Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e ʻAhiʻahí?

ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e ʻAhiʻahí?

 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻI he taimi ʻoku ou loto ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku ʻiate au ʻa e hehema ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví.” (Loma 7:​21) Kuó ke ongoʻi pehē? Kapau ko ia, ko e kupu ko ení te ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahi ke fai ʻa e ngaahi holi fehālākí.

 Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiloʻí

 Ko e ʻahiʻahí mo e tenge mei he toʻumeʻá ʻokú na ō fakataha. Ko e moʻoni, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.” (1 Kolinitō 15:33) Ko e tenge mei he niʻihi kehé pe mei he mītiá ʻoku lava ke ne fakatupunga ha holi ʻi ho lotó pea te ne taki koe ki ha ʻahiʻahi pea ʻai koe ke ke ke “muimui ki he tokolahí ke fai ha kovi.”​—ʻEkisoto 23:2.

 “Ko e tenge ke manakoa mo tali leleí ʻe taki atu ai koe ke fai ha meʻa pē ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé, koeʻuhí pē ke maʻu ʻenau leleiʻiá.”—Jeremy.

 Ke fakakaukau ki ai: Ko e hā ʻoku faingataʻa ʻai hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí kapau ʻokú ke tokanga tōtuʻa ki he anga e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo koé?​—Palōveepi 29:25.

 Ko e meʻa mahuʻinga tahá: ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e tenge mei he toʻumeʻá ke ne fakangaloku ho tuʻungá.

 Meʻa ʻoku lava ke ke faí

 Fakapapauʻi hoʻo tuí. Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí, te ke hangē ai ha lōpotí ʻoku taʻeʻatamai. ʻOku lelei ange ke muimui ki he ekinaki ʻa e Tohi Tapú: “Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; piki maʻu ki he meʻa ʻoku leleí.” (1 Tesalonaika 5:​21) Ko hoʻo mahinoʻi ange ʻa hoʻo tuí, ko e faingofua ange ia ke ke piki maʻu ki ai pea talitekeʻi ha ʻahiʻahi ʻe fepaki mo ia.

 Ke fakakaukau ki ai: Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tui ai ko e tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá ko e lelei pē ia maʻau?

 “Kuó u mahinoʻi, ʻi he taimi pē ʻoku ou tuʻumaʻu ai ʻi heʻeku tuí pea ʻikai fakangaloku ki he ʻahiʻahí ʻoku tokaʻi lahi ai au ʻe he niʻihi kehé.”—Kimberly.

 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Taniela. Lolotonga ʻa ʻene kei talavoú, ko Taniela naʻá ne ‘fakapapauʻi ʻi hono lotó’ te ne talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.​—Taniela 1:8.

Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí, te ke hangē ai ko ha lōpotí ʻoku puleʻi ʻe ha taha

 ʻIlo ho vaivaiʻangá. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he “ngaahi holi fakatalavoú”​—ko e holi mālohi tautefito ʻene mālohí ʻi he taimi ʻo e talavoú. (2 Tīmote 2:​22) ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi holi fehokotaki fakasinó kae pehē foki ki he holi ke tali ʻe he niʻihi kehé pea mo e holi ke tauʻatāina lahi ange teʻeki ke taimí.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻi hono tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻe heʻene holi pē ʻaʻaná.” (Sēmisi 1:​14) Ko e hā ʻa e holi ʻokú ne fakataueleʻi lahi taha koé?

 “Faitotonu kiate koe ʻo fekauʻaki mo e ʻahiʻahi ʻokú ke moʻuangofua ki aí. Fai ha fekumi ki he founga ke faitau ai mo e ngaahi ʻahiʻahí, pea tohiʻi hifo ʻa e ngaahi poini ʻe lava ke ke ngāueʻakí. ʻI he foungá ni, ʻi hoʻo toe fehangahangai mo e ʻahiʻahi ko iá, te ke ʻiloʻi ʻa e founga ke ikuʻi ai iá.”—Sylvia.

 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Tēvita. Ko e taimi naʻá ne fakangaloku ai ki he tenge mei he niʻihi kehé naʻa mo ʻene ngaahi holí tonu. Naʻe ako ʻa Tēvita mei heʻene ngaahi fehālākí pea feinga ke fakatonutonu. “Fakatupu ʻiate au ha loto-maʻa,” ko ʻene lotu ia kia Sihová, “pea ʻai kiate au ha laumālie foʻou, ha laumālie ʻoku tuʻu maʻu.”​—Saame 51:10.

 Mapuleʻi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví.” (Loma 12:21) ʻOku ʻuhingá heʻikai te ke feinga ke ikunaʻi koe ʻe he ʻahiʻahí. ʻOku lava ke ke fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

 Ke fakakaukau ki ai: ʻE lava fēfē ke ke mapuleʻi mo ‘fakaleleiʻi’ ha tuʻunga kuo fakataueleʻi ai koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá?

 “ʻOku ou fakakaukau te u ongoʻi fēfē kapau te u fakangaloku ki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē? Te u ongoʻi lelei ange ai? Mahalo nai, ka ʻi ha vahaʻa taimi nounou pē. Te u ongoʻi lelei ange ʻi ha hili ha vahaʻa taimi lōloa ange? ʻIkai, te u ongoʻi kovi ange. ʻE lelei nai ia? ʻIkai!”​—Sophia.

 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Paula. Neongo naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi hehema kovi, ka naʻe mapuleʻi pē ʻe Paula. Naʻá ne tohi: “Ka ʻoku ou akonakiʻi fefeka ʻa hoku sinó mo taki ia hangē ha pōpulá.”​—1 Kolinitō 9:​27, fakamatala ʻi lalo.

 Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Ko koe ʻokú ke ʻi he sea ʻo e fakaʻulí ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí.

 Manatuʻi, ʻoku fakataimi pē ʻa e ʻahiʻahí. “ʻI heʻeku ʻi he ako māʻolungá naʻe hoko ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻa ia ʻoku hā siʻi ia ʻi he taimí ni,” ko e lau ia ʻa Melissa taʻu 20. “ʻI he fakakaukauloto ki hení ʻokú ne fakafiemālieʻi au ko e ngaahi ʻahiʻahi lolotongá ʻe fakataimi pē mo ia pea ʻe ʻi ai ha taimi te u sio mai ai teu ongoʻi lelei ange koeʻuhí ko ʻeku talitekeʻi iá.”