Go long ol haf insaed long hem

?Wanem Ya Baptaes?

?Wanem Ya Baptaes?

Ansa we Baebol i givim

 Taem man i baptaes, hem i draon fulwan long wota. a Baebol i tokbaot plante man we oli baptaes. (Ol Wok 2:41) Wan long olgeta, hemia Jisas, we i baptaes long Jodan Reva. (Matiu 3:13, 16) Plante yia biaen, wan man Itiopia i baptaes long “wan ples we i gat wota long hem,” klosap long rod we hem i stap folem.—Ol Wok 8:36-40.

 Jisas i tijim se ol man we oli wantem folem hem oli mas baptaes. (Matiu 28:19, 20) Aposol Pita tu i soemaot samting ya klia nomo.—1 Pita 3:21.

Long atikol ya

 ?Baptaes i minim wanem?

 Taem man i baptaes, hem i soemaot long ol narafala se hem i tanem tingting from ol sin blong hem, mo i mekem wan strong promes long God blong mekem samting we Hem i wantem. Hemia i min se hem i obei long God mo Jisas long evri samting long laef blong hem. Taem ol man oli baptaes, oli stat blong folem fasin blong laef we God i wantem se oli gohed long hem blong olwe.

 Taem man i draon fulwan long wota, hemia i nambawan pija blong bigfala jenis we man ya i mekem long laef blong hem. ?From wanem yumi talem olsem? Baebol i yusum pijatok blong ded. (Rom 6:4; Kolosi 2:12) Taem man i draon fulwan long wota, i olsem we hem i ded long olfala laef blong hem bifo. Taem hem i kamaot long wota, hem i statem wan niufala laef olsem wan Kristin we i givim laef blong hem long God.

 ?Baebol i talem wanem long saed blong fasin blong saksakem smol wota long hed blong bebi?

 Baebol i no tokbaot fasin ya blong saksakem smol wota long hed blong bebi. b Mo i no tijim tu se ol bebi oli mas baptaes.

 Fasin ya blong baptaesem ol bebi i no laenap wetem ol tok blong Baebol. Baebol i tijim se man we i wantem baptaes i mas mekem sam samting. Hem i mas kasem save long ol stamba tijing blong Baebol mo folem olgeta long laef blong hem. Hem i mas tanem tingting blong hem from ol sin blong hem. Mo hem i mas prea blong givim laef blong hem i go long God. (Ol Wok 2:38, 41; 8:12) Ol bebi oli no naf blong mekem ol samting ya.

 ?I minim wanem se man i baptaes long nem blong Papa, Pikinini, mo tabu spirit?

 Jisas i talem long ol man blong hem blong pulum ol man “oli kam disaepol . . . baptaesem olgeta long nem blong Papa, mo long nem blong Pikinini, mo long nem blong tabu spirit . . . tijim olgeta blong oli folem olgeta tok ya we [hem i] talem finis.” (Matiu 28:19, 20) “Long nem blong” i min se hemia we i baptaes i luksave paoa mo posisen blong Papa mo Pikinini, mo wok we tabu spirit i mekem. Blong kasem save moa, traem tingbaot samting we aposol Pita i talem long wan man we i no save wokbaot from we leg blong hem i nogud taem hem i bon. Hem i se: “Long nem blong Jisas Kraes ya we i Nasarin, mi mi talem long yu se: !Yu girap, yu wokbaot!” (Ol Wok 3:6) Mining i klia. Pita i luksave paoa mo haenem we Kraes i gat mo i stap talem se Hem nao i mekem merikel ya.

  •   “Papa” hemia Jehova c God. Hem i Krieta, Stamba blong laef, mo hem i God ya we i gat olgeta paoa, taswe i no gat wan narafala man we i gat paoa mo haenem olsem Jehova.—Jenesis 17:1; Revelesen 4:11.

  •   “Pikinini” hemia Jisas Kraes we i givim laef blong hem blong sevem yumi. (Rom 6:23) Blong Jisas i sevem yumi, yumi mas kasem save long impoten wok we hem i mekem long plan blong God, mo bilif long hem.—Jon 14:6; 20:31; Ol Wok 4:8-12.

  •   “Tabu spirit” hemia paoa blong God we i stap wok. d God i yusum tabu spirit blong krietem ol samting, givim laef, talemaot mesej blong hem long ol profet mo sam narafala, mo givim paoa we oli nidim blong mekem samting we hem i wantem. (Jenesis 1:2; Job 33:4; Rom 15:18, 19) Mo tu, God i yusum tabu spirit blong pulum ol man blong raetemdaon ol tingting blong hem long Baebol.—2 Pita 1:21.

 Sipos man i baptaes bakegen, ?hem i mekem sin?

 Plante man oli mekem desisen blong jenisim skul blong olgeta. ?Olsem wanem sipos oli baptaes finis long wan skul, be oli wantem kamaot long hem? ?Sipos oli baptaes bakegen long narafala skul, oli mekem sin? Samfala oli talem se yes. Maet oli tingbaot tok long Efesas 4:5, we i talem se: “Wan Masta, wan bilif, wan baptaes.” Be vas ya i no min se man i no save baptaes bakegen. ?From wanem yumi talem olsem?

 Ol vas raonabaot. Long ol vas raonabaot long Efesas 4:5, aposol Pol i stap makem gud se ol tru Kristin oli mas joengud long wan tingting long saed blong bilif. (Efesas 4:1-3, 16) Blong mekem olsem, evriwan oli mas folem sem Masta nomo, Jisas Kraes, oli mas gat sem bilif o save long ol samting we Baebol i tijim, mo oli mas folem ol semfala rul blong Baebol long saed blong baptaes.

 Aposol Pol i pulum samfala we oli baptaes finis blong oli baptaes bakegen. Hemia from we long faswan taem we oli baptaes, oli no kasem save fulwan long Kristin tijing.—Ol Wok 19:1-5.

 Desisen blong baptaes i mas stanap long stret save blong Baebol. Blong God i agri long baptaes blong wan man, desisen blong baptaes i mas stanap long stret save blong ol trutok blong Baebol. (1 Timoti 2:3, 4) Sipos i stanap long ol tijing blong wan skul we oli defren long ol tijing long Baebol, God i no save agri long baptaes ya. (Jon 4:23, 24) Maet man ya i wantem tumas blong mekem i stret, be hem i no tekem aksen “folem stret save.” (Rom 10:2) Blong God i glad long hem, hem i mas kasem save long trutok blong Baebol, folem long laef blong hem, givim laef blong hem long God, mo baptaes bakegen. Sipos hem i mekem olsem, baptaes ya i no wan sin, be hem i stret samting blong mekem.

 Sam narafala baptaes we Baebol i tokbaot

 Baebol i tokbaot sam narafala baptaes we oli no gat sem mining olsem baptaes long wota we ol man blong Kraes oli mas mekem. Tingbaot sam long olgeta.

 Baptaes we Jon Baptaes i mekem. e Baptaes we Jon i mekem long ol man Jiu mo ol narafala man we oli joen long skul blong ol man Jiu, i soemaot se oli tanem tingting blong olgeta from ol sin we oli mekem agensem Loa blong Moses, hemia Loa we God i givim long ol man Isrel tru long Moses. Baptaes we Jon i mekem i rerem ol man blong akseptem Jisas blong Nasaret olsem Mesaea.—Luk 1:13-17; 3:2, 3; Ol Wok 19:4.

 Baptaes blong Jisas. Taem Jon i baptaesem Jisas, hemia i defren long ol narafala baptaes. Jisas i stret gud olgeta, taswe hem i no bin mekem sin. (1 Pita 2:21, 22) From samting ya, baptaes blong hem i no blong soemaot se hem i tanem tingting blong hem from sin o blong ‘askem long God blong tingting we i save stikim hem, i klin.’ (1 Pita 3:21) Be hem i stap givim hem wan i go long God blong mekem samting we God i wantem, folem ol profet tok long saed blong Mesaea o Kraes. Hemia i min se bambae hem i mas ded tu blong pemaot yumi.—Hibru 10:7-10.

 Baptaes long tabu spirit. Jon Baptaes mo Jisas Kraes tugeta i tokbaot baptaes long tabu spirit. (Matiu 3:11; Luk 3:16; Ol Wok 1:1-5) Hemia i no sem mak olsem baptaes long nem blong tabu spirit. (Matiu 28:19) ?From wanem?

 Wan smol grup blong ol man blong Jisas nomo i baptaes long tabu spirit. Tabu spirit i makemaot olgeta from we God i singaot olgeta blong wok wetem Kraes long heven olsem ol pris mo king we oli rulum wol. f (1 Pita 1:3, 4; Revelesen 5:9, 10) Bambae oli rul long plante milian man blong Jisas we oli gat hop blong laef olwe long Paradaes long wol.—Matiu 5:5; Luk 23:43.

 Baptaes long Kraes Jisas mo long ded blong hem. Olgeta we oli baptaes long tabu spirit oli “baptaes long Kraes Jisas” tu. (Rom 6:3) Ale baptaes ya i blong ol man blong Jisas we tabu spirit i makemaot olgeta blong oli rul wetem hem long heven. Taem oli baptaes long Jisas, oli kam ol memba blong kongregesen blong hem we tabu spirit i makemaot olgeta. Jisas i Hed, mo olgeta ya oli bodi.—1 Korin 12:12, 13, 27; Kolosi 1:18.

 Ol tabu Kristin ya oli “baptaes tu long ded blong [Jisas].” (Rom 6:3, 4) Folem fasin blong Jisas, oli obei long God i bitim we oli mekem samting we olgeta nomo oli wantem, mo oli no ekspektem se bambae oli laef olwe long wol ya. Oli finisim baptaes ya taem oli ded mo oli laef bakegen long heven olsem ol spirit.—Rom 6:5; 1 Korin 15:42-44.

 Baptaes long faea. Jon Baptaes i talem se: “Man ya [Jisas] bambae i baptaesem yufala long tabu spirit mo long faea. Naoia savel blong sakemaot doti blong wit i stap long han blong hem, mo bambae hem i klinim gud ples blong klinim wit. Bambae hem i hivimap ol wit blong hem insaed long stohaos, be ol skin blong wit, bambae hem i bonem long faea we i no save ded samtaem.” (Matiu 3:11, 12) Makem gud se baptaes long faea i defren olgeta long baptaes long tabu spirit. ?Wanem mining blong pijatok ya blong Jon?

 Wit i pija blong olgeta we oli lesin long Jisas mo obei long hem. Hemia olgeta we oli save baptaes long tabu spirit. Skin blong wit i pija blong olgeta we oli no lesin long Jisas. Olgeta ya bambae oli baptaes long faea, i min se bambae oli lus blong olwe.—Matiu 3:7-12; Luk 3:16, 17.

a Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words i talem se, Grik tok we oli tanem i kam “baptaes” i min se “man i go insaed long wota, i draon fulwan, mo i kamaot long wota.”

b Hemia i stap tokbaot wan seremoni we sam jos oli mekem blong saksakem o kafsaedem wota long hed blong bebi, blong “baptaesem” hem mo putum nem blong hem.

c Jehova i prapa nem blong God. (Ol Sam 83:18) Luk atikol ya ”‏?Hu Ya Jehova?”‏

d Luk atikol ya “?Wanem Ya Tabu Spirit?

e Luk atikol ya “?Hu Ya Jon Baptaes?

f Luk atikol ya “?Hu i Go Long Heven?

g Mo tu, Baebol i yusum tok ya “baptaes” blong tokbaot sam kastom we samfala oli mekem blong wosip blong olgeta i klin, olsem wasem ol kap mo ol narafala samting olsem long wota. (Mak 7:4; Hibru 9:10) Hemia i defren olgeta long baptaes blong Jisas mo ol man blong hem we oli draon fulwan long wota.