Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

ʻE Lava Fēfē Ke U Akoʻi Hoku Konisēnisí?

ʻE Lava Fēfē Ke U Akoʻi Hoku Konisēnisí?

 Ko fē ʻi he ngaahi meʻá ni ʻe lava ke ke fakahoa ki ai ho konisēnisí?

  •   kāpasa

  •   sioʻata

  •   kaumeʻa

  •   fakamaau

 Ko e tali tonú ʻa e tuʻunga kotoa ʻe fā ko ení. Ko e kupu ko ení te ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhingá.

 Ko e hā ʻa e konisēnisi?

 Ko e konisēnisí ko ha ongo ia ʻi loto ʻiate koe ki he tonú mo e halá. ʻOku hangē ia kuo “hiki ʻi honau lotó ʻa e kakano ʻo e laó,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Loma 2:15) Ko ha konisēnisi lelei ʻokú ne tokoniʻi koe ke sivisiviʻi ha fili ʻoku ʻamanaki ke ke fai pe ha fili kuó ke ʻosi fai.

  •   Ko ho konisēnisí ʻoku hangē ha kāpasá. ʻOkú ne tataki koe ʻi he hala totonú ke ʻoua naʻá ke tō ki ha faingataʻa.

  •   Ko ho konisēnisí ʻoku hangē ha sioʻatá. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ho tuʻunga fakaeʻulungāngá, ʻo fakaeʻa mai ai pe ko e tangata fēfē koe.

  •   Ko ho konisēnisí ʻoku hangē ha kaumeʻa leleí. ʻE lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e faleʻi lelei pea tokoniʻi koe ke lavameʻa​—kapau te ke ngāueʻaki ia.

  •   Ko ho konisēnisí ʻoku hangē ha fakamāú. ʻOkú ne fakahalaiaʻi koe ʻi hoʻo fai ha meʻa ʻoku kovi.

Ko ha konisēnisi lelei ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto

 Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Ko ho konisēnisí ko ha meʻangāue mahuʻinga ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke (1) fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto pea (2) fakahaaʻi ʻokú ke fakaʻiseʻisa ʻi hoʻo ngaahi fehālaakí.

 Ko e hā e ʻuhinga ke akoʻi ai ho konisēnisí?

 ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapu ke tau “tauhi maʻu ha konisēnisi lelei.” (1 Pita 3:16) ʻOku faingataʻa ke tau fai eni kapau ʻoku teʻeki ai ke tau akoʻi hotau konisēnisí.

 “Naʻá ku faʻa loi ki heʻeku ongo mātuʻá fekauʻaki mo e feituʻu naʻá ku ʻi aí pea fakapulipuli meiate kinaua. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe fakahohaʻasi au ʻe hoku konisēnisí, ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ʻoku hala ʻa e meʻa naʻá ku faí.”​—Jennifer.

 Faifai atu pē, naʻe ueʻi ʻa e konisēnisi ʻo Jennifer ke ne tala ki heʻene ongo mātuʻá ʻa e meʻa naʻe hokó pea tuku hono lohiakiʻi kinaua.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻI he tuʻunga fē naʻe mei lava ai ke fakatokanga ʻa e konisēnisi ʻo Jennifer kiate iá?

 “ʻOku faingataʻa pea fakalotomafasia ke moʻui lōua. Ko hono fakaʻatā pē koe ʻe ho konisēnisí ke fai ha fili hala ʻe taha, ko ʻene faingofua ange ia ke toe fai ha fili hala ʻe taha.”​—Matthew.

 Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau tukunoaʻi fakaʻaufuli honau konisēnisí. ‘Oku ‘ikai ke nau “toe maʻu ʻa e ongoʻi fakaeʻulungaanga totonu kotoa pē,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (ʻEfesō 4:19) ʻOku fakalea ʻe he Good News Translation: “Kuo ʻikai ke nau toe ongoʻi fakamāʻia.”

 Ke fakakaukau ki ai: ʻI he ʻikai ke ongoʻi halaia ʻa e kakaí ʻi heʻenau fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻoku lelei ange ai ʻenau moʻuí? Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema te nau tō ki aí?

 Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Ke tauhi maʻu ha konisēnisi lelei, ʻoku fiemaʻu ke ke akoʻi ho “ngaahi mafai ʻiloʻiló . . . ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá.”​—Hepelū 5:14.

 ʻE lava fēfē ke ke akoʻi ho konisēnisí?

 Ke akoʻi ho konisēnisí, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha tuʻunga ke ke muimui ki ai, pea fakahoa leva ia ki he meʻa ʻokú ke faí. Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻoku fokotuʻu ʻe he:

  •   fāmilí mo e anga-fakafonuá

  •   toʻumeʻá

  •   faʻahinga ʻiloá

 Kae kehe, ko e tuʻunga ki he moʻuí ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻoku laka mamaʻo ange ia. ʻOku ʻikai ke fakaʻohovale eni koeʻuhi ko e Tohi Tapú ko e “fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá,” ʻa e Tokotaha-Fakatupú pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa lelei taha maʻa kitautolú.​—2 Tīmote 3:16.

 Fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

 KO E TUʻUNGÁ: “Ko ʻemau fakaʻamú ia ke mau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”​—Hepelū 13:18.

  •   ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he tuʻunga ko ení ho konisēnisí ʻi hano fakataueleʻi koe ke kākā ʻi ha sivi, loi ki ho ongo mātuʻá pe kaihaʻa?

  •   Kapau ʻoku ueʻi koe ʻe ho konisēnisí ke ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

 KO E TUʻUNGÁ: “Hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú.”​—1 Kolinitō 6:18.

  •    ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he tuʻunga ko ení ho konisēnisí ʻi hano fakataueleʻi koe ke sio ʻi he ʻata fakalieliá pe fehokotaki fakasino ki muʻa ke malí?

  •   Kapau ʻoku ueʻi koe ʻe ho konisēnisí ke hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

 KO E TUʻUNGÁ: “Kae hoko ʻo feangaleleiʻaki, manavaʻofa kaungāongoʻi, ʻo fefakamolemoleʻaki mātuʻaki loto-lelei.”​—ʻEfesō 4:32.

  •    ʻE lava fēfē ke tākiekina koe ʻe he tuʻunga ko ení ʻi he hoko ha fetaʻemahinoʻaki mo hao tokoua pe kaumeʻa?

  •   Kapau ʻoku ueʻi koe ho konisēnisí ke faʻa fakamolemole mo kaungāongoʻi, ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

 KO E TUʻUNGÁ: “Ko Sihova ʻokú ne . . . fehiʻa ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ki he fakamālohí.”​—Saame 11:5.

  •    ʻE lava fēfē ke tākiekina koe ʻe he tuʻunga ko ení ʻi hoʻo fili ʻa e ngaahi faivá, polokalama TV mo e ngaahi keimi vitioó?

  •   Kapau ʻoku ueʻi koe ʻe ho konisēnisí ke talitekeʻi ʻa e fakafiefia fakamālohí, ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

 TALANOA MOʻONI: “Naʻe ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakamālohí pea naʻá ku fai pehē foki mo au. Naʻe tala mai leva heʻeku tamai ke ʻoua naʻá ku toe ngāueʻaki ʻa e keimi ko iá. ʻI he meʻá ni, naʻá ku toki vaʻinga pē ai ʻi heʻeku ʻalu ki hoku ngaahi kaungāmeʻá. ʻI heʻeku foki mai ki ʻapí naʻe ʻikai ke u tala ha meʻa. Naʻe ʻeke mai ʻe heʻeku tamaí pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hokó, pea naʻá ku tala ange ʻikai. ʻI he ʻaho pē ʻe taha, naʻá ku lau ai ʻa e Saame 11:5. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku fiemaʻu ke taʻofi ʻeku vaʻinga ʻi he ngaahi keimi ko iá. ʻI he taimi ko ení, naʻá ku taʻofi leva ia. ʻI he sio ʻa e taha hoku ngaahi kaungāmeʻá ki he meʻa naʻá ku faí, naʻe ueʻi ai ia ke ne taʻofi ʻene keimi fakamālohí.”​—Jeremy.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻI he tuʻunga fē naʻe kamata ngāue ai ʻa e konisēnisi ʻo Jeremy pea ʻi he tuʻunga fē naʻe kamata ai ke ne fanongo ki aí? Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Jeremy?

 Ko e meʻa mahuʻinga tahá: ʻOku tapua mai ʻe ho konisēnisí pe ko e tokotaha fēfē koe pea mo e meʻa ʻokú ke tui ki aí. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe ho konisēnisí fekauʻaki mo koé?