Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU E VALU

Na Tumau e ui i Mea na Lotovaivai Ai

Na Tumau e ui i Mea na Lotovaivai Ai

1. Aiseā na faavauvau ai ma mafatia tagata i Sailo?

UA MATUĀ faavauvau Samuelu ma le toʻatele o tagata o le aai o Sailo. Ua faalogoina le tagiauē o fafine ma tamaiti ina ua logotala i le toʻatele o tane, tamā, o tuagane, ma atalii ua motusia le mafutaga. E leʻi leva talu ona fasiotia e Filisitia ni tane Isaraelu e 4,000 i se isi taua, ae o lea foʻi ua toe fasiotia se isi 30,000.—1 Samu. 4:1, 2, 10.

2, 3. O ā mea na tutupu na matuā lē faamamaluina ai Sailo?

2 O se isi tulaga mataʻutia, sa ave e atalii leaga o Eli le Ositaulaga Sili, o Hofeni ma Fineaso, le atolaau a le Atua i le taua. O lenei atolaau e masani ona tuu i le Mea e Sili Ona Paia o le faleʻie paia, ma sa fai ma faailoga o le faatasi mai o le Atua. Na latou manatu o le a puipuia e le atolaau i latou ma manumalo ai. Peitaʻi, sa fasiotia e Filisitia atalii o Eli ma faoa le Atolaau.—1 Samu. 4:3-11.

3 E tele senituri o faamamaluina le faleʻie paia i Sailo ona o le atolaau, ae o lea ua faoa. Ina ua faalogo Eli i lenei tala, ona paʻū lea o ia i tua mai i lona nofoa ma maliu ai i le 98 o ona tausaga. Sa maliu ai foʻi ma le avā a Fineaso a o ia fanauina se tama. A o leʻi oti, na ia faapea mai: “Ua aveesea le mamalu mai iā Isaraelu i le nuu na ave faapagota i ai.” Ioe, o le a matuā suia le tulaga o mea i Sailo.—1 Samu. 4:12-22.

4. O le ā o le a tatou iloiloina i lenei mataupu?

4 O le a faapefea ona feagai Samuelu ma nei tala faanoanoa? Faamata na lava lona faatuatua e fesoasoani ai i tagata ua lē toe maua le puipuiga ma le finagalo malie o Ieova? I aso nei, e tatou te feagai foʻi ma mea faigatā ma mea e faalotovaivaia ai, lea e tofotofoina ai lo tatou faatuatua. O lea, seʻi o tatou iloiloina ni lesona mai iā Samuelu.

Na Ia ʻFaatupu le Amiotonu’

5, 6. O le ā o loo uaʻi atu ai lenei tala a o faagasolo le 20 tausaga, ma o ā mea sa faia e Samuelu i lenā taimi?

5 Ua uaʻi atu nei le faamatalaga a le Tusi Paia i le tele o puapuaga na oo i tagata Filisitia ona o lo latou aveina o le Atolaau, ma na iʻu ina latou toe faafoʻiina ifo le Atolaau. Ua mavae le 20 o tausaga talu mai lenā taimi, ae faatoʻā toe taʻua se tala e uiga iā Samuelu. (1 Samu. 7:2) O ā ana mea sa fai i na tausaga? E manino le tali mai a le Tusi Paia.

Na faapefea ona fesoasoani Samuelu i ona tagata e feagai ma mafatiaga ma mea na lotovaivai ai?

6 A o leʻi amata lenā 20 tausaga, sa “faaoo atu pea e Samuelu le upu i Isaraelu uma.” (1 Samu. 4:1) Ua faaalia mai i le Tusi Paia, a o faagasolo lenā taimi, sa fai ma masani a Samuelu le asia o aai e tolu o Isaraelu i tausaga taʻitasi. Sa ia taulimaina ni finauga ma fesili a tagata, ona toe foʻi ai lea i lona nuu o Rama. (1 Samu. 7:15-17) O lea la, sa tele lava mea na faia e Samuelu i na tausaga e 20.

E ui e lē o taʻua i le Tusi Paia Samuelu mo se vaitaimi e 20 tausaga, ae e tatou te mautinoa sa pisi o ia i le auaunaga iā Ieova

7, 8. (a) O le ā le feʻau na taʻu atu e Samuelu ina ua mavae le 20 tausaga o ana galuega mamafa? (e) O le ā le tali atu a tagata?

7 O amioga lē mamā ma amioga leaga a atalii o Eli na mou atu ai le faatuatua o tagata, ma liliu atu ai i le ifo i tupua. Ina ua mavae lenā 20 tausaga, ona faapea atu lea o Samuelu: “Afai e tou te toe foʻi atu iā Ieova ma o outou lotoatoa, ia tuu ese atua ese mai iā te outou ma tupua o Asaira, ma uaʻi atoatoa atu o outou loto iā Ieova ma auauna tau lava o ia, e na te laveaʻi iā te outou mai i lima o Filisitia.”—1 Samu. 7:3.

8 Talu ai na matuā faatoʻilaloina Isaraelu, o lea na puapuagatia ai ma sauāina le nuu ona o “lima o Filisitia.” Ae na faamautinoa atu e Samuelu i le nuu, o le a suia lea tulaga pe afai e latou te toe foʻi iā Ieova. O lea na tuu ese ai loa e le nuu a latou tupua, ma “e na o Ieova lava ua latou auauna atu i ai.” Na faapotopoto e Samuelu le nuu i Mesepa, o se aai i vaega maugā i mātū o Ierusalema, ma na latou anapopogi ma salamō ona o a latou agasala.—Faitau le 1 Samuelu 7:4-6.

Na manatu Filisitia i le faatasiga a tagata salamō o Ieova i Mesepa, o se avanoa lelei lenā e osofaʻi atu ai

9. O le ā le avanoa na manatu tagata Filisitia ua latou maua, ma na faapefea ona gaoioi tagata o le Atua?

9 Ina ua iloa e Filisitia ua potopoto tagata o le Atua i Mesepa, ona latou manatu lea o le taimi lelei lea e siitaua atu ai iā Isaraelu. Na matuā fefefe le nuu ma talosaga atu iā Samuelu e tatalo mo i latou. Ona tali mai lea o Ieova, ma na faaalia lona toʻasā i le pā o se faititili. Ua faapea mai le mau: “Ona faapā mai lea e Ieova o le faititili leotele iā Filisitia i lenā aso.”—1 Samu. 7:7-10.

10, 11. (a) Aiseā e uiga ese ai le faititili lea na faalogoina e le ʻautau a Filisitia? (e) O le ā le iʻuga o le taua na amata mai i Mesepa?

10 Pe na pei le ʻautau a Filisitia o tamaʻi tamaiti e palaaai i faititili? E leai, auā o i latou o ni toa malolosi. O lea, e foliga mai sa matuā uiga ese lenei faititili. Pe na pā “leotele” mai lenei faititili a o lagilelei le aso, po o se siʻuleo na lagona atu mai i mauga? Po o le ā lava le tulaga, ae na matuā fefefe ai le ʻautau a Filisitia, ma mou atu ai lo latou tulaga o ni toa malolosi. O lea, na faavave atu ai loa tane Isaraelu ma tuliloa ʻautau a Filisitia seʻia oo atu i saute i sisifo o Ierusalema, ma na faatoʻilaloina ai i latou.—1 Samu. 7:11.

11 O lenā taua na suia ai tagata o le Atua. Na solomuli mālie ʻau a Filisitia mai i le laueleele o Isaraelu, a o avea pea Samuelu ma faamasino. Na faasolosolo foʻi ona toe maua e tagata o le Atua aai na faoa.—1 Samu. 7:13, 14.

12. O le ā le uiga o le faatupu e Samuelu o le amiotonu, ma o ā uiga sa fesoasoani iā te ia ina ia tumau ai pea?

12 I le tele o senituri mulimuli ane, na taʻua ai e le aposetolo o Paulo Samuelu faatasi ma faamasino ma perofeta faamaoni o ē ʻna faatupu le amiotonu.’ (Epe. 11:32, 33) Na faia e Samuelu le mea saʻo i le silafaga a Ieova, ma fesoasoani i isi e faia foʻi faapea. Na aogā ana taumafaiga auā na ia faatalitali ma le onosaʻi iā Ieova, ma tumau ma le faamaoni i lana auaunaga e ui ina lotovaivai. Na ia faaalia foʻi le lototalisapaia, auā na ia faia se maa faamanatu e manatua ai le fesoasoani a Ieova i ona tagata.—1 Samu. 7:12.

13. (a) O ā uiga e manaʻomia ina ia tatou faaaʻoaʻo ai iā Samuelu? (e) O le ā le taimi lelei e tatau ona atiaʻe ai na uiga?

13 Pe e te manaʻo e ʻfaatupu le amiotonu’? Afai o lea, ia faaaʻoaʻo i le onosaʻi, lotomaulalo ma le lototalisapaia o Samuelu. (Faitau le 1 Peteru 5:6.) O ai se isi e lē manaʻo i na uiga? Na aogā le atiaʻe ma le faaalia e Samuelu o na uiga a o laʻitiiti, auā na faigofie ai ona ia taulimaina faafitauli ina ua toeaina.

“E lē o Savavali Ou Atalii i Ou Ala”

14, 15. (a) O le ā le faafitauli na feagai ma Samuelu ina ua “toeaina”? (e) Pe na faatamala Samuelu i lona tulaga o se tamā e pei o Eli? Faamatala.

14 Ua oo ina “toeaina” Samuelu, ma ua iai ni ona atalii matutua e toʻalua, o Ioelu ma Avia. Na ia tuuina atu iā i laʻua le tiute tauave o le fesoasoani i lana galuega o se faamasino. Ae pagā lea, e ui i le faamaoni ma le amiotonu o Samuelu, ae na faaaogā e ona atalii lo la tulaga e faia ai ni faamasinoga piʻopiʻo ma faiga faatogafalea.—1 Samu. 8:1-3.

15 I se tasi aso, na faitio atu ai toeaina o Isaraelu iā Samuelu e faapea: “E lē o savavali ou atalii i ou ala.” (1 Samu. 8:4, 5) E lē o taʻua i le Tusi Paia pe na iloa e Samuelu mea na faia e ona atalii. Ae e leʻi faatamala Samuelu e pei o Eli, i le aʻoaʻia o lana fanau. Na aʻoaʻia ma faasalaina Eli e Ieova, ona o lona faamamaluina o ona atalii ae lē o le Atua. (1 Samu. 2:27-29) Ae sa faia pea e Samuelu le mea e saʻo i le silafaga a Ieova.

Na faapefea ona feagai Samuelu ma faalogona tigā ina ua faia e ona atalii ni mea leaga?

16. O ā faalogona o mātua e iai fanau fouvale, ma e faapefea ona maua se faamāfanafanaga mai i le faaaʻoaʻoga a Samuelu?

16 E lē o taʻua i le tala le māsiasi, popole ma le faanoanoa o Samuelu ona o mea leaga na faia e ona atalii. Peitaʻi, e faigofie ona malamalama le toʻatele o mātua i aso nei i ona faalogona, auā ua toʻatele fanau ua fouvale i le pule ma aʻoaʻiga a mātua. (Faitau le 2 Timoteo 3:1-5.) E ono maua e mātua ua oo iai na faalogona tigā, se faamāfanafanaga mai i le faaaʻoaʻoga a Samuelu. Na tumau pea ona faamaoni o ia e ui i amioga leaga a ona atalii. Ia manatua, e tusa pe e lē talia e fanau aʻoaʻiga e avatu i ai, ae o le faaaʻoaʻoga lelei a mātua e mafai ona pāʻia ai o latou loto. E mafai lava e mātua ona faafiafia lo latou Tamā o Ieova, e pei foʻi o Samuelu.

“Ia E Tofia se Tupu”

17. O le ā na mananaʻo ai toeaina o Isaraelu, ma o le ā le tali atu a Samuelu?

17 E leʻi iloa e atalii o Samuelu le matuiā o aafiaga o a la amioga i isi faapea si o la tamā. Na faapea atu toeaina o Isaraelu iā Samuelu: “O lenei, ia e tofia se tupu e faamasino iā i matou e pei o isi nuu uma.” Pe na manatu Samuelu ua teena o ia e le nuu? Auā sa ia faamasinoina i latou e tusa ma le finagalo o Ieova, a o lea ua mananaʻo i se tupu e fai ma faamasino. Sa iai tupu o atunuu tuaoi, ma sa mananaʻo ai foʻi Isaraelu i se tupu! O le ā le tali atu a Samuelu? Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea, “ua leaga iā Samuelu lenei mea.”—1 Samu. 8:5, 6.

18. Na faapefea ona faamāfanafana e Ieova Samuelu ma iloa ai le matuiā o le agasala a Isaraelu?

18 Mātau, ina ua tatalo Samuelu e uiga i lenei mataupu, na tali mai Ieova: “Ia e faalogo i upu a le nuu e tusa ma mea uma ua latou fai atu ai iā te oe; auā e lē o oe ua latou tetee i ai, a o aʻu ua latou teena mai i le avea ma o latou tupu.” Maʻeu se faamāfanafanaga mo Samuelu, ae pagā le faatigā o lenei nuu i le Atua o Lē e ona le malosi uma lava! Na fetalai Ieova iā Samuelu, e lapataʻia Isaraelu i iʻuga leaga e oo i ai pe a pulea i latou e se tupu faaletagata, ae na latou finau mai pea: “E leai, a ia fai so matou tupu e pule iā i matou.” O le usiusitaʻi o Samuelu, na ia faauuina ai le tupu na tofia e Ieova.—1 Samu. 8:7-19.

19, 20. (a) O ā auala na gauaʻi ai Samuelu i le faatonuga a Ieova ina ia faauu Saulo e avea ma tupu? (e) Na faapefea ona fesoasoani pea Samuelu i tagata o Ieova?

19 Pe na faia ma le musuā e Samuelu le faatonuga a le Atua? Pe sa ia teuloto lona ita? E ono faia faapena e le toʻatele, ae e leʻi faapena Samuelu. Na ia faauuina Saulo ma faailoa atu o Saulo lea ua filifilia e Ieova. Sa ia sogi atu foʻi iā Saulo, o se faailoga lea o le talileleia ma le gauaʻi atu i le tupu fou. Na ia faapea atu i le nuu: “Po ua outou vāai atu ea i lē ua filifilia e Ieova, e leai lava se tasi e tusa ma ia i le nuu uma?”—1 Samu. 10:1, 24.

20 Na uaʻi atu Samuelu i uiga lelei o Saulo, nai lo o ona masei. Na taulaʻi atu foʻi Samuelu i lona lava faamaoni i le Atua, nai lo o manatu o tagata faalotolotolua. (1 Samu. 12:1-4) Na ia auauna ma le faamaoni i lona tofiga mai iā Ieova, e ala i le lapataʻia ma fesoasoani i tagata e tumau ma le faamaoni. Na pāʻia loto o tagata i ana fautuaga ma augani atu iā te ia e tatalo mo i latou. Maʻeu le manaia o le tali atu a Samuelu: “Ia mamao iā te aʻu ona ou agasala iā Ieova i loʻu lē tatalo mo outou; ou te aʻoaʻoina outou i le ala lelei ma le tonu.”—1 Samu. 12:21-24.

Ua faamanatu mai e le faaaʻoaʻoga a Samuelu, e lē tatau ona mauaa iā i tatou le lotoleaga ma le ita

21. E faapefea ona aogā le faaaʻoaʻoga a Samuelu pe a e lē fiafia i le faaeaga ua maua e se tasi?

21 Pe na e lotovaivai ina ua maua e se isi se tofiga po o se faaeaga faapitoa? O le faaaʻoaʻoga a Samuelu ua iloa ai e lē tatau ona tatou lotoleaga pe e teuloto le ita. (Faitau le Faataoto 14:30.) O loo tele pea galuega faamalieloto ma aogā a le Atua mo ana auauna faamaoni.

“O le ā le Umi E te Faanoanoa ai Ona o Saulo?”

22. Aiseā na talafeagai ai le uaʻi atu o Samuelu i uiga lelei o Saulo?

22 Na talafeagai le uaʻi atu o Samuelu i uiga lelei o Saulo, auā o ia o se tagata umī, aga faatamālii, lototele, atamai, ma lotomaulalo. (1 Samu. 10:22, 23, 27) E lē gata i lea, sa iā Saulo se isi foʻi meaalofa tāua, o le saʻolotoga e faia ai ana lava filifiliga. (Teu. 30:19) Pe sa ia faaaogā lelei lenā meaalofa?

23. O le ā le uiga lelei na lē toe iai iā Saulo, ma na faapefea ona faateteleina lona faamaualuga?

23 O le mea e faanoanoa ai, e vave lava ona lē toe lotomaulalo se tagata pe a ia maua le pule. E leʻi umi ae faamaualuga Saulo, ma lē usiusitaʻi i faatonuga a Ieova na ala mai iā Samuelu. O lona lē onosaʻi, na ia osi ai se taulaga lea e na o Samuelu e tatau ona osia. Na aʻoaʻia malosi o ia e Samuelu ma valoia o le a lē tumau le pulega o le malo i le aiga o Saulo. Peitaʻi, nai lo o le taliaina o le aʻoaʻiga, sa faaauau pea ona faia e Saulo mea e sili ona leaga.—1 Samu. 13:8, 9, 13, 14.

24. (a) Na faapefea ona lē usiusitaʻi Saulo iā Ieova i le taua ma Amaleka? (e) O le ā le tali a Saulo i aʻoaʻiga, ma o le ā le faaiʻuga na faia e Ieova?

24 E ala mai iā Samuelu, na fetalai mai ai Ieova iā Saulo ina ia siitaua atu i tagata Amaleka, ma fasiotia lo latou tupu amioleaga o Akako. Peitaʻi, na faasao e Saulo Akako faapea ma mea e sili ona lelei, ia sa tatau ona faaumatia. Na iloa e Samuelu le telē o le suiga iā Saulo ina ua aʻoaʻia o ia. Nai lo o le talia ma le lotomaulalo o le aʻoaʻiga, na faia e Saulo ni faamolemolega, lē tautala saʻo, ma tuuaʻia le nuu. Ina ua ia taumafai e taʻutonuina ana gaoioiga e faapea sa ia faasao nisi mea e fai ai le taulaga iā Ieova, na fai atu loa e Samuelu upu taʻutaʻua nei: “Faauta! E sili atu le usiusitaʻi i lo o le taulaga.” Na matuā aʻoaʻia ma le lototele e Samuelu Saulo ma faailoa atu le faaiʻuga a Ieova: O le a saeia le pulega o le malo mai iā Saulo ma tuuina atu i se isi o lē e sili atu i lo o ia. *1 Samu. 15:1-33.

25, 26. (a) Aiseā na faanoanoa ai Samuelu ona o Saulo, ma na faapefea ona faasaʻoina ma le agalelei o ia e Ieova? (e) O le ā le lesona na aʻoaʻoina e Samuelu ina ua alu i le aiga o Iese?

25 Na matuā faanoanoa Samuelu ona o Saulo, ma na alu le pō atoa o tagi o ia ma talosaga atu iā Ieova e tusa ai o lenei mea. Sa iloa e Samuelu e tele mea lelei sa mafai ona faia e Saulo, a o lea ua siliga se faamoemoe. Ua matuā suia uiga lelei o Saulo ma ua fulitua iā Ieova. E leʻi toe fia vaai lava Samuelu iā Saulo. Ae na mulimuli ane faasaʻoina ma le alofa e Ieova Samuelu i upu nei: “O le ā le umi e te faanoanoa ai ona o Saulo, auā ua ou teena o ia ina ia lē avea ma tupu iā Isaraelu? Inā faatumu ia o lau fagu nifo i le suāuu ma e alu. Ou te auina atu oe iā Iese le Peteleema, auā ua ou filifilia mai i ona atalii se tupu mo aʻu.”—1 Samu. 15:34, 35; 16:1.

26 E lē faalagolago le finagalo o Ieova i tagata agasala ma lē faamaoni. A lē faamaoni se tasi, o le a saʻilia e Ieova se isi e faataunuuina Lona finagalo. O lea na lē toe faanoanoa ai Samuelu ona o Saulo. Na taʻitaʻia e Ieova Samuelu i le aiga o Iese i Peteleema, ma feiloaʻi ai ma atalii o Iese e tino maualuluga ma aulelei. Ae na faamanatu atu e Ieova iā Samuelu e aua le vaai i foliga vaaia. (Faitau le 1 Samuelu 16:7.) Mulimuli ane, na feiloaʻi ai Samuelu ma le uii, o ia lea o Tavita, ma o lē na filifilia e Ieova.

Na iloa e Samuelu e lē faigatā iā Ieova ona foʻia so o se faafitauli e faalotovaivaia ai, pe suia foʻi lenā faafitauli e avea o se faamanuiaga

27. (a) O le ā na atili faamalosia ai le faatuatua o Samuelu? (e) O le ā sou manatu i le faaaʻoaʻoga a Samuelu?

27 Ina ua afu le soifua o Samuelu, na ia iloa ai le saʻo o le filifiliga a Ieova e suitulaga Tavita iā Saulo. Na iʻu ina lotoleaga Saulo ma taumafai e fasioti Tavita, ma fulitua ai i le Atua. Ae na faaalia e Tavita uiga lelei e pei o le lototele, faamaoni, faatuatua ma le amiotonu. Na atili faamalosia le faatuatua o Samuelu a o lata ina maliu, auā na ia iloa e lē faigatā iā Ieova ona foʻia so o se faafitauli e faalotovaivaia ai, pe suia foʻi lenā faafitauli e avea o se faamanuiaga. Na maliu Samuelu ina ua toetoe 100 tausaga o lona soifua. E lē faateʻia la i tatou i le māfuaaga na faavauvau ai Isaraelu, ona o ia o se tagata faamaoni. E lelei la i auauna a Ieova i aso nei ona fesili ifo, ʻPo o le a ou faaaʻoaʻo i le faatuatua o Samuelu?’

^ pala. 24 Na fasioti e Samuelu Akako, ma e leʻi tatau ona faaalia le alofa i se tasi o lona aiga. I senituri mulimuli ane, o se tasi na tupuga mai iā Akako, lea e igoa iā “Hamanu le Akako,” sa taumafai o ia e tafiesea tagata uma o le Atua.—Eseta 8:3; tagaʻi i le mataupu e 15 ma le 16 o lenei lomiga.