Ki he Kau Kalētia 5:1-26
5 Ko e tauʻatāina ko iá kuo fakatauʻatāinaʻi kitautolu ki ai ʻe Kalaisí. Ko ia ai, tuʻu maʻu,+ pea ʻoua te mou tuku kimoutolu ke toe haʻisia ki ha ʻioke ʻo e fakapōpulá.+
2 Vakai! Ko au Paula, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu kapau te mou kamu, ʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo Kalaisi kiate kimoutolu.+
3 ʻOku ou toe fakamoʻoni atu ki he tangata kotoa pē ʻoku kamú te ne moʻuaʻaki leva ke tauhi ʻa e kotoa ʻo e Laó.+
4 Kuo fakamavaheʻi kimoutolu meia Kalaisi, ʻa kimoutolu ʻoku mou feinga ke lau ʻoku mou māʻoniʻoni ko e meʻa ʻi he laó;+ kuo mou tō mamaʻo mei heʻene ʻofa maʻataʻataá.
5 Ko kitautolu ʻi heʻetau tafaʻakí, fakafou ʻi he laumālié ʻoku tau tatali vēkeveke ki he māʻoniʻoni ʻoku tau ʻamanaki ki aí ʻa ia ʻoku tupu mei he tuí.
6 He ʻi he fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú, ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻoʻona ʻo e kamú pe taʻekamú,+ ka ko e tui ʻoku ngāue fakafou ʻi he ʻofá.
7 Naʻa mou lele lelei mai pē.+ Ko hai naʻá ne taʻofi kimoutolu mei he hokohoko atu hoʻomou talangofua ki he moʻoní?
8 Ko e faʻahinga fakalotoʻi ko ʻení ʻoku ʻikai haʻu ia mei he Tokotaha ʻokú ne ui kimoutolú.
9 Ko ha kiʻi meʻi lēvani* ʻokú ne fakatupu ʻa e takaonga mahoaʻá kotoa.+
10 ʻOku ou falala atu ko kimoutolu ko ia ʻoku fāʻūtaha mo e ʻEikí+ heʻikai ke kehe hoʻomou fakakaukaú; ka ko e tokotaha ʻokú ne fakatupunga ʻa e māveuveu kiate kimoutolú,+ tatau ai pē pe ko hai, te ne maʻu ʻa e fakamaau ʻoku tuha mo iá.
11 Ka kiate au, fanga tokoua, kapau naʻá ku kei malangaʻi ʻa e kamú heʻikai te nau fakatangaʻi au, pea ko ʻeku akonaki fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí*+ heʻikai ke kei fakaʻitaʻi ai ʻa e kakaí.
12 ʻOku ou fakaʻamu ange mai ko e kau tangata ko ia ʻoku nau tala atu ke mou kamú te nau fai ha meʻa ʻoku toe kovi ange kiate kinautolu.*
13 Naʻe ui kimoutolu ki he tauʻatāina, fanga tokoua; kehe pē ke ʻoua ʻe ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko ʻení ko ha faingamālie ia ke tuli ai ki he ngaahi holi fakakakanó,+ kae fakafou ʻi he ʻofá, mou fetamaioʻeikiʻaki.+
14 He ko e Laó kotoa kuo fakahoko* ia ʻi he foʻi fekau ko ʻení ʻe taha: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”+
15 Ka ʻo kapau ʻoku mou kei feʻūʻuusi mo fekainaki,+ tokanga ke ʻoua naʻa mou hoko ʻo fefakaʻauhaʻaki ai.+
16 Ka ʻoku ou tala atu, Hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié+ pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou fakahoko ai ʻa e holi fakakakanó.+
17 He ko e kakanó mo ʻene ngaahi holí ʻoku fepaki ia mo e laumālié, pea ʻoku fepaki ʻa e laumālié mo e kakanó; ko e ongo meʻá ni ʻokú na fepaki, ko ia ʻe ʻikai ai te mou fai ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ko ia ʻoku mou loto ke faí.+
18 ʻIkai ko ia pē, kapau ʻoku tataki kimoutolu ʻe he laumālié, ʻoku ʻikai te mou ʻi he malumalu ʻo e laó.
19 Ka ko eni ko e ngaahi ngāue ʻa e kakanó kuo hā mahino ia, ʻa ia ko e fehokotaki fakasino taʻetaau,*+ taʻemaʻa, faikovi taʻemīngao,*+
20 tauhi ʻaitoli, fakahaʻele fakafaʻahikehe,*+ fakafili, fekeʻikeʻi, meheka, ʻita tōlili, fekīhiaki, fakafaʻafaʻahi, muimui ʻi he akonaki ʻa e tangatá,
21 loto-kovi, konā,+ ngaahi paati uatau,* mo e ngaahi meʻa hangē ko ʻení.+ ʻOku ou tomuʻa fakatokanga atu kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, hangē pē ko ia naʻá ku ʻosi fakatokanga atu ai kiate kimoutolú, ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.+
22 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki,* anga-lelei, lelei,+ tui,
23 anga-malū, mapuleʻi-kita.+ ʻOku ʻikai ha lao ke ne taʻofi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.
24 ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻoku ʻo Kalaisi Sīsuú kuo nau tutuki ki he ʻakaú ʻa e kakanó fakataha mo ʻene ngaahi havalá mo ʻene ngaahi holí.+
25 Kapau ʻoku tau moʻui ʻo fakatatau ki he laumālié, tau ʻaʻeva taau ai pē foki ʻi he laumālié.+
26 ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia,+ ʻo fakatupunga ha feʻauʻauhi,+ mo e femehekaʻaki.
Fakamatala ‘i Lalo
^ Pe “ʻīsite.”
^ Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
^ Fakafoʻilea, “te nau toʻo honau ʻōkani fakafanaú.”
^ Pe ngalingali, “kuo fālute.”
^ Faka-Kalisí, por·neiʹa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
^ Pe “tōʻonga taʻenā.” Faka-Kalisí, a·selʹgei·a. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
^ Pe “faifakalouʻakau; ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”
^ Pe “ngaahi fakafiefia longoaʻa.”
^ Pe “kātaki-fuoloa.”