Ki he Kau Kalētia 5:1-26

  • Tauʻatāina faka-Kalisitiané (1-15)

  • ʻAʻeva ʻi he laumālié (16-26)

    • Ngaahi ngāue ʻa e kakanó (19-21)

    • Fua ʻo e laumālié (22, 23)

5  Ko e tauʻatāina ko iá kuo fakatauʻatāinaʻi kitautolu ki ai ʻe Kalaisí. Ko ia ai, tuʻu maʻu,+ pea ʻoua te mou tuku kimoutolu ke toe haʻisia ki ha ʻioke ʻo e fakapōpulá.+  Vakai! Ko au Paula, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu kapau te mou kamu, ʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo Kalaisi kiate kimoutolu.+  ʻOku ou toe fakamoʻoni atu ki he tangata kotoa pē ʻoku kamú te ne moʻuaʻaki leva ke tauhi ʻa e kotoa ʻo e Laó.+  Kuo fakamavaheʻi kimoutolu meia Kalaisi, ʻa kimoutolu ʻoku mou feinga ke lau ʻoku mou māʻoniʻoni ko e meʻa ʻi he laó;+ kuo mou tō mamaʻo mei heʻene ʻofa maʻataʻataá.  Ko kitautolu ʻi heʻetau tafaʻakí, fakafou ʻi he laumālié ʻoku tau tatali vēkeveke ki he māʻoniʻoni ʻoku tau ʻamanaki ki aí ʻa ia ʻoku tupu mei he tuí.  He ʻi he fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú, ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻoʻona ʻo e kamú pe taʻekamú,+ ka ko e tui ʻoku ngāue fakafou ʻi he ʻofá.  Naʻa mou lele lelei mai pē.+ Ko hai naʻá ne taʻofi kimoutolu mei he hokohoko atu hoʻomou talangofua ki he moʻoní?  Ko e faʻahinga fakalotoʻi ko ʻení ʻoku ʻikai haʻu ia mei he Tokotaha ʻokú ne ui kimoutolú.  Ko ha kiʻi meʻi lēvani* ʻokú ne fakatupu ʻa e takaonga mahoaʻá kotoa.+ 10  ʻOku ou falala atu ko kimoutolu ko ia ʻoku fāʻūtaha mo e ʻEikí+ heʻikai ke kehe hoʻomou fakakaukaú; ka ko e tokotaha ʻokú ne fakatupunga ʻa e māveuveu kiate kimoutolú,+ tatau ai pē pe ko hai, te ne maʻu ʻa e fakamaau ʻoku tuha mo iá. 11  Ka kiate au, fanga tokoua, kapau naʻá ku kei malangaʻi ʻa e kamú heʻikai te nau fakatangaʻi au, pea ko ʻeku akonaki fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí*+ heʻikai ke kei fakaʻitaʻi ai ʻa e kakaí. 12  ʻOku ou fakaʻamu ange mai ko e kau tangata ko ia ʻoku nau tala atu ke mou kamú te nau fai ha meʻa ʻoku toe kovi ange kiate kinautolu.* 13  Naʻe ui kimoutolu ki he tauʻatāina, fanga tokoua; kehe pē ke ʻoua ʻe ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko ʻení ko ha faingamālie ia ke tuli ai ki he ngaahi holi fakakakanó,+ kae fakafou ʻi he ʻofá, mou fetamaioʻeikiʻaki.+ 14  He ko e Laó kotoa kuo fakahoko* ia ʻi he foʻi fekau ko ʻení ʻe taha: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”+ 15  Ka ʻo kapau ʻoku mou kei feʻūʻuusi mo fekainaki,+ tokanga ke ʻoua naʻa mou hoko ʻo fefakaʻauhaʻaki ai.+ 16  Ka ʻoku ou tala atu, Hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié+ pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou fakahoko ai ʻa e holi fakakakanó.+ 17  He ko e kakanó mo ʻene ngaahi holí ʻoku fepaki ia mo e laumālié, pea ʻoku fepaki ʻa e laumālié mo e kakanó; ko e ongo meʻá ni ʻokú na fepaki, ko ia ʻe ʻikai ai te mou fai ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ko ia ʻoku mou loto ke faí.+ 18  ʻIkai ko ia pē, kapau ʻoku tataki kimoutolu ʻe he laumālié, ʻoku ʻikai te mou ʻi he malumalu ʻo e laó. 19  Ka ko eni ko e ngaahi ngāue ʻa e kakanó kuo hā mahino ia, ʻa ia ko e fehokotaki fakasino taʻetaau,*+ taʻemaʻa, faikovi taʻemīngao,*+ 20  tauhi ʻaitoli, fakahaʻele fakafaʻahikehe,*+ fakafili, fekeʻikeʻi, meheka, ʻita tōlili, fekīhiaki, fakafaʻafaʻahi, muimui ʻi he akonaki ʻa e tangatá, 21  loto-kovi, konā,+ ngaahi paati uatau,* mo e ngaahi meʻa hangē ko ʻení.+ ʻOku ou tomuʻa fakatokanga atu kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, hangē pē ko ia naʻá ku ʻosi fakatokanga atu ai kiate kimoutolú, ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.+ 22  ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki,* anga-lelei, lelei,+ tui, 23  anga-malū, mapuleʻi-kita.+ ʻOku ʻikai ha lao ke ne taʻofi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. 24  ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻoku ʻo Kalaisi Sīsuú kuo nau tutuki ki he ʻakaú ʻa e kakanó fakataha mo ʻene ngaahi havalá mo ʻene ngaahi holí.+ 25  Kapau ʻoku tau moʻui ʻo fakatatau ki he laumālié, tau ʻaʻeva taau ai pē foki ʻi he laumālié.+ 26  ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia,+ ʻo fakatupunga ha feʻauʻauhi,+ mo e femehekaʻaki.

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “ʻīsite.”
Fakafoʻilea, “te nau toʻo honau ʻōkani fakafanaú.”
Pe ngalingali, “kuo fālute.”
Faka-Kalisí, por·neiʹa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “tōʻonga taʻenā.” Faka-Kalisí, a·selʹgei·a. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “faifakalouʻakau; ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”
Pe “ngaahi fakafiefia longoaʻa.”
Pe “kātaki-fuoloa.”