki move fason panse Naomi ti ena konsernan bann maler ki li’nn gagne? (Get osi Jacques 1:13.)

20 Biensir, zis dir ki nou ena lamour fidel sa li enn kitsoz; me montre sa par bann aksion, sa li enn lot kitsoz. Ruth ti gagn lokazion pou montre lamour fidel, pa zis anver Naomi me osi anver Bondie ki li ti swazir, Jéhovah.

21 Finalman sa de madam-la ariv Bethléhem, enn ti lavil ki trouv anviron dis kilomet dan lesid Jérusalem. Li paret ki enn tan, Naomi ek so fami ti bien renome laba parski tou dimounn bien kontan kan zot tann dir ki Naomi pe retourne. Zot tou pe koz lor la. Bann madam dan Bethléhem get li depi anba ziska lao ek zot dir: “Eski Naomi mem sa?” Pena dout ki so sezour dan Moab finn les bann tras lor so figir ek so laspe montre ki li’nn pas par boukou leprev, ek ki li’nn konn boukou sagrin toutlong sa bann lane-la.​—Ruth 1:19.

22 Naomi rakont so bann fami, so bann vwazinn kouma so lavi inn vinn amer. Li mem anvi sanz so nom Naomi ki vedir “Sarm Ki Mo Ena,” pou fer li vinn Mara ki vedir “Amer.” Pov Naomi! Parey kouma Job, li osi li ti krwar ki se Jéhovah ki’nn amenn sa bann maler-la lor li.​—Ruth 1:20, 21; Job 2:10; 13:24-26.

23. Lor ki kitsoz Ruth koumans reflesi, ek dapre Lalwa, ki dispozision Jéhovah ti pran pou bann dimounn pov? (Get osi not.)

23 Deswit kouma sa de madam-la fini instal zot dan Bethléhem, Ruth koumans reflesi kouma li pou fer pou gagn so lavi ek pran swin Naomi. Li aprann ki dan Lalwa ki Jéhovah ti donn bann Izraelit ena osi enn dispozision pou ed bann dimounn pov. Sa Lalwa-la permet zot rant dan bann karo kan pe fer rekolt ek swiv bann travayer pou ramas seki zot kite. Zot gagn drwa osi ramas tou seki pouse dan bor ek dan kwin bann karo. *​—Lév. 19:9, 10; Deut. 24:19-21.

24, 25. (a) Ki Ruth fer kan, san fer par expre, li rann li kont ki li dan karo Boaz? (b) Kouma travay glanaz ti ete?

24 Lepok rekolt lorz finn arive ek dapre nou kalandriye, kitfwa sa tom dan mwa Avril. Ruth al dan bann karo pou gete kisannla pou donn li permision pou glane. San fer par expre, li rant dan karo enn misie ki apel Boaz. Se enn gran proprieter terin ki bien ris, ki fami ar Élimélek. An prinsip, dapre Lalwa, Ruth kapav glane dan sa karo-la. Me avan li fer sa, li demann permision enn zenn misie ki an-sarz bann travayer. Misie-la aksepte, ek Ruth koumans travay deswit.​—Ruth 1:22–2:3, 7.

25 Mazinn Ruth pe swiv bann travayer. Amezir ki zot koup lorz avek bann fosi, li bese ek li ramas bann tiz ki’nn tonbe ouswa ki zot inn kite. Li ramas tou, li fer bann pake, ek li poz zot dan enn plas kot plitar pou tap zot pou tir bann lagrin. Se enn travay ki pran boukou letan. Amezir ki lazourne avanse, travay-la vinn pli fatigan ankor. Malgre sa, Ruth kontign travay. Li arete zis pou souy transpirasion lor so fron ek pou manz enn ti-bouse manze dan “lakaz”​—enn ti-kwin kot bann travayer kapav kasiet soley.

Ruth ti dispoze pou fer enn sinp ti-travay, mem si travay-la ti dir, pou li kapav gagn so lavi ek pran swin Naomi

26, 27. Ki kalite dimounn Boaz ti ete, ek kouma li ti tret Ruth?

26 Kitfwa Ruth pa anvi, ni li pe espere ki kikenn pou remark li. Pourtan, se seki arive. Boaz trouv li ek demann so zenn formenn bann ransegnman lor li. Boaz se enn kikenn ki ena enn lafwa extraordiner. Li ena labitid pou dir bonzour so bann travayer. Sertin parmi zot, zot bann zouvriye ki travay par zourne ek ena osi bann etranze. Kan li trouv zot li dir zot: “Ki Jéhovah avek zot,” ek bannla osi reponn li parey. Boaz, ki aze, bien kontan Jéhovah ek li pran Ruth bien kont, parey kouma enn papa.​—Ruth 2:4-7.

27 Boaz apel Ruth “mo tifi.” Kouma enn papa, li konsey li pou kontign vinn dan so karo pou glane. Li dir li res pre ar bann lezot zenn fam, koumsa bann misie ki pe travay dan karo pa pou fatig li. Li fer sir ki Ruth gagn manze dan ler dezene. (Lir Ruth 2:8, 9, 14.) Me, seki Boaz pli anvi se felisit ek ankouraz Ruth. Kouma?

28, 29. (a) Ki kalite repitasion Ruth ti ena? (b) Kouma to kapav fer Jéhovah vinn to refiz parey kouma Ruth?

28 Ruth demann Boaz ki li’nn fer pou merit so faver, alor ki li zis enn etranze. Boaz dir li ki li’nn tann tou seki li’nn fer pou so belmer. Pena dout ki Naomi bien kontan Ruth ek li koz li an bien ar bann madam dan Bethléhem. Sirman sa bann parol-la finn al ziska dan zorey Boaz. Li kone osi ki Ruth inn koumans ador Jéhovah parski li dir: “Mo swete ki Jéhovah rekonpans to fason azir, ek ki to gagn enn lapey parfe ar Jéhovah, Bondie Israël, parski to finn rod proteksion anba so lezel.”​—Ruth 2:12.

29 Sa bann parol-la sirman finn bien ankouraz Ruth! Li ti swazir pou rod proteksion anba lezel Jéhovah, parey kouma enn ti zwazo rant anba lezel so mama pou gagn proteksion. Li remersie Boaz pou sa lankourazman-la ek li kontign travay ziska soley tonbe.​—Ruth 2:13, 17.

30, 31. Ki nou aprann lor Ruth par fason ki li ti travay, so rekonesans, ek so lamour fidel?

30 Ruth finn montre so lafwa par bann aksion, ek li finn les enn zoli lexanp pou nou tou zordi ki pe debat ar bann problem ekonomik. Li pa ti panse ki lezot oblize fer kitsoz pou li zis parski li enn vev. Akoz sa, li ti apresie tou seki lezot ti donn li. Li pa ti onte pou travay dir ziska tar, ek mem pou fer enn sinp ti-travay, pou pran swin so belmer, ki li ti bien kontan. Avek rekonesans, li ti aksepte ek aplik bann bon konsey ki li ti gagne; li ti travay avek bann dimounn ki ti bann bon frekantasion pou li. Seki pli inportan ankor se ki zame li’nn bliye kisannla so vre refiz: Jéhovah, so Papa ki finn touletan protez li.

31 Si, parey kouma Ruth nou osi nou manifeste lamour fidel, nou ena limilite, nou travay bien dir, ek nou ena rekonesans, gras-a nou lafwa nou osi nou pou vinn enn lexanp pou lezot. Me kouma Jéhovah finn pran Ruth ek Naomi swin? Nou pou examinn sa dan prosin sapit.

^ par. 17 Seki interesan se ki Ruth pa zis servi tit “Bondie” parey kouma boukou etranze ti pou fer. Li’nn servi Bondie so nom personel, Jéhovah. Get seki enn komanter Biblik dir: “Ekrivin-la inn anvi montre ki sa etranze-la ti swiv vre Bondie.”​—The Interpreter’s Bible.

^ par. 23 Sa lalwa-la ti extraordiner. Li ti bien diferan avek bann lalwa ki Ruth ti kone dan so pei. Bien lontan, dan Proche-Orient, bann dimounn pa ti tret bann vev bien. Enn liv referans dir: “Normalman, apre lamor so mari, enn fam kont lor so bann garson pou pran li swin. Asterla si li pena garson, kitfwa li pou bizin vann limem kouma enn esklav, tom dan prostitision, ouswa mem mor.”