Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT DIS

Li’nn Defann Vre Ladorasion

Li’nn Defann Vre Ladorasion

1, 2. (a) Dan ki leta pep Bondie ete? (b) Kont kisannla Éliya pe bizin fer fas lor Mont Carmel?

ÉLIYA pe obzerv bann Izraelit ki pe mont bann lapant Mont Carmel avek boukou difikilte. Soley pankor bien leve, ankor pe fer som. Malgre sa, Éliya kapav trouve dan ki leta zot ete ek ki kantite mizer zot mizer. Lasesres ki’nn dire pandan trwa-z-an-edmi finn fini zot net.

2 Parmi lafoul ena 450 profet Baal ki pe pavane. Zot leker ranpli ar lorgey ek laenn pou Éliya, profet Jéhovah. Larenn Jézabel finn fer touy enn kantite serviter Jéhovah, me sa zom-la li, li ankor touzour pe tini ferm kont ladorasion Baal. Me, komie letan ankor Éliya pou kapav tini? Kitfwa sa bann pret-la pe dir dan zot leker: ‘Enn zom tousel zame pa pou kapav zet nou.’ (1 Rois 18:4, 19, 20) Lerwa Ahab osi la, li lor so kales rwayal. Li osi li pa siport Éliya.

3, 4. (a) Pou ki rezon Éliya sirman finn gagn per? (b) Ki kestion nou pou examine dan sa sapit-la?

3 Enn zour bien difisil pe atann sa profet-la, enn zour ki zame li pa pou kapav bliye. Alor ki li pe get so pep mont bann lapant Mont Carmel, Éliya kone ki zordi li pou trouv enn konba ki lemond zame pa’nn kone avan, enn konba ant lebien ek lemal. Ki li resanti amezir ki li trouv soley koumans leve? Li kone ki ete laper, parski li ‘enn zom ki ena bann santiman parey kouma nou.’ (Lir Jacques 5:17.) Antouka, ena enn kitsoz ki sir: Antoure ar bann Izraelit infidel, zot lerwa aposta, ek sa bann pret kriminel-la, Éliya santi li bien-bien tousel.​—1 Rois 18:22.

Me, kouma Israël finn retrouv li dan enn sitiasion kritik koumsa? Kouma sa levennman-la konsern nou? Anou examinn lafwa Éliya ek gete kouma so lexanp kapav ed nou zordi.

Enn Long Lalit

5, 6. (a) Omilie ki lalit, Israël ti retrouv li? (b) Kouma Lerwa Ahab ti ofans Jéhovah?

5 Pandan enn bon parti so lavi, Éliya finn trouv bann Izraelit negliz ek mem rezet seki ti pli bon pou zot ek pou zot pei, setadir vre ladorasion. Malerezman, Éliya pa’nn kapav fer nanye. An realite, Israël ti retrouv li omilie enn lalit, enn lager ant vre relizion ek fos relizion, ant ladorasion Jéhovah ek lidolatri ki bann nasion toutotour ti pratike. Dan lepok Éliya, sa lalit-la ti pran enn move tournir.

Lerwa Ahab finn bien-bien ofans Jéhovah. Li’nn marye avek Jézabel, tifi lerwa Sidon. Jézabel ti bien deside pou fer ladorasion Jéhovah disparet net dan Israël, ek fer an-sort ki ladorasion Baal fane partou. Bien vit Ahab inn tom dan so file: Li’nn ranz enn tanp ek enn lotel pou Baal. Anplis, limem premie dimounn ki’nn prostern devan sa bondie-la.​—1 Rois 16:30-33.

7. (a) Kifer ladorasion Baal ti ofans Jéhovah? (b) Kifer nou kapav sir ki pena okenn kontradiksion dan Labib konsernan dire lasesres ki Éliya ti anonse? (Get osi  lankadre.)

7 Kifer ladorasion Baal ti ofans Jéhovah koumsa? Sa ladorasion-la ti fer bann Izraelit tom bien ba ek ti elwagn zot ar Jéhovah. Anplis, li ti enn relizion bien degoutan ek san pitie. Bann zom ek bann fam ki ti pratik sa relizion-la ti fer prostitision dan tanp. Zot ti fer bann fet kot zot ti gagn bann relasion sexiel san okenn kontrol; zot ti mem fer sakrifis bann zanfan. Ala kifer Jéhovah ti avoy Éliya pou dir Ahab ki pou ena enn lasesres ki pou dire ziska ki profet Bondie anonse ki li’nn fini. (1 Rois 17:1) Apre plizir lane, Éliya revinn devan Ahab ek dir li rasanble lepep ek bann profet Baal lor Mont Carmel. *

Dan enn sertin sans, bann laspe pli inportan dan ladorasion Baal li ankor existe ek li pe fane partou zordi

8. Kouma sa zistwar konsernan ladorasion Baal la konsern nou zordi?

Me, kouma sa lalit-la konsern nou zordi? Sertin panse ki enn zistwar konsernan ladorasion Baal li pena okenn litilite pou nou zordi. Kifer? Parski okenn par, nou pa trouv bann tanp ouswa bann lotel kot bann dimounn ador Baal. Pourtan, sa zistwar-la ankor touzour ena so linportans pou nou. (Rom. 15:4) Sa mo “Baal[-la]” vedir “proprieter” ouswa “met.” Jéhovah ti dir so pep ki zot bizin swazir Li kouma zot “baal,” ouswa zot proprieter ek mari. (Is. 54:5) Eski to pa dakor ki zordi bann dimounn ankor servi boukou lezot met apart Bondie Tou-Pwisan? Azordi boukou dimounn konsakre zot lavi pou gagn kas, ouswa ar zot karyer, dan bann plezir sexiel, dan bann divertisman, ouswa ar enn parmi tou sa bondie ki zot adore dan plas Jéhovah-la. Kan zot fer sa, an realite zot pe swazir zot met. (Mat. 6:24; lir Romains 6:16.) Dan enn sertin sans, bann laspe pli inportan dan ladorasion Baal li ankor existe ek li pe fane partou zordi. Si nou pran letan pou reflesi lor sa lalit ki ti ena ant Jéhovah ek Baal la, sa kapav ed nou pou bien swazir kisannla nou pou servi.

“Ziska Kan Zot Pou Bwate?”

9. (a) Kifer Mont Carmel ti meyer plas pou prouve ki ladorasion Baal ti pe anbet dimounn? (Get osi not.) (b) Ki Éliya dir lepep?

9 Si enn kikenn debout lor Mont Carmel, li kapav trouv apartir vale Qishôn zis akote Lamer Méditerranée ziska bann montagn Liban, bien lwin dan lenor. * Amezir ki soley pe leve lor sa zour bien inportan-la, peizaz ki Éliya trouve devan li, pa zoli ditou pou gete. Koumadir lamor ek tristes inn kouver sa bon pei ki Jéhovah ti donn bann desandan Abraham la. Later-la inn brile, inn sek ar sa soley dife ki pe tape la. Se akoz lepep Bondie limem, akoz zot move kondwit, ki sa zoli pei-la inn gate net! Amezir ki bann lafoul pe rasanble, Éliya koste ar zot ek dir: “Ziska kan zot pou bwate lor de lopinion diferan? Si Jéhovah Limem vre Bondie, swiv Li; me si se Baal, swiv Baal.”​—1 Rois 18:21.

10. (a) Kouma bann Izraelit ti pe “bwate lor de lopinion diferan”? (b) Ki verite bien inportan bann Izraelit inn bliye?

10 Ki Éliya pe rod dir kan li servi lexpresion “bwate lor de lopinion diferan”? Bann Izraelit pa’nn konpran ki zot bizin swazir ant ladorasion Jéhovah ek ladorasion Baal. Zot panse zot kapav fer toulede​—pratik bann koutim degoutan pou kalme Baal ek anmemtan demann Jéhovah so benediksion. Kitfwa zot panse ki Baal pou beni zot rekolt ek zot troupo, alor ki “Jéhovah, sef bann larme” Li, Li pou protez zot kan zot al lager. (1 Sam. 17:45) Me zot inn bliye enn verite bien inportan​—enn verite ki boukou dimounn ziska ler pa reisi sezi. Jéhovah pa partaz so ladorasion avek personn. Li atann ki bann dimounn ador zis Li tousel, ek Li merit sa. Jéhovah pa aksepte ditou ek Li mem konsider sa kouma enn ofans kan enn kikenn ador Li ek anmemtan pratik enn lot form ladorasion!​—Lir Exode 20:5.

11. Dapre twa, kouma seki Éliya ti dir bann Izraelit kapav ed twa pou re-examinn to bann priorite ek to ladorasion pou Jéhovah?

11 Bann Izraelit pe “bwate” parey kouma enn zom ki pe esey marse, enn lipie lor enn semin ek enn lot lipie lor enn lot semin. Boukou fer sa mem erer-la zordi. Zot les lezot “baal” rant dan zot lavi ek pran plas ki zot donn ladorasion Jéhovah. Éliya ti pe demann bann Izraelit pou pa tard-tarde pou pran enn desizion. Si nou ekout li, sa kapav ed nou pou re-examinn nou bann priorite ek gete ki kalite ladorasion nou pe donn Jéhovah.

Enn Test pou Prouve Kisannla Vre Bondie

12, 13. (a) Ki test Éliya propoze? (b) Kouma nou kapav montre ki nou ena mem konfians ki Éliya?

12 Éliya propoz pou fer enn test bien sinp: Bann pret Baal bizin ranz enn lotel ek met zot sakrifis lor la; apre zot bizin priye zot bondie pou ki li alim enn dife. Éliya osi pou fer parey. Apre sa, Éliya dir: “Bondie ki pou reponn par enn dife, Limem vre Bondie.” Éliya kone kisannla vre Bondie. So lafwa telman solid ki li pa ezite pou donn so bann adverser tou lavantaz ki ena. Li les bann profet Baal pas an premie. Zot swazir toro ki zot pou ofer ek zot koumans priye Baal. *​—1 Rois 18:24, 25.

13 Li vre ki zordi Jéhovah pa fer mirak, me selman Li pa’nn sanze. Nou osi nou kapav ena mem konfians ki Éliya. Par exanp, si enn kikenn konteste seki Labib ansegne, fode pa nou per pou les li koze an premie. Parey kouma Éliya, nou pou kont lor vre Bondie pou regle sa sitiasion-la. Nou pa pou kont lor noumem, nou pou kont lor So Parol Labib, ki’nn ekrir “pou met bann kitsoz an-ord.”​—2 Tim. 3:16.

Éliya kone ki ladorasion Baal pe anbet bann dimounn, ek li anvi ki lepep Bondie osi realiz sa

14. Ki Éliya dir bann profet Baal pou mok zot, ek kifer?

14 Bann profet Baal koumans prepar zot sakrifis ek invok zot bondie. Zot pa aret kriye: “Ah Baal, reponn nou!” Letan pase, pase, pase. “Me pa ti ena okenn lavwa ni personn ki ti reponn.” Ariv midi, Éliya koumans boufonn zot. Li dir zot sirman Baal tro okipe pou reponn zot: Kitfwa li dan twalet, ouswa li pe dormi ek bizin lev li. Éliya dir sa bann profet-la: “Kriye li avek tou zot lafors.” Li kler ki Éliya kone ki ladorasion Baal pe anbet bann dimounn, ek li anvi ki lepep Bondie osi realiz sa.​—1 Rois 18:26, 27.

15. Ki leson nou kapav tire kan nou get seki finn ariv bann pret Baal?

15 Bann pret-la pli exsite ankor, zot fer kouma fou. Zot koumans “kriye avek tou zot lafors ek dapre zot koutim, zot koumans koup-koup zot avek bann kouto ek bann lans, ziska ki disan koule lor zot.” Me tousala pa servi nanye! “Pa ti ena okenn lavwa, ni personn ki ti reponn zot, ek personn pa ti pran kont.” (1 Rois 18:28, 29) Sa pa etonn nou parski Baal pa existe. Se zis enn invansion ki Satan servi pou elwagn bann dimounn ar Jéhovah. Laverite se ki, kan nou swazir enn lot met apar Jéhovah, nou pa pou gagn nanye apart enn gran desepsion ek mem laont.​—Lir Psaume 25:3; 115:4-8.

Vre Bondie Reponn!

16. (a) Ki lepep inn rapel kan Éliya inn servi 12 ros pou repar enn lotel pou Jéhovah? (b) Kouma Éliya, ankor enn fwa, inn montre so konfians dan so Bondie?

16 Asterla se Éliya so tour pou ofer so sakrifis. Soley pre pou al kouse. Éliya repar enn lotel pou Jéhovah, enn lotel ki sirman bann lennmi vre ladorasion ti’nn kraze. Li servi 12 ros. Kitfwa sa rapel boukou Izraelit ki fer parti rwayom dis tribi, ki zot ankor anba lalwa ki Jéhovah ti donn 12 tribi Israël. Apre sa, li prepar so sakrifis ek li nway partou avek delo. Kitfwa, li’nn al pran sa delo-la dan Lamer Méditerranée ki pa tro lwin. Li mem fouy enn fose toutotour lotel ek li ranpli sa ar sa delo-la. Alor ki li ti donn bann profet Baal tou lavantaz ki ena, li met devan Jéhovah tou bann obstak ki kapav ena. Se enn konfians koumsa ki li ena an Jéhovah, enn konfians total.​—1 Rois 18:30-35.

Lapriyer Éliya finn montre ki li ti ankor touzour bien trakase pou so pep, parski li ti anvi ki Jéhovah “fer zot leker retourn ver” Li

17. (a) Ki lapriyer Éliya fer nou kone? (b) Kouma nou kapav imit so lexanp kan nou priye?

17 Asterla ki tou inn pare, Éliya fer enn lapriyer bien sinp me anmemtan bien pwisan. Sa lapriyer-la fer nou konn so bann priorite. Premierman, li anvi ki zot tou kone ki se Jéhovah ki “Bondie an Israël,” pa sa Baal-la. Deziemman, li anvi zot kone ki li zis enn serviter Jéhovah ek ki se Jéhovah ki merit tou laglwar. Ek finalman, li montre ki li ankor touzour bien trakase pou so pep, parski li anvi ki Jéhovah “fer zot leker retourn ver” Li. (1 Rois 18:36, 37) Malgre tou bann maler ki zot inn amene akoz zot infidelite, Éliya ankor touzour kontan zot. Eski parey kouma li, nou osi, dan nou lapriyer, nou kapav montre ki nou ena limilite, ki nou trakase pou nom Bondie, ek ki nou ena konpasion pou bann ki bizin led?

18, 19. (a) Kouma Jéhovah finn reponn lapriyer Éliya? (b) Ki lord Éliya inn done ek kifer bann pret Baal pa ti merit okenn pitie?

18 Avan ki Éliya priye, lafoul sirman pe panse ki Jéhovah osi pa pou reponn, parey kouma Baal. Me toutswit apre lapriyer, zot gagn zot repons. Labib dir: “Lerla dife ki sorti kot Jéhovah inn tonbe ek inn devor sakrifis, dibwa, ros, ek lapousier la, ek li’nn aval delo ki ti ena dan fose-la.” (1 Rois 18:38) Enn repons extraordiner, pa vre? Me kouma lafoul reazir?

“Lerla dife ki sorti kot Jéhovah inn tonbe”

19 Zot tou kriye: “Jéhovah, Limem vre Bondie! Jéhovah, Limem vre Bondie!” (1 Rois 18:39) Anfin zot inn konpran. Me selman, zot pankor montre ki zot ena lafwa. Si enn dimounn, apre ki li’nn trouv dife sorti kot Bondie pou reponn enn lapriyer, li rekonet ki Jéhovah Limem vre Bondie, eski sa li enn prev ki li ena enn lafwa extraordiner? Fran-fran non! Akoz sa Éliya demann zot pou fer ankor plis ki sa. Li demann zot pou fer enn kitsoz ki zot ti bizin fer depi bien-bien lontan​—obeir Lalwa Jéhovah. Sa Lalwa-la dir ki bizin touy bann fos profet ek bann ki ador bann zidol. (Deut. 13:5-9) Bann pret Baal zot bann gran lennmi Jéhovah ek volonterman zot inn al kont proze Jéhovah. Eski bizin ena pitie pou zot? Eski zot merit sa? Eski zot, zot ti ena pitie kan zot ti bril tou sa bann zanfan inosan-la vivan pou ofer zot kouma enn sakrifis pou Baal? (Lir Proverbes 21:13; Jér. 19:5) Sa bann zom-la pa ti merit okenn pitie! Alor Éliya donn lord pou touy zot, ek se seki finn arive deswit.​—1 Rois 18:40.

20. Kifer argiman ki bann komantater Labib servi, li pa tini?

20 Zordi, bann komantater Labib kritik fason ki sa test-la finn termine lor Mont Carmel. Ena dimounn per atansion bann fanatik relizie servi sa zistwar-la pou zistifie zot bann aksion ranpli ar violans. Malerezman, ena boukou sa bann kalite dimounn-la zordi. Me, Éliya pa ti enn fanatik. Jéhovah ti servi li pou fer enn exekision ki an-akor avek lazistis. Anplis, bann vre Kretien kone ki zot pa kapav fer parey kouma Éliya ek pran enn lepe pou al touy bann move dimounn. Okontrer, antan ki disip Jésus, zot obeir parol ki li ti dir Pierre: “Remet to lepe dan so plas, parski tou bann ki pran lepe pou mor par lepe.” (Mat. 26:52) Se Jéhovah Limem ki pou amenn lazistis dan lavenir ek Li pou servi so Garson pou fer sa.

21. Kifer Éliya enn bon lexanp pou bann vre Kretien zordi?

21 Sak vre Kretien ena responsabilite pou montre so lafwa par fason ki li amenn so lavi. (Jean 3:16) Li kapav fer sa kan li imit bann fidel serviter kouma Éliya. Éliya ti ador zis Jéhovah tousel ek li ti ankouraz lezot pou fer parey. Avek kouraz, li’nn fer zot tou trouve ki sa relizion ki Satan ti pe servi la ti bien fos ek ki li ti pe servi sa pou elwagn zot ar Jéhovah. Li pa’nn kont lor so prop kapasite ouswa lor so prop fason panse. Okontrer, li’nn les Jéhovah regle bann problem. Éliya finn defann vre ladorasion. Anou imit so lafwa!

^ par. 9 Normalman, Mont Carmel ti enn landrwa ki ti touzour bien ver, kouver ar bann plant. Kifer? Se parski bien souvan bann divan lamer ti amenn lapli ek boukou laroze. Bann dimounn ti panse ki Baal ena pouvwar pou amenn lapli, akoz sa, sa montagn-la ti enn plas bien inportan pou ladorasion Baal. Alor, enn Mont Carmel ki’nn sek, ki’nn brile, ti meyer plas pou prouve ki ladorasion Baal ti pe anbet dimounn.

^ par. 12 Li interesan pou note ki Éliya dir sa bann profet-la pa met dife dan zot sakrifis. Dapre sertin biblis, bann adorater Baal parfwa ti servi bann lotel kot anba ti ena enn ti plas kasiet, pou fer krwar ki dife ti pe alime par mirak.