Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

ʻOku Hala ʻa e Fakasōtomá?

ʻOku Hala ʻa e Fakasōtomá?

 “ʻI heʻeku tupu haké, ko e meʻa faingataʻa taha kiate au ke fekuki mo iá ko ʻeku manako tangatá. Naʻá ku fakakaukau ko e meʻa pē ia ʻi he tupu haké, ka ko e ngaahi ongo ko iá ʻokú ne kei lōmekina pē au.”​—David, 23.

 Ko David ko ha Kalisitiane ʻokú ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ne fai ia lolotonga ʻokú ne manako tangatá? Ko e hā ʻa e ongoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fakasōtomá?

 Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?

 ʻOku kehekehe ʻa e vakai ʻa e anga fakafonuá ki he fakasōtomá pea pehē ki he ʻalu ʻa e taimí. Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai puleʻi ʻe he fakakaukau manakoá pe “feʻaveʻaki holo ʻe he matangi kotoa pē ʻo e akonaki.” (ʻEfesō 4:​14) Ka, ʻoku fakatefito ʻenau vakai ki he fakasōtomá mo ha ngaahi tōʻonga kehe pē fekauʻaki mo ia ʻi he ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu ʻe he Tohi Tapú.

 Ko e vakai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga fakasōtomá ʻoku māʻalaʻala. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá:

  •  “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke mohe mo ha tangata ʻo hangē ko hoʻo mohe mo ha fefiné.”​—Livitiko 18:22.

  •  “Naʻe tuku atu ʻe he ʻOtuá ke nau muimui ʻi he ngaahi holi taʻemaʻa ʻo honau lotó, . . . ki he ngaahi holi fakamā fakaefehokotaki fakasinó, he ko honau kakai fefiné naʻa nau hiki mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku fakanatulá ki he meʻa ʻoku ʻalu kehe ia mo natula.”​—Loma 1:​24, 26.

  •  “ʻOua ʻe tuku ke takihalaʻi kimoutolu. Ko e faʻahinga ʻoku fehokotaki fakasino taʻetāú, kau tauhi ʻaitolí, kau tonó, kau tangata ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he ngaahi tōʻonga fakasōtomá, kau tangata ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá, kau kaihaʻá, kakai mānumanú, kau faʻa konaá, kau laukovi loí, mo e kau maʻu koloa fakamālohí ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”​​—1 Kolinitō 6:​9, 10.

 Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku ngāueʻaki ia ki he kakai kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi holi fakasōtoma pe ngaahi holi anga-maheni. Ko e moʻoni, ko e tokotaha kotoa kuo pau ke ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi kitá ʻi he taimi ʻe fakataueleʻi ai ia ke ne kau ʻi he tōʻonga ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá.​​—Kolose 3:5.

 ʻOku ʻuhinga iá . . . ?

 ʻOku ʻuhinga iá ʻoku pouaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehiʻa ki he kau fakasōtomá?

 ʻIkai. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehiʻa ʻi ha taha​—fakasōtoma pe ʻikai. ʻI hono kehé, ʻokú ne tala mai ke “tuli ke melino mo e kakai kotoa pē,” tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tōʻonga moʻuí. (Hepelū 12:14) Ko ia ʻoku hala ke kau ʻi he houtamakí, faihia ʻo e tau fehiʻá, pe ko hano faʻahinga ngaohi koviʻi pē ʻo e kau fakasōtomá.

 ʻOku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke fakafepakiʻi ʻe he Kalisitiané ʻa e ngaahi lao ʻokú ne fakaʻatā ʻa e mali fakasōtomá?

 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí ko hono fakatahaʻi ʻa e tangata ʻe taha mo e fefine ʻe taha. (Mātiu 19:​4-6) Kae kehe, ko e ngaahi fili ki he ngaahi lao ʻo ha puleʻanga ʻo e mali fakasōtomá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fakakaukau fakaetangata pē, kae ʻikai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ki he kau Kalisitiané ke nau nofoʻaki tuʻu-ʻatā fakapolitikale. (Sione 18:36) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke nau poupou pe fakafepaki ki he ngaahi lao ʻa e puleʻangá fekauʻaki mo e mali fakasōtomá pe tōʻonga fakasōtomá.

 Kae fēfē kapau . . . ?

 Kae fēfē kapau ʻoku tōʻongaʻaki ʻe ha taha ʻa e fakasōtomá? ʻE lava ke liliu ʻa e tokotaha ko iá?

 ʻIo. Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fai pehē! Hili hono fakahaaʻi ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá heʻikai te nau maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu.”​—1 Kolinitō 6:​11.

 ʻOku ʻuhinga iá ko e faʻahinga kuo nau taʻofi ʻa e tōʻonga fakasōtomá ʻoku ʻikai ke nau kei ongoʻi ha hoholi pē ki heʻenau tōʻonga moʻui ki muʻá? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú, ʻa ia ʻoku fai ai pē hono fakafoʻou fakafou ʻi he ʻilo totonú.” (Kolose 3:​10) Ko e liliú ko ha ngāue hokohoko ia.

 Kae fēfē kapau ko ha taha ʻoku loto ke muimui he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ka ʻokú ne kei maʻu ʻa e ngaahi holi fakasōtomá?

 Hangē ko ha faʻahinga holi pē, ko ha taha ʻe lava ke ne fili ke ʻoua te ne fakaʻatā ia pe fakatōliʻa ʻa e ngaahi holi ko iá. Anga-fēfē? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou fakahoko ai ʻa e holi fakakakanó.”​—Kalētia 5:​16.

 Fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke pehē ʻe he vēsí ʻoku ʻikai toe maʻu ʻe he tokotahá ʻa e holi fakakakanó. ʻI hono kehé, fakafou hono maʻu ha taimi tēpile fakalaumālie lelei ʻo e ako Tohi Tapú mo e lotu, te ne maʻu leva ai ʻa e mālohi ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi holi ko iá.

 Ko David, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne ʻiloʻi hono moʻoní, tautefito ʻi he hili ʻene fakamatalaʻi ki heʻene ongo mātuʻa Kalisitiané fekauʻaki mo ʻene fāingá. “Ko ha fuʻu kavenga lahi naʻe matoʻo atu mei hoku umá,” ko ʻene laú ia, “pea mahalo naʻá ku mei fiefia ange ʻi hoku taʻu hongofulu tupú kapau naʻá ku sinaki fakamatala ange ia ki heʻeku ongo mātuʻá.”

 Ko hono moʻoní, ʻoku tau fiefia ange ʻi he moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻOku tau tuipau ʻoku nau māʻoniʻoni, ʻo “ʻai ʻa e lotó ke fiefia,” pea “ʻi hono tauhi iá, ʻoku ʻi ai hono fuʻu totongi.”​—Saame 19:​8, 11.