Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR ABIRIYO

“Nodongo e Nyim Jehova”

“Nodongo e Nyim Jehova”

1, 2. Weche ne chalo nade kane Samuel wuoyo gi oganda Jo-Israel, to ang’o momiyo ne dwarore ni okonygi gilok chunygi?

 SAMUEL ne ng’iyo Jo-Israel ma ne koro ochokore Gilgal kendo piny ne oling’ thi. Samuel, janabi moluoro Nyasaye kendo ma nosebedo jang’ad-bura kuom higni mang’eny, ema noluongo ogandano. Nenore ni mano ne en kinde oro ma kaluwore gi kalendawa, ne en dwe mar abich kata mar auchiel; kendo ngano ne oseikore ne keyo. Ang’o ma Samuel ne nyalo timo mondo ochop e chuny jogi?

2 Ogandano ne oramo ni gidwaro ruoth ma dhano mondo oloch e wigi. Kata kamano, ne ok ging’eyo kaka kwayono ne en ketho maduong’ e nyim Nyasaye kendo mano ne dhi nyiso achaye maduong’ ne Jehova Nyasachgi koda ne janabine. Kuom timo kamano, ne ginyiso ni ok gidwar Jehova obed Ruodhgi! Ang’o ma Samuel ne nyalo timo mondo omi gilok chunygi?

Ngima Samuel ka pod otin nyalo puonjowa kaka wanyalo tego yie kuom Jehova kata obedo ni olworwa gi jomaricho

3, 4. (a) Ang’o momiyo Samuel ne owuoyo e wi kinde ma ne en rawera? (b) Ranyisi mar Samuel nyalo konyowa nade e kindewagi?

3 Samuel nowacho ne ogandano niya. “An aseti kendo lwar omako wiya.” Nyaka bed ni yie wiye ma koro notimo lwar nomiyo jogo okawo wechego mapek. Kae to nomedo wacho niya: “Asewuotho nyimu nyaka a tinna nyaka tinendeni.” (1 Sam. 11:14, 15; 12:2) Kata obedo ni Samuel noseti, wiye ne ok owil gi kinde ma ne en rawera. Pod ne onyalo paro maler gik ma ne otimore e kindego. Yiero ma ne otimo kane pod otin ne okonye nyiso yie e ngimane duto kendo chiwore chuth ne Jehova Nyasache.

4 Samuel ne nyaka teg yiene kuom Nyasaye kata obedo ni kinde ka kinde joma ne olwore ne gin joma onge yie kendo maok ochung’ motegno gi Nyasaye. Kindegi bende, ok yot bedo gi yie nimar wadak e piny ma ji onge yie kendo mopong’ gi mibadhi. (Som Luka 18:8.) We wane ane gima wanyalo puonjore kuom ranyisi mar Samuel a e tinne.

Notiyo e “Nyim Jehova ka Pod En Nyathi”

5, 6. Ere kaka ngima Samuel kane pod otin nopogore gi mar nyithindo mamoko, to ang’o momiyo jonyuolne ne ni gadier ni ne idhi rite maber?

5 Ngima Samuel ka en nyathi ne opogore gi mar nyithindo mamoko. Mana matin bang’ weyo dhoth, ka en jahigni adek kama, ne ochako tiyo e hekalu mar Jehova ma ne ni Shilo, makalo kilomita 30 kowuok dalagi ma ne ni Rama. Jonyuolne, Elkana gi Hanna, ne ochiwe ne Jehova mondo otine e migawo makende kaka Ja-Nazir e ngimane duto. a Be mano nyiso ni jonyuol Samuel ne ojwang’e kendo ne ok ohere?

6 Ok en kamano kata matin! Ne ging’eyo ni ibiro rit wuodgi maber ka en Shilo. Jadolo Maduong’, Eli nochung’ ne weche kuno, kendo Samuel ne dhi tiyo machiegni kode. Bende ne nitie mon mogwaro ma ne tiyo tije moko e hekalu, kendo ma ne nyalo konyo e rite.—Wuok 38:8; Bura 11:34-40.

7, 8. (a) Jonyuol Samuel ne jiwe nade higa ka higa? (b) Ang’o ma jonyuol e kindewagi nyalo puonjore kuom jonyuol Samuel?

7 E wi mano, Hanna gi Elkana wigi ne ok owil ngang’ gi wuodgi makayo ma Nyasaye nomiyogi e yo makende. Hanna nokwayo Nyasaye nyathi mawuoyi kosingore ni obiro chiwe mondo oti ne Nyasaye kuom ngimane duto. Higa ka higa kane Hanna dhi limo Samuel, noterone arwaka ma ne odhi tiyogo e hekalu. Onge kiawa ni wuoyi matinno ne mor ahinya gi limbego. Nyaka bed ni chunye ne bedo mamor kowinjo weche ma jonyuolne ne jiwego ka ginyise kaka tiyo ne Jehova e hekalu en gweth maduong’.

8 Kindegi bende, jonyuol nyalo puonjore gik mang’eny kuom Hanna gi Elkana. Kinde mang’eny, jonyuol keto pachgi duto e miyo nyithindgi gige ringruok maok gikaw thuolo mar konyogi bedo gi winjruok gi Nyasaye. Jonyuol Samuel to ne oketo winjruokgi gi Nyasaye ema obed gima okwongo e ngima, kendo mano ne okonyo Samuel ahinya mondo obed ng’at moluoro Nyasaye.—Som Ngeche 22:6.

9, 10. (a) Ler ane kaka hekalu ne chalo koda kaka Samuel ne winjo ka en kuno. (Ne bende weche moler piny.) (b) Nyalo bedo ni migepe mag Samuel noriwo tije mage, to iparo ni rowere me kindegi nyalo luwo ranyisine e yo mane?

9 Tem ane neno e pachi kaka wuoyino ne dongo ka en Shilo kendo bayo e gode manie alworano. Ka en e wi godego, nonyalo neno hekalu mar Jehova man Shilo ka ni piny, kendo tabernakel ne more ahinya. Tabernakel ne en kama ler. b Musa ema ne ochiko kaka ne onego oger tabernakel higni 400 motelo. Kanyo e kama ne owal ne lamo Jehova e piny mangima.

10 Samuel nohero tiyo e hekalu. E weche ma ne ondiko bang’e, wasomo niya: “Samuel notiyo nyim Jehova ka pod en nyathi, moruakore gi efod mar katani.” (1 Sam. 2:18) Nenore ni arwakano ne en ranyisi manyiso ni Samuel ne konyo jodolo e hekalu. Kata obedo ni ne ok en jadolo, Samuel ne nigi migepe moriwo yawo dhoute mag hekalu gokinyi kendo rito jaduong’ Eli. Kata obedo ni nohero migepene, nitie gik ma ne ochako chando chunye. Weche ne ok dhi maber e od Jehova.

Nosiko Koler Kata Obedo ni ne Olwore gi Jo Mibadhi

11, 12. (a) Hofni gi Finehas ne oketho e yo mane maduong’? (b) Gin timbe mage maricho ma ne Hofni gi Finehas timo e hekalu? (Ne bende weche moler piny.)

11 Ka pod otin, Samuel noneno timbe maricho kod mibadhi mang’eny. Eli ne nigi yawuoyi ariyo miluongo ni Hofni gi Finehas. Weche ma ne Samuel ondiko wacho niya: “Yawuot Eli ne joma acheje, ma ok dew Ruoth Nyasaye.” (1 Sam. 2:12, The Bible in Luo, 1976) Weche ariyogi omakore. Hofni gi Finehas “ne gin acheje”—tiende ni ne gin “yawuoyi manono”—nikech ne ok giluoro Jehova. Ne ok gidewo kata matin chike makare mag Jehova koda dwache. To kanyo ema richogi duto nochakoree.

12 Chik Nyasaye ne nyiso achiel kachiel tije jodolo kod kaka ne onego gichiw misango e hekalu mar Nyasaye. Nitie gimomiyo Chik ne keto weche e yo ma achiel kachiel kamano. Misengnigo ne ochung’ ne chenro mar Nyasaye mar weyo ne ji richogi mondo gibed joma ler ma Nyasaye nyalo gwedho kendo nyalo tayo. Kata kamano, Hofni gi Finehas noketo ne jodolo wetegi ranyisi marach ma gimiyo jodologo obedo joma ok nyis luor kata matin ne misengni ma ne ichiwo. c

13, 14. (a) Joma ne dhi e hekalu gi chuny maler ne winjo nade kuom gik maricho ma ne timore kuno? (b) Ere kaka Eli ne ok ochopo ting’ne kaka wuoro kata ting’ne kaka jadolo maduong’?

13 Tem ane neno e pachi ka Samuel wuoyi ma rawera dhoge moko sama oneno richo madongogo kadhi nyime to onge ng’ama timo gimoro. Nyaka bed ni ne oneno joma ng’eny moriwo jochan, joma obolore, koda joma piny odiyo kabiro e hekalu mondo gilos winjruokgi gi Nyasaye kendo oteggi, to kar mano, ne gidok ka chunygi onyosore, ka giwinjo malit, kata ka giwinjo ni ochagi. Donge nyaka bed ni Samuel ne winjo marach koneno kaka Hofni gi Finehas nochayo chike Jehova kuom terore gi mon ma ne tiyo e hekalu? (1 Sam. 2:22) Nyalo bedo ni ne ogeno ni Eli ne dhi timo gimoro mondo orie wechego.

Nyaka bed ni chuny Samuel ne chandore ahinya nikech gik maricho ma yawuot Eli ne timo

14 Eli ema ne owinjore olos wechego. Nikech ne en jadolo maduong’, ne en gi ting’ mar neno ni weche dhi maber e hekalu. Kendo kaka wuoro, en ema ne onego orie yawuotego. Timbe yawuoyigo ne hinyogi kendo ne hinyo joma ng’eny mamoko bende. Eli ne ok ochopo ting’ne kaka wuoro kata ting’ne kaka jadolo maduong’. Ne okwero yawuote mana e yo mayom yom. (Som 1 Samuel 2:23-25.) Kata kamano, ne dwarore ni omi yawuoyigo kum mager nimar richo ma ne gitimo ne owinjore mana gi tho!

15. Jehova nochiwo siem mane mager ne Eli, to Eli gi joode ne okawo siemno nade?

15 Weche nomedo bedo maricho mochopo kama Jehova ne ooro janabi moro moluong mana ni “ng’at Nyasaye” mondo omi Eli kum mager. Jehova nonyiso Eli niya: “Imiyo yawuoti duong’ moloya.” Nikech mano, Nyasaye nokoro ni yawuot Eli ne dhi tho e odiechieng’ achiel kendo ni jood Eli ne dhi yudo masira maduong’ ma gilal thuolo makende ma ne gin-go mar bedo jodolo. Be siem magerni nomiyo joodno olokore e yo moro amora? Muma nyisowa ni Eli kod yawuote ne ok olokore.—1 Sam. 2:27–3:1.

16. (a) Gin weche mage mwasomo e wi kaka Samuel ne dongo? (b) Ang’o momiyo wechego moro chunyi? Ler ane.

16 Be weche maricho ma ne timoregi ne oloko kit Samuel? Ooyo, kinde ma ne weche richoeno, Samuel to ne dongo koluoro Nyasaye. E bug 1 Samuel 2:18, wasomo ni Samuel notiyo e “nyim Jehova ka pod en nyathi.” Kata kane pod otin, gima ne duong’ e ngima Samuel ne en tiyo ne Nyasaye. E kwan matindo 21 mar sulano, wasomo ni nyathi ma “Samuel nodongo e nyim Jehova.” Kaka nomedo dongo, e kaka winjruokne gi Wuon mare me polo ne medo bedo motegno. Bedo gi winjruok machiegni kamano gi Jehova ema nyalo geng’owa mondo kik wadonj e timbe maricho.

17, 18. (a) Ere kaka rowere ma Jokristo nyalo luwo ranyisi mar Samuel sama giromo gi tem mar donjo e timbe maricho? (b) Ang’o manyiso ni Samuel noyiero yo makare?

17 Ne yot mondo Samuel opar ni nikech jadolo maduong’ gi yawuote ne timo richo, en be nonyalo timo gimoro amora ma chunye omiye. Kata kamano, gik maricho ma jomoko timo kata ka gin joma nigi migepe madongo, ok miwa thuolo mar timo kaka gin. E kindewagi, rowere mang’eny ma Jokristo luwo ranyisi mar Samuel ka gidongo “e nyim Jehova” kata obedo ni moko kuom joma olworogi ok ketnegi ranyisi maber.

18 Nikech Samuel noyiero winjo Jehova, mano ne okonye nade? Wasomo niya: “Kendo nyathino Samuel nomedo dongo, nobedo ng’a ma Jehova ohero, kod ji bende.” (1 Sam. 2:26) Omiyo, joma nohero Samuel ne gin joma ne nyalo konye. Jehova owuon nohero wuoyini ahinya nikech chung’ne motegno. Kendo kuom adier, Samuel nong’eyo ni Nyasache ne dhi kawo okang’ mondo orie weche ma ne timore Shilo. Kata kamano, nyalo bedo ni nopenjore ni mano ne dhi timore karang’o. Chieng’ moro gotieno, Samuel noyudo dwoko mag wechego.

‘Wachi, Jatichni Winjo’

19, 20. (a) Ler ane gima notimore ne Samuel otieno moro e hekalu. (b) Ere kaka Samuel nong’eyo ng’ama ne luonge, to nonyiso Eli luor e yo mane?

19 Piny ne chiegni ru. Taya maduong’ mar hekalu ne pod liel, kata kamano, pod mudho ne nitie. Ka piny pod oling’ thi, Samuel nowinjo ka ng’ato luonge. Noparo ni Eli, ma ne koro oti ahinya kendo wang’e ne ok nen maber, ema ne oluonge. Samuel nochung’ kendo “noringo ir” jaduong’no. Par ane ka wuoyino ringo gi tiende nono mondo owinj gima Eli ne dwaro? En gima ber ni Samuel ne onyiso Eli luor koda muolo. Kata obedo ni Eli ne timo gik maricho, pod ne en jadolo maduong’ mar Jehova.—1 Sam. 3:2-5.

20 Samuel nochiewo Eli kowacho niya: “Era ee; nikech iluonga.” To Eli nokone ni ne ok oluonge kendo ni odog onindi. Samuel nochako owinjo duolno modhi ir Eli, kendo Eli nonyise ni odog onindi nikech ne ok oluonge. Notimore kamano kendo mar adek! Kanyo ema Eli nofwenyoe gima ne timore. Nofwenyo ni Jehova ne koro wuoyo gi joge kotiyo gi wuoyino! Nikech joge ne ong’anjo, kinde mang’eny nosekalo nyaka ne Jehova oornegi wach kokalo kuom jonabi. Eli nonyiso Samuel mondo odog onindi kendo, to wang’ni nonyise dwoko mowinjore omi Jehova ka Jehova oluonge kendo. Samuel notimo kamano. Mapiyo nono, nowinjo kiluonge kendo ni: ‘Samuel, Samuel!’ Wuoyino nodwoko niya: ‘Wachi; jatichni winjo.’—1 Sam. 3:1, 5-10.

21. Ere kaka wanyalo winjo Jehova e kindegi, to ang’o momiyo ber timo kamano?

21 Jehova noyudo jatich mawinje e dala mar Shilo. Kendo Samuel ne owinjo Jehova e ngimane duto. In be iwinjo Jehova kinde duto? Ok ochuno ni dwol moro owuo kodwa gotieno e yor hono mondo eka wawinj dwond Jehova. Kindewagi, wanyalo wacho ni dwond Nyasaye winjore kinde duto. Owuoyo kodwa kokalo kuom Wachne, ma en Muma. Kaka wamedo winjo Nyasaye kendo timo kaka odwaro, e kaka yiewa medo bedo motegno. To mano e gima notimore ne Samuel.

Kata obedo ni Samuel ne oluor, ne onyiso Eli kum ma ne Jehova oorego

22, 23. (a) Ere kaka ote ma ne Samuel oluor wacho mokwongo nochopo kare? (b) Ang’o manyiso ni Samuel nodhi nyime ng’ere kaka ng’at makare?

22 Gima notimore Shilo e otienono nokelo lokruok maduong’ e ngima Samuel. Kanyo ema nochako bedoe gi winjruok makende gi Jehova kobedo janabi mare kendo ng’at mawuoyo e loye. Nyasaye nonyiso Samuel ni weche ma ne osekor e wi jood Eli ne koro chiegni timore. Samuel nokwongo oluor nyiso Eli ote mar Jehova. Kata kamano, nochoko chir monyiso Eli wechego, kendo Eli norwako kumno kobolore. Bang’ kinde matin, weche duto ma Jehova nosekoro nochopo kare: Jo-Israel nokedo gi Jo-Filistia, noneg Hofni gi Finehas e odiechieng’ achiel, kendo Eli owuon notho ka nonyise ni wasigu okawo Ark mar Jehova.—1 Sam. 3:10-18; 4:1-18.

23 Kata kamano, Samuel nodhi nyime bedo janabi moluoro Nyasaye. Muma wacho ni “Jehova ne ni kode,” kendo medo wacho ni weche duto ma ne Samuel okoro notimore.—Som 1 Samuel 3:19.

“Samuel Nolamo Jehova”

24. Bang’ kinde, Jo-Israel noramo ni gidwaro ang’o, to ang’o momiyo mano ne en richo maduong’?

24 Be Jo-Israel noluwo ranyisi mar Samuel ma gibedo joma oluoro Nyasaye kendo mochung’ motegno? Ooyo. Bang’ kinde, ne ging’ado ni ok gidwar ni janabi ema obednegi jang’ad-bura. Ne gidwaro bedo kaka ogendni mamoko ma ne nigi ruoth ma dhano malocho e wigi. Jehova nonyiso Samuel ni otimnegi kaka ne gidwaro. Kata kamano, ne dwarore ni Samuel onyis Jo-Israel kaka ketho ma ne gitimo ne duong’ e nyim Nyasaye. Ne giparo ni ne gitamore Samuel, to kare Jehova owuon ema ne gitamore! Omiyo, Samuel noluongogi gichokre Gilgal.

Samuel nolemo ka en gi yie, mi Jehova ne odwoke kuom oro koth maduong’ kod mor polo

25, 26. Ka gin Gilgal, ere kaka Samuel nokonyo Jo-Israel mondo ofweny kaka ne gitimo ketho maduong’ e wang’ Jehova?

25 We wadog ane e weche ma nowuo kuomgi e chak sulani sama Samuel ne wuoyo gi Jo-Israel ma ne ochokore Gilgal. Ka gin kanyo, Samuel ma koro noseti noparo ne Jo-Israel kaka noseluoro Nyasaye e ngimane duto. Kae to wasomo kama: “Samuel nolamo Jehova.” Nokwayo Jehova mondo oor koth maduong’ gi mor polo.—1 Sam. 12:17, 18.

26 Be koth maduong’ ne nyalo chwe e kinde mag oro? Gima kamano ne pok otimorega nyaka nene! Kapo ni ne giparo ni mano ne ok nyal timore kata ne ginyiero wachno, ne ok obudho. Matin nono, polo nolil. Yamo mager ne okutho ka polo to mor matek nyowuoyo. Kae to koth maduong’ ne ochwe. Jogo notimo nade? “Ji duto noluoro Jehova gi Samuel ahinya.” Koro, ne gifwenyo kaka ne gitimo richo maduong’.—1 Sam. 12:18, 19.

27. Jehova neno nade jogo maluwo ranyisi mar Samuel mar nyiso yie?

27 Jehova, Nyasach Samuel, ema ne ochopo e chuny jong’anjogo, to ok Samuel owuon. Samuel noketo yie kuom Nyasache a e tinne nyaka obedo moti. Kendo Jehova nogwedhe. Jehova pok olokore. Pod otego jogo maluwo ranyisi mar Samuel mar nyiso yie.

a Ja-Nazir ne ni e bwo singruok ma ne oriwo kuong’ruok ni ok gibi madho kong’o kata lielo yie wigi. Thoth joma ne singore kamano, ne kuong’ore e wechego mana kuom kinde matin, to joma nok kaka Samson, Samuel, gi Johana Jabatiso, ne obedo Jo-Nazir e ngimagi duto.

b Tabernakel kata sang’tuari ne en hema maduong’. Kata kamano, ne olose gi gik ma nengogi tek ahinya—pien mayom, lewni motwang’ maber, koda bepe ma nengogi tek ma oum gi fedha koda dhahabu. Sang’tuarino ne nie laru kendo ne en kod altar moger maber michiwoe misengni. Kaka kinde ne medo kalo, ne omed ger ute mamoko ma jodolo ne nyalo tiyogo e bath hekalu. Nenore ni Samuel ne nindo e achiel kuom utego.

c Siganano nyiso yore ariyo ma ne ginyisogo achaye. Mokwongo, Chik ne nyiso achiel kachiel lemo mar misango ma ne onego omi jodolo ocham. (Rapar 18:3) To e hekalu, jodolo marichogo ne osieko gi tim moro marach ahinya. Ne ginyiso jotichgi ni ochwo uma maduong’ e agulu michwakoe ring’o mar misango, kendo gimoro amora ma ne umano ochwoyo ne gikawo! Mar ariyo, kane ji okelo misengnigi mondo owang’ e altar, jodolo marichogo ne oro jatich mondo ochun ng’at machiwo misangono omiye ring’o mapod numu kata kapok owang’ bor ne Jehova.—Lawi 3:3-5; 1 Sam. 2:13-17.