Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ke Faitotonu Aí?

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ke Faitotonu Aí?

 ʻUhinga ʻoku taʻefaitotonu ai ʻa e kakai ʻe niʻihi

 ʻI he māmaní he ʻahó ni, ko e faitotonú ʻoku hā ngali ʻikai hano ʻaonga. He ko ē, ʻe fakaʻuhinga nai ʻa e niʻihi:

  •   ‘Kapau heʻikai ke u loi ki heʻeku ongo mātuʻá, ʻe tauteaʻi au ke u nofo maʻu ʻi ʻapi.’

  •   ‘Kapau heʻikai ke u kākā ʻi he sivi ko ení, mahalo pē te u tō.’

  •   ‘Kapau heʻikai ke u kaihaʻasi ʻa e koloa ko ʻení, ʻe pau ke u tātānaki ha sēniti ke fakatau mai ʻaki.’

 ‘ʻIkai ko ia pē, ko e hā hano kovi?’ ko e ʻeke ia ʻe he niʻihi. ‘ʻIkai ʻoku taʻefaitotonu ʻa e tokotaha kotoa?’

 Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ko e ʻikai. Ko e kakai tokolahi​—kau ai ʻa e toʻutupu tokolahi​—ʻoku nau tui ʻoku ʻi ai hono lelei ʻo e faitotonú, pea ʻi ha ʻuhinga lelei. “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Kalētia 6:7) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e ngaahi meʻa ʻoku tau faí ʻoku ʻi ai maʻu pē hono ngaahi nunuʻa​—pe ʻoku lelei pe kovi.

 Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he ngaahi nunuʻa kovi kuo utu ʻe he kakaí mei he loí.

  “Naʻá ku loi ki heʻeku faʻeé fekauʻaki mo ha tamasiʻi naʻá ku talanoa mo ia. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi lelei naʻe ʻikai ke u tala ange ʻa e moʻoní. ʻI he tuʻo tolu pē ʻeku loí, naʻe ʻita lahi ʻeku faʻeé. Naʻe tauteaʻi au ke u nofo maʻu ʻi ʻapi ʻi he uike ʻe 2 pea naʻe ʻikai ke u toe ngāueʻaki ʻeku telefoní pe sio TV ʻi he māhina ʻe 1. Talu mei ai naʻe ʻikai ke u toe lohiakiʻi ʻeku ongo mātuʻá!”​​—Anita.

 Ke fakakaukau ki ai: Ko e hā ʻe fiemaʻu ai kia Anita ha kiʻi taimi ke ne toe maʻu mai ʻa e falala ʻene faʻeé?

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko eni kuo mou huʻi atu ʻa e kākaá, ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke ne lea moʻoni ki hono kaungāʻapí.”​—ʻEfesō 4:25.

 Naʻá ku lohiakiʻi ʻeku ongo mātuʻá peá u fakakaukau heʻikai ke na ʻiloʻi ka ki mui aí naʻá ku ʻohovale ʻi heʻena tala mai ke u toe fakamatala angé ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe fuʻu mamaʻo ʻaupito ia mei he moʻoní ʻo aʻu ʻo ʻikai ke u manatuʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻeku talanoá. Kapau te ke lea moʻoni ʻi he kamatá, heʻikai ke hoko ʻa e palopalema ko iá!”​​—Anthony.

 Ke fakakaukau ki ai: Naʻe mei lava fēfē ke fakaʻehiʻehi ʻa Anthony mei he tuʻunga fakamā ko iá?

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e loungutu loí ʻoku fakalielia ia kia Sihova, Ka ko e faʻahinga ʻoku faitōnungá ʻoku nau ʻoatu ʻa e fiefia kiate ia.”​—Palōveepi 12:22.

  “ʻOku ʻi ai hoku kaungā-fefine ko e ngutu mālie atu ʻene ngaahi talanoá. ʻOkú ne talanoa fakalahi pea mioʻi e ngaahi meʻa ʻe niʻihi. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate ia pea ʻoku ou feinga ke ʻoua ʻe fuʻu nōfoʻi ai. Ka ʻoku faingataʻa moʻoni ke tui pe falala kiate ia.”​​—Yvonne.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻE anga-fēfē hono uesia ʻe he talanoa fakalahí mo e fanga kiʻi loi “īkí” ʻa e ongoongo ʻo e kaungāmeʻa ʻo Yvonne?

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ʻemau fakaʻamú ia ke mau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”​—Hepelū 13:18.

Ko ha fakavaʻe ʻoku papā ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻa e falé kotoa; ʻi he founga tatau, ko e taʻefaitotonú ʻe lava ke ne fakameleʻi ʻa e lelei ho ongoongó

 ʻUhinga ʻoku lelei ai ʻa e faitotonú

 Fakakaukau he taimí ni ki he ngaahi fua lelei te ke utu ʻi he hoko ʻo faitotonú.

  “Ko ha fefine naʻá ne lue muʻomuʻa ʻiate au naʻe tō haʻane paʻanga. Naʻá ku ui atu ki ai pea fakafoki ange ʻene paʻangá. Naʻá ne fakamālō lahi mai. Naʻá ne pehē: ‘Naʻá ke anga-lelei ʻaupito. ʻOku ʻikai ke tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau faitotonu ʻo fai pehē.’ Ko ha ongoʻi lelei ia ke fakatokangaʻi kita ʻokú te fai ʻa e meʻa ʻoku totonú!”​​—Vivian.

 Ke fakakaukau ki ai: Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe ʻohovale ai ʻa e fefiné ʻi he sio ki he faitotonu peheé? Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa Vivian mei he hoko ʻo faitotonú?

 ‘Oku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fiefia ē ko e faʻahinga . . . ʻoku nau fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonú.”​—Saame 106:3.

  “ʻOku mau ngāue ʻi he pisinisi fakamaʻá ko ha fāmili, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻemau fakamaʻa ha ʻōfisi, te mau sio ki ha foʻi koini ʻoku lī he falikí. ʻI heʻene peheé, ʻoku mau hili ʻa e koiní ʻi he tesi ofi tahá. Ko ha tokotaha ngāue ʻe taha naʻá ne mei fakapikoʻia ʻi heʻemau fuʻu faitotonú​—‘Ko ha kiʻi foʻi koini pē ia!’ ko ʻene leá ia. Ka ʻokú ke ʻilo ha meʻa? Naʻá ne falala pau mai maʻu pē kiate kimautolu.”​​—Julia.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻE anga-fēfē ʻa e kaunga lelei ʻa e ongoongo ʻo e faitotonu ʻa Julia ʻi he taimi ʻokú ne fiemaʻu ai ha tohi fakaongoongolelei ki ha ngāue ʻe taha?

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fai ho tūkuingatá ke fakahāhaaʻi atu koe ʻokú ke fakahōifua ki he ʻOtuá, ko ha tangata ngāue ʻoku ʻikai ha meʻa ke mā ai.”​—2 Tīmote 2:15.

  “Naʻá ku ngāueʻi ʻa e houa ʻe 64 ka naʻe ʻomai kiate au ʻa e vahe ki he houa ngāue ʻe 80. Neongo naʻe mei fakafiefia ke u maʻu ai pē ia, heʻikai pē lava ke u fai pehē. Naʻá ku tala ange ia ki he pule ʻakaunitení, pea naʻá ne houngaʻia lahi ai. ʻOku lavameʻa ʻa e kautahá, ka naʻe ʻikai ke u fie tauhi ha paʻanga ʻo hangē ia naʻá ku kaihaʻá.”​​—Bethany.

 Ke fakakaukau ki ai: Ko e kaihaʻa mei ha kautahá ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e taʻefaitotonu ia ko iá ʻi he kaihaʻa mei ha tokotahá?

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi ha tokotaha kākā, ka ʻokú Ne kaumeʻa ofi mo e faitotonú.”​—Palōveepi 3:32.