Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU E ONO

Sa Sasaa Atu Lona Loto i le Atua i le Tatalo

Sa Sasaa Atu Lona Loto i le Atua i le Tatalo

1, 2. (a) Aiseā na lē fiafia ai Hana ina ua sauni mo le latou faigāmalaga? (e) O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le tala iā Hana?

O LOO pisi Hana e sauniuni mo le malaga, ma taumafai e aua le soona popole i le tele o mea. Sa tatau ona fiafia o ia i lea taimi, auā o tausaga uma e ave ai e lana tane o Elekana le aiga atoa e tapuaʻi i le faleʻie paia i Sailo. Na finagalo Ieova ia avea na tausamiga o se taimi fiafia. (Faitau le Teuteronome 16:15.) E mautinoa la sa fiafia Hana i na tausamiga mai lava a o laʻitiiti. Peitaʻi, e leʻi leva tele talu ona suia tulaga o mea.

2 Sa faamanuiaina Hana i se tane alofa. Peitaʻi, sa iai foʻi se isi avā a Elekana e igoa iā Penina, ma sa fiafia o ia e faatigā atu iā Hana, e oo lava pe a malaga atu i le tausamiga. I le ā le itu? E lē gata i lea, na faapefea ona fesoasoani le faatuatua o Hana e onosaia ai na mafatiaga? O le a aogā lenei tala iā i tatou, aemaise lava pe a feagai ma tulaga e mou atu ai lo tatou olioli i le olaga.

ʻAiseā ua Tigā ai Lou Loto?’

3, 4. O ā faafitauli e lua sa fesagaʻia e Hana, ma aiseā na avea ai o se luʻi?

3 O loo taʻua i le Tusi Paia faafitauli e lua na fesagaʻia e Hana, ma o se tulaga e lē mafai ona ia suia. Muamua, e toʻatasi le tane na la faaipoipo uma i ai ma se isi fafine e ita iā te ia. Lona lua, e lē fanau o ia. E matuā faigatā lenā tulaga i se fafine e fia fai fanau, aemaise foʻi o le siʻomaga ma le aganuu na ola aʻe ai Hana. Sa mananaʻo aiga uma ina ia maua ni fanau e tauaveina le igoa o le aiga. O lea, o se luma pe afai e lē fanau se fafine.

4 Atonu na mafai lava ona onosaia e Hana lona faafitauli pe ana leai Penina. O le mea moni, o le tele o avā a se tane e tulaʻi mai ai faafitauli. E masani ona iai uiga faatautavā, feʻainaʻi ma le lototigā. Ua matuā sala ese mai i le faatulagaga a le Atua na iai i Etena, ia tasi le avā a le tane. (Kene. 2:24) Ua faaalia mai i le Tusi Paia, e lē lelei le tele o avā a se tane, ma ua avea le tulaga na tupu i le aiga o Elekana ma faaaʻoaʻoga leaga o lea mea.

5. Aiseā na manaʻo ai Penina ina ia mafatia Hana, ma na faapefea ona ia faatigā iā Hana?

5 Na sili ona alofa Elekana iā Hana. O loo taʻua i talatuu a Iutaia na muamua faaipoipo Elekana iā Hana, ae i nai tausaga mulimuli ane, na ia faaipoipo atu ai iā Penina. E tusa pe e saʻo lenā tala pe leai, ae e tele auala na faatigā ai Penina iā Hana ona o le lotovale iā te ia. Sa atili ona mimita Penina a o faatoʻateleina lana fanau, ma na ia faaaogā lenā tulaga e faatigā ai iā Hana. Ua taʻua i le Tusi Paia, na matuā faatigā Penina iā Hana “ina ia atuatuvale ai o ia.” (1 Samu. 1:6) Sa fai ma le iloa e Penina lea mea, ona sa manaʻo e faatigā iā te ia.

Na matuā mafatia Hana i lona tulaga lē fanau, ma sa faia e Penina mea uma e faatigā ai iā Hana

6, 7. (a) Aiseā sa lē taʻuina atu ai e Hana iā Elekana le mea o loo tupu? (e) Pe na māfua ona lē fanau Hana ona ua lē fiafia Ieova iā te ia? Faamatala. (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

6 E foliga mai o le taimi e sili ona fiafia Penina e faalili ai Hana, o le taimi e malaga ai i Sailo i tausaga taʻitasi. Na avatu e Elekana i ʻfanau tama uma ma le fanau teine’ a Penina, ni tufaaga e ofo atu iā Ieova. Ae e na o le tasi le tufaaga a Hana ona e leai sana tama. O lea na faualuga ai Penina ma faamanatu atu iā Hana lona tulaga lē fanau, ma iʻu ai ina tagi ma lē fia ʻai o ia. E mautinoa na mātauina e Elekana le mafatia o si ana avā pele o Hana, o lea na ia faamāfanafana ai iā te ia. “Hana e, aiseā ua e tagi ai, aiseā ua e lē ʻai ai, aiseā foʻi ua tigā ai lou loto? Po ua lē sili ea aʻu iā te oe i lo o fanau tama e toʻasefulu?”—1 Samu. 1:4-8.

7 Na iloa e Elekana ua māfua ona mafatia Hana ona o le lē fanau. E mautinoa na fiafia Hana ona na faailoa atu e Elekana lona alofa iā te ia. * Ae e leʻi taʻua e Elekana le lotovale o Penina, pe taʻua foʻi i le Tusi Paia e faapea na taʻu atu e Hana lea mea iā Elekana. Atonu na manatu Hana, o le a atili ai ona telē le faafitauli pe a taʻu atu iā Elekana. Pe faamata e mafai ona faaleleia e Elekana lenei tulaga? Pe e lē atili ai le lotovale o Penina iā Hana, ma mulimuli ai foʻi lana fanau ma ana auauna i lana faaaʻoaʻoga? O le a atili ai ona lagona e Hana ua pei o ia o se tagata ese i lona lava aiga.

Na sulu atu Hana iā Ieova mo se faamāfanafanaga ina ua feagai ma mafatiaga

8. Aiseā o se faamāfanafanaga ai le iloa, o Ieova o se Atua e faamasinotonu, pe afai e lotovale pe e ita mai isi?

8 Na silafia lelei e Ieova le lotovale o Penina. Ua aumaia i le Tusi Paia ni lapataʻiga i so o se tasi e faia ni gaoioiga tigā ona o le lotovale. I le isi itu, o ē e lotomamā ma tausia le filemu e pei o Hana, e faamāfanafanaina i le iloa o le a faasaʻo e le Atua mea uma i lana taimi ma lana auala. (Faitau le Teuteronome 32:4.) Atonu na iloa e Hana lenā mea, auā na liliu atu o ia iā Ieova mo se fesoasoani.

ʻUa Lē Toe Foliga Popole o Ia’

9. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai iā Hana i le lotomalie e alu i Sailo, e ui sa ia iloa gaoioiga a Penina e fai iā te ia?

9 Ua pisi tagata uma o le aiga e sauni mo le malaga. E silia ma le 20 maila (30 km) le mamao o le malaga agaʻi i Sailo, ma e ui atu i laufanua maugā o Efaraima. * E tasi pe lua aso e savavali ai, ma sa iloa lelei e Hana le mea o le a fai e Penina. Ae e leʻi nofo ai o ia i le fale, ma o se faaaʻoaʻoga lelei lea mo tagata tapuaʻi o le Atua e oo mai i aso nei. E lē tatau ona avea mea leaga e faia e isi, e faalavelavea ai la tatou tapuaʻiga i le Atua, ma misia ai faamanuiaga e faamalosia ai i tatou ia tumau.

10, 11. (a) Aiseā na vave alu ai Hana i le malumalu? (e) Na faapefea ona sasaa atu e Hana lona loto i lona Tamā i le lagi e ala i le tatalo?

10 Ua mavae le aso atoa o savavali lenei aiga i auala maugā fepiʻopiʻoaʻi. A o lata i Sailo, atonu sa mafaufau Hana e uiga i lana tatalo o le a fai atu iā Ieova. Ina ua taunuu, ona fai loa lea o le taumafataga a le aiga, ae sa vave ona alu ese Hana ma alu atu i le faleʻie paia o Ieova. E ui sa iai Eli le Ositaulaga Sili i le faleʻie paia, ae sa taulaʻi atu le mafaufau o Hana i lona Atua. Na ia iloa, e tusa pe e leai se isi e malamalama i lona faafitauli, ae e mautinoa e malamalama ma faafofoga mai lona Tamā i le lagi. Na matuā faanoanoa o ia, ma amata loa ona tagi.

11 Na talanoa lē leoa atu Hana iā Ieova a o tagi masūsū. Sa memu ona laugutu ma taumafai e taʻu atu i lona Tamā mea uma o loo mafatia ai lona loto. Ae e iai se isi mea sa faia foʻi e Hana. E lē gata sa matuā naunau o ia e maua se faamanuiaga mai i le Atua, ae sa manaʻo foʻi e ofo atu i le Atua se mea e na te mafaia. O lea na ia tautō ai, afai e maua sana tama tama, o le a ofoina atu le tama e auauna iā Ieova i lona olaga atoa.—1 Samu. 1:9-11.

12. I le pei o Hana, o le ā e tatau ona manatua pe a fai a tatou tatalo?

12 Ua faataatia e Hana se faaaʻoaʻoga lelei e tusa ai o le faia o tatalo. E finagalo Ieova ina ia faailoa atu e ana auauna so o se mea o loo popole ai, e pei lava ona faailoa atu e se tamaitiiti mea uma i lona tamā alofa. (Faitau le Salamo 62:8; 1 Tesalonia 5:17.) Na tusia e le aposetolo o Peteru upu faamāfanafana nei e uiga i le tatalo iā Ieova: “Ia taʻu atu o outou popolega uma iā te ia, auā o loo manatu mamafa mai o ia iā te outou.”—1 Pete. 5:7.

13, 14. (a) Na faapefea ona fai e Eli se faaiʻuga sesē? (e) E faapefea i le tali atu a Hana ona avea ma faaaʻoaʻoga mataʻina o le faatuatua?

13 Ae e ese Ieova mai i tagata. A o tagi Hana ma tatalo, sa faateʻia o ia ina ua faapea atu Eli: “O le ā le umi e te onā ai? Inā alu ese ia seʻia teʻa lou onā.” Na mātauina e Eli le memu o laugutu o Hana, lona masūsū, ma le ootia o ona lagona. Peitaʻi sa vave ona ia faia se faaiʻuga sesē e onā Hana, e aunoa ma le fesili atu po o le ā le mea ua tupu.—1 Samu. 1:12-14.

14 Pagā le tigā o Hana i nei tala lē faavaea, aemaise lava e mai i se tagata o loo iai se tofi aloaʻia! Peitaʻi na toe faataatia e Hana se faaaʻoaʻoga mataʻina o le faatuatua. E leʻi avea le manatu sesē o se tagata ma itu e faalavelavea ai lana tapuaʻiga iā Ieova. Sa tali atu o ia ma le faaaloalo iā Eli ma faamatala atu lona tulaga. Atonu na tali mai Eli i se leo salamō ma alofa: “Inā alu ia oe ma le manuia, tau ina ia foaʻi mai e le Atua o Isaraelu le mea na e ōle atu ai iā te ia.”—1 Samu. 1:15-17.

15, 16. (a) O le ā na tupu ina ua sasaa atu le loto o Hana iā Ieova ma tapuaʻi atu iā te ia i le faleʻie paia? (e) E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Hana pe a lofitūina i faanoanoaga?

15 Na faapefea ona aogā iā Hana le sasaa atu o lona loto iā Ieova ma tapuaʻi atu iā te ia i le faleʻie paia? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona alu lea o le fafine i lona ala ma ua ʻai o ia, ua lē toe foliga popole foʻi o ia.” (1 Samu. 1:18) Ua taʻua i le The Jerusalem Bible: “Ua lē toe mata faanoanoa o ia.” Ua mapu Hana. E peiseaʻī ua lafo atu lana avega mamafa i lona Tamā o i le lagi, o lē e sili atu ona malosi i lo o ia. (Faitau le Salamo 55:22.) Pe e iai se mea e faigatā iā Ieova? E matuā leai lava!

16 Pe a lagona le mafatia ma lofitūina i faafitauli ma faanoanoaga, e lelei ona faaaʻoaʻo iā Hana i le talanoa atu i le “Faafofoga tatalo.” (Sala. 65:2) Pe a faia faapea i le faatuatua, ona tatou maua ai lea o “le filemu mai i le Atua, e silisili i mea uma lava e manatu i ai.”—Fili. 4:6, 7.

“E Leai Foʻi se Papa e Pei o lo Tatou Atua”

17, 18. (a) E faapefea ona faamaonia le lagolagosua e Elekana o le tautoga a Hana? (e) O le ā le mea ua lē toe mafai e Penina ona fai iā Hana?

17 Na toe foʻi atu Hana ma Elekana i le malumalu i le aso na sosoo ai. E foliga mai na taʻu atu e Hana iā Elekana lana talosaga ma lana tautoga, auā i le Tulafono a Mose, e mafai e se tane ona faalēaogā se tautoga a lana avā pe a lē malie i ai. (Nu. 30:10-15) Ae e leʻi faia faapena e lenei tane faatuatua o Elekana. Nai lo lea, na tapuaʻi faatasi o ia ma Hana iā Ieova i le faleʻie paia a o leʻi foʻi atu i lo la nuu.

18 E lē o taʻua i le Tusi Paia po o le ā le taimi na iloa ai e Penina ua lē toe tigā Hana i ana tala. Ae o le faaupuga ʻua lē toe popole o ia,’ e taʻu mai ai na amata mai i lenā taimi ona toe fiafia Hana. O lea, e leʻi umi ae iloa e Penina, ua lē toe aogā ana taumafaiga ina ia faatigā ai iā Hana. E leʻi toe taʻua lava i le Tusi Paia le igoa o Penina.

19. O le ā le faamanuiaga na maua e Hana, ma e faapefea ona iloa na ia talisapaia le puna o lenā faamanuiaga?

19 A o faagasolo taimi, na matuā fiafia Hana ina ua tō o ia, ma e leʻi galo iā te iā Lē na ala mai ai lenei faamanuiaga. Ina ua fanau mai le tama, na faaigoa o ia iā Samuelu, o lona uiga “Suafa o le Atua,” ma e mautinoa e faasino i le valaau atu o Hana i le suafa o le Atua. I lenā tausaga, e leʻi alu Hana i le malaga a Elekana ma le aiga i Sailo. E tolu tausaga na nofo ai o ia ma lana tama i le fale seʻia teʻa le tama ma le susu. Na ia taumafai foʻi e maua le lototele a o lata i le aso e valavala ai ma si ana tama pele.

20. Na faapefea ona faataunuu e Elekana ma Hana le tautoga sa la faia iā Ieova?

20 E mautinoa e leʻi faigofie lea taimi. E moni na iloa e Hana o le a tausia lelei Samuelu, atonu e nisi o fafine o loo auauna i le faleʻie paia, ae na naunau o ia e mafuta pea ma si ana tama ona o loo laʻitiiti lava o ia. E ui i lea, na ofo atu e Hana ma Elekana a la taulaga i le fale o le Atua ma avatu ma le lotomalie le tama iā Eli, ma faamanatu atu i ai le tautoga na faia e Hana i le tolu tausaga ua mavae.

Na avea Hana o se faamanuiaga tele mo lana tama o Samuelu

21. Na faapefea i le tatalo a Hana ona faaalia ai le malosi o lona faatuatua? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ O Tatalo Iloga e Lua.”)

21 Ona fai lea e Hana o se tatalo lea o loo faamauina i le 1 Samuelu 2:1-10, lea e iloa ai le malosi tele o lona faatuatua. Na ia viia Ieova ona o le ofoofogia o le faaaogāina o lona mana, e ala i le aveesea po o le toe faafoʻisia o le ola, faamaualaloina o ē faamaualuluga, ma faamanuia i ē ua mafatia. Sa viivii foʻi o ia i lona Tamā ona o lona paia, faamasinotonu ma le faamaoni. Na talafeagai la ona faapea atu Hana: “E leai foʻi se papa e pei o lo tatou Atua.” E matuā maufaatuatuaina Ieova, e lē femoumouaʻi, ma o le lafitaga mo ē uma e mafatia.

22, 23. (a) Aiseā e tatou te mautinoa ai sa iloa e Samuelu le alolofa o ona mātua iā te ia? (e) Na faapefea ona toe faamanuia atili e Ieova Hana?

22 E mautinoa na matuā misia e Samuelu lona tinā, ae e leʻi tuulafoaʻia ai o ia. O tausaga taʻitasi e alu ai Hana i Sailo e ave se tamaʻi ofu lima pupuu, e faaaogā i le auaunaga a Samuelu. Na suʻi e Hana lea ofu e taʻu atu ai lona alofa faapelepele i si ana tama. (Faitau le 1 Samuelu 2:19.) Seʻi faaāta i o tatou mafaufau a o faaofu e Hana lana tama i le ofu fou, ma vaavaai fiafia atu iā te ia ma fai atu ni upu alofa ma faalaeiau. Na faamanuiaina Samuelu i le iai o se tinā e faatuatua iā Ieova, ma na avea o ia ma faamanuiaga i ona mātua ma Isaraelu.

23 E leʻi faagaloina foʻi Hana, auā na faamanuia o ia e Ieova i nisi fanau e toʻalima. (1 Samu. 2:21) Ae atonu o le faamanuiaga sili, o le la faiā ma lona Tamā o Ieova, lea na matuā faamalosia a o faagasolo tausaga. Tau ina ia faapena foʻi oe a o e faaaʻoaʻo i le faatuatua o Hana.

^ pala. 7 E ui o loo taʻua i le Tusi Paia ʻua punitia e Ieova le faaautama o Hana,’ ae e leai se faamaoniga e faapea e leʻi fiafia le finagalo o le Atua i lenei fafine lotomaulalo ma faamaoni. (1 Samu. 1:5) O nisi taimi ua taʻua i le Tusi Paia e lē taofia e le Atua nisi o mea e tutupu mo sina taimi, ma e peiseaʻī ai o ia ua māfua ai.

^ pala. 9 O le mamao lea o nei nuu, pe a faapea o le nuu o Elekana o Rama, o le nuu lea sa taʻua o Arimataia i aso o Iesu.