Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CEKŨI LAVALI

Wa Tava Oku Lembelekiwa la Suku

Wa Tava Oku Lembelekiwa la Suku

1, 2. Ocina cipi ci kuete esilivilo ca pita vomuenyo wa Eliya?

 ELIYA wa lupukila vombela osimbu ekumbi lia kala oku iñila. Eye wa sukilile oku enda ocinãla calua toke ko Yesirele, kuenda ka kaile vali umalẽhe. Haimo lumue wa lupuka calua, momo ‘eka lia Yehova lia kala laye.’ Ongusu Eliya a kuata kepuluvi liaco, lalimue eteke a yi kuatele vomuenyo waye. Momo wa lupuka calua toke eci a pitahãla olokavalu via nãla ekãlu lia Soma Ahava.—Tanga 1 Olosoma 18:46.

2 Kaliye lacimue vali ca kala kovaso yaye vonjila. Sokolola ndomo Eliya a kala oku lupuka osimbu atosi a veta veta kocipala caye, loku sokolola ovina vi komõhisa via pita vomuenyo waye eteke liaco. Ocili okuti, lia kala eyulo limue linene ku Yehova, Suku ya Eliya kuenda kefendelo liocili. Omunda yinene ya sialele konyima kuenda ka ya molẽhele omo liehunguhungu. Komunda yaco oko Yehova a ecela unene ku Eliya woku linga ocikomo loku ponda afendeli va Baale. Ovaprofeto valua va situluiwa okuti olohembi haivo olondingaĩvi kuenda va sesamẽlele oku pondiwa. Noke Eliya wa likutilila ku Yehova loku pinga oco ocitenya ca kala anyamo atatu lolosãi epandu ci imũhe. Kuenje ombela ya fetika oku loka!—1 Olos. 18:18-45.

3, 4. (a) Elavoko lipi Eliya a kuata osimbu a kala oku enda ko Yesirele? (b) Apulilo api tu konomuisa?

3 Osimbu a enda 30 kolokilometulu toke ko Yesirele, pamue wa sokolola okuti lia pitĩlapo elivala lioku nõla. Ahava wa sukilile oku pongoloka! Noke yovina viosi a mola, wa sukilile oku siapo oku fendela Baale, oku lava ukãi waye Nasoma Isievele, kuenda oku liwekapo oku lambalala afendeli va Yehova.

“Eliya, . . . wa lupukila kovaso ya Ahava, toke poku panda ko Yesirele”

4 Eci tu mola okuti ovina vimue vi kasi oku enda ciwa, tu kuata elavoko. Pamue tu sima tuti ovina viaco vi ka amamako oku kala ciwa kuenda ovitangi viosi tu ka vi potolola. Ka ci tu komõhisa nda evi ovio ovisimĩlo Eliya a kuata, momo wa “kala omunu ukuavituwa ndetu.” (Tiago 5:17) Pole, Eliya handi wa laikele oku liyaka lovitangi vialua. Vokuenda kuolowola vimue, Eliya wa laikele oku kuata usumba walua, okuti wa yonguile oku fa omo liesumuo. Momo lie? Yehova wa kuatisa ndati uprofeto waye oku kuata ekolelo lesanju? Tu kũlĩhĩsi ulandu waco.

Apongoloko ka a Lavokawaile

5. Anga hẽ Ahava wa lilongisa oku sumbila Yehova noke yovina via pita Komunda Karimele, kuenda tua ci kũlĩha ndati?

5 Anga hẽ eci Ahava a pitĩla kelombe liaye ko Yesirele, wa lekisa okuti wa pongolokele? Ulandu waco u popia ndoco: ‘Ahava wa sapuila Isievele ovina Eliya a linga, kuenda ndomo a ipaya ovaprofeto vosi losipata.’ (1 Olos. 19:1) Limbuka okuti Ahava ka tukuile Yehova, Suku ya Eliya. Omo liekambo liekolelo, eye wa tukula ovikomo viaco lovisimĩlo viomanu poku popia ndoco: ‘Ovina Eliya a linga.’ Eci ci lomboloka okuti ka lilongisile oku sumbila Yehova Suku. Isievele wa tambulula ndati?

6. Esapulo lipi Isevele a tumisa ku Eliya, kuenda esapulo liaco lia lombolokele nye?

6 Isievele wa temẽle calua! Kuenje, wa tuma omunga ku Eliya oku u sapuila hati: “Olosuku vi ndinge cosi via panga, kuenda vi vandekeko ño, nda hẽla owola ndoyo, omuenyo wove siu lingi ndu wavo.” (1 Olos. 19:2) Olondaka evi via kokele ohele. Isievele wa lipañelẽle oku fa nda ka tẽlele oku ponda Eliya oco a fetuluinye osonde yovaprofeto va Baale. Sokolola ndomo Eliya a kala eci omunga ya nasoma Isievele yo pasula vonjo a pekelele ko Yesirele, lolondaka vi lingisa usumba. Eye wa kala ndati?

Wa Yuliwa Lesumuo Kuenda Usumba

7. Eliya wa kala ndati omo Isievele o lipañeleleoku u ponda, kuenda nye a linga?

7 Nda Eliya wa simĩle okuti uyaki lefendelo lia Baale wa pua, kepuluvi liaco elavoko liaye liosi lia sulila. Isievele wa temẽle calua. Valua pokati kovaprofeto vakuekolelo haivo akamba va Eliya va pondiwile ale omo liocihandeleko ca Isievele, kuenje, Eliya wa laikele oku pondiwavo. Eliya wa kala ndati omo liondaka vioku lipañela via Isevele? Embimbiliya li popia ndoco: “Eliya wa saluka.” Anga hẽ Eliya wa kala oku sokolola ndomo Isievele a lipañelẽle oku u ponda? Nda ovio ovisimĩlo a kuata, ka tu komõha poku limbuka esunga lieci a kuatela usumba. Noke Eliya “wa enda ha popela omuenyo waye.”—1 Olos. 18:4; 19:3.

Nda tu yongola tu lekisa utõi, tu sukila oku yuvula oku sokolola ovina vi linga usumba poku tiamisila utima wetu Kono yelavoko lietu yina yi tu pamisa

8. (a) Ocitangi Petulu a liyaka laco ci sokisiwa ndati leci ca Eliya? (b) Nye tu lilongisila kulandu wa Eliya la Petulu?

8 Eliya hayeko lika omunu ukuekolelo wa kuata usumba. Eci pa pita anyamo alua, upostolo Petulu wa kuatavo ocitangi cimuamue. Eci Yesu a tuma Petulu oku endela kilu liovava, upostolo wa ‘vanja ofela. Wa pua ekelelo, kuenje wa fetika oku vomba.’ (Tanga Mateo 14:30.) Ulandu wa pita la Eliya kuenda Petulu, u tu longisa ocina cimue ci kuete esilivilo. Nda tu yongola oku amamako oku lekisa utõi, tu yuvuli oku sokolola ovina vi tu lingisa usumba. Tu sukila oku tiamisila utima Kono yelavoko lietu kuenda yongusu yetu.

“Ndoco Yapa!”

9. Lombolola ungende Eliya a linga kuenda ovisimĩlo a kuata osimbu a kala oku tila.

9 Usumba wa vetiya Eliya oku enda ci soka 150 kolokilometulu oku tilila ko Bersieva, okuti, olupale lumue lua ocipepi longave yo kombuelo yo Yuda. Eliya wa sia oñuatisi yaye volupale luaco kuenje, wa iñila vekalasoko lika liaye. Ulandu waco u popia hati, Eliya ‘wa enda etulo limosi ale, eteke liosi,’ eci ci tu kuatisa oku sokolola ndomo a linga ungende waco tunde koku tunda kuekumbi, haeye ka ambatele ohuta. Lesumuo kuenda usumba walua, Eliya wa amamako oku enda lowuya wutanya vekalasoko. Osimbu Ekumbi lia kala oku iñila Eliya ka kuatele vali olohõlo. Kuenje, omo wa kavele calua, wa tumãla vulembo wovisapa okuti kokuaye via kala ndocivundilo vekalasoko.—1 Olos. 19:4.

10, 11. (a) Ohutililo Eliya a linga ku Yehova ya lombolokele nye? (b) Loku lekisa Ovisonehua, tukula omanu vakuavo va sumbilile Suku okuti, va sumuile calua.

10 Eliya wa likutilila loku pua elavoko. Eye wa pinga oco a fe. Wa popia hati: “Sia velelepo olosekulu viange.” Eye wa kũlĩhĩle okuti olosekulu viaye via tiukilile koneketela kuenda akepa avo a kala vayambo, okuti, ka va ponduile oku linga vali cimue. (Uku. 9: 10) Eliya wa simile okuti ka kuatele esilivilo. Eli olio esunga lieci a popela hati: “Ndoco yapa!” Momo lie si fila?

11 Oku limbuka ndomo ufendeli wa Suku a sumuĩle ci tu komõhisa hẽ? Lakamue. Momo Embimbiliya li tukula alume lakãi valua vakuekolelo va sumuile calua okuti va yonguile oku fa. Vamue pokati kavo vava: Rebeka, Yakoba, Mose la Yovi.—Efet. 25:22; 37:35; Ate. 11:13-15; Yovi 14:13.

12. Nda eteke limue o yeva esumuo, konepa yipi o sukila oku setukula Eliya?

12 Tu kasi ‘koloneke via sulako haivio viohali.’ Omo liaco, ka ci tu komõhisa oku limbuka okuti, omanu valua ndaño muẽle afendeli va Suku olonjanja vimue va sumua. (2 Tim. 3:1) Nda ove eteke limue weya oku sumua, kuama ongangu ya Eliya poku situluila utima wove ku Suku. Ocili okuti, Yehova o “tu lembeleka kohali yetu yosi.” (Tanga 2 Va Korindo 1:3, 4.) Anga hẽ eye wa lembeleka Eliya?

Yehova wa Kuatisa Uprofeto Waye

13, 14. (a) Yehova wa lekisa ndati okuti wa kapeleko esumuo liuprofeto waye? (b) Momo lie ci tu lembelekela oku limbuka okuti Yehova wa kũlĩha omunu lomunu pokati ketu, kuenda oku hongua kuetu?

13 Yehova wa kala ndati eci a mola uprofeto waye wa soliwa o kasi vemẽhi liocisapa vekalasoko oku u pinga oco a fe? Ulandu waco u tu ĩha etambululo. Pana okuti Eliya wa puila kotulo, Yehova wa tuma ungelo waye. Ungelo waco wo lamba levando oco a pasuke kuenje, wo sapuila hati: “Pasuka, lia.” Eliya wa ci linga, momo ungelo wo pongiyila okulia, okuti ombolo ya sanya kuenda ovava. Anga hẽ Eliya wa eca olopandu kungelo? Ulandu waco u popia lika okuti, uprofeto wa lia kuenda wa nyua, kuenje, wa pekela vali. Eliya wa sumuile hẽ calua okuti ka tẽlele oku vangula? Noke ungelo wo pasula konjanja yavali, citava okuti komẽle. Ungelo wa sapuila vali Eliya hati: “Pasuka, lia,” kuenda wo sapuila olondaka vimue vi lembeleka hati: “Ungende wove wa lepa enene.”—1 Olos. 19:5-7.

14 Suku wa kuatisa ungelo oku limbuka oku Eliya a kala oku enda. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti, Eliya ka ponduile oku linga ungende waco longusu yaye muẽle. Oku vumba Suku una wa kũlĩha ovimãho kuenda ahonguo etu okuti etu muẽle ci sule, ci lembeleka calua! (Tanga Osamo 103:13, 14.) Eliya wa kuatisiwa ndati lokulia kuaco?

15, 16. (a) Eteku lipi Yehova a eca ku Eliya? (b) Momo lie, tu sukilila oku sanjukila ovina Yehova a siata oku tekula lavio afendeli vaye koloneke vilo?

15 Kulandu waco tu tangako ndoco: “Wa pasuka, wa lia, wa nyua kuenje wa enda longusu yokulia kuaco akũi akuãla kovotanya lakũi akuãla kovoteke, toke ko Horeve omunda ya Suku.” (1 Olos. 19:8) Ndeci ca pita la Mose, okuti otembo yaco pa pitile ale ovita epandu kanyamo, kuenda la Yesu pa pitile ohulukãi yanyamo, Eliya wa likandangiya oku lia ci soka 40 kovotanya kuenda 40 kovoteke. (Etu. 34:28; Luka 4:1, 2) Okulia kuaco ka kua tetuluile ovitangi viaye viosi pole, kuo kuatisa lonjila yimue yi komõhisa. Sokolola ndomo ulume umue wa kuka a kala oku endela vekalasoko eteke leteke, kuenda olosemana viosi vokuenda kuosãi lomeyu!

16 Koloneke vilo, Yehova wa siata oku kuatisa afendeli vaye, puãi ka ci lingi lovikomo vioku va ĩha okulia. Eye o ci linga lonjila yimue ya velapo poku eca kokuavo ovina vi pamisa ekolelo liavo. (Mat. 4:4) Oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Suku lekuatiso lialivulu a lombolola ovina vi sangiwa Vembimbiliya ci sokisiwa lokulia ku tu kuatisa oku amamako oku u vumba. Ocili okuti ovina viaco pamue ka vi tetulula ovitangi vietu viosi, pole vi tu kuatisa oku pandikisa koloseteko via tatama. Eteku liaco, li tuala “komuenyo ko pui.”—Yoa. 17:3.

17. Pi Eliya a endele, kuenda momo lie ocitumãlo caco ci kuetele esilivilo?

17 Eliya wa enda ocinãla eci ci soka 320 kolokilometulu kuenje, wa pitĩla Komunda Horeve. Komunda yaco oko Yehova Suku vonduko yungelo umue a li molẽhisa ku Mose vocisapa ca kala oku taima, kuenje oko Yehova a lingila ocisila Cocihandeleko la va Isareli. Eliya wa salama veleva.

Yehova wa Lembeleka Kuenda wa Pamisa Uprofeto Waye

18, 19. (a) Onumiwa ya Yehova, ya linga apulilo api ku Eliya, kuenda wa tambulula ndati? (b) Ovina vipi vitatu Eliya a situlula okuti ovio vio kokela esumuo?

18 Komunda Horebe oko Eliya a yevela “ondaka” ya Yehova, yina yo sapuila omunga yaye hati: “O linga nye kulo, a Eliya?” Pamue epulilo liaco lia lingiwa locisola momo Eliya wa limbuka okuti, wa sukilile oku situlula ovisimĩloviutima waye. Kuenje wa ci linga! Noke wa popia hati: “Nda kuatelele Yehova Suku yolohoka ombili yalua. Momo va Isareli va yanduluka ocisila cove, va lundula ovotala ove, kuenda wa ipa ovaprofeto vove losipata. Ame, ame lika nda supapo, kuenje va sanda oku njupa omuenyo wange.” (1 Olos. 19:9, 10) Olondaka via Eliya vi lekisa ovina vitatu vio kokela esumuo.

19 Catete, Eliya wa simĩle okuti upange waye wa kala wolivova. Ndaño wa “kuatele ombili” yoku linga upange wa Yehova vokuenda kuanyamo alua poku pitisa kovaso onduko yi kola ya Suku okuti ovina vikuavo ci sule, Eliya wa limbuka okuti, ovitangi via kala oku li vokiya. Omanu vaco ka va lekisile ekolelo haivo va kala vakuesino, osimbu efendelo liesanda lia kala oku amamako. Cavali, Eliya wa kala lika liaye. Eye wa popia hati: “Ame, ame lika nda supapo.” Eye wa simĩle okuti, eye lika wa supilepo wa kala oku vumba Yehova. Catatu, Eliya wa kala lusumba. Omo ovaprofeto valua va pondiwile ale, wa kũlĩhĩle okuti wa laikelevo oku pondiwa. Ka ca lelukile ku Eliya oku popia hati, wa sumuile calua pole, ka ecelele okuti osõi yu tateka oku situlula ovisimĩlo viaye. Poku situluiwa utima waye ku Suku vohutililo, wa sia ongangu yiwa kafendeli vosi vakuekolelo.—Osa. 62:8.

20, 21. (a) Lombolola ovina Eliya a mola eci a kala puvelo weleva Komunda Horeve. (b) Unene Yehova a lekisa wa longisa ocina cipi ku Eliya?

20 Yehova wa tendele ndati asakalalo a Eliya? Ungelo wa sapuila Eliya oco a kale puvelo weleva. Eliya wa pokola ndaño ka kũlĩhĩle eci ca laikele oku pita. Vocipikipiki, ofela yonupi ya fetika oku sika longusu! Ocindindimo caco ci sitisa ovatũi, momo ofela yaco ya kala oku tola olomunda loku tetola ovawe. O pondola hẽ oku sokolola ndomo Eliya a seteka oku teyuila ovaso aye loku kuata ocikutu caye cocipa osimbu ofela ya kala oku u tuñunya? Eye wa sukilile oku kuatelela longusu oco ka ka kupuke, osimbu osi ya kala oku luluma calua, momo kua pita ocilemawe! Osimbu a yonguile oku puyuka, kua molẽha ondalu yo kisika oku tiukila veleva oco a liteyuile kowuya.—1 Olos. 19:11, 12.

Yehova wa lekisa unene waye oco a lembeleke loku kolisa Eliya

21 Ulandu waco u lekisa okuti Yehova ka kaile vofela ndaño vondalu. Eliya wa kũlĩhĩle okuti Yehova ka kasi ndosuku yimue yesanda ndeci Baale, una afendeli vaye vo tendele okuti “wa kala lunene wombela,” oco a mãleko ocitenya. Yehova eye Ono yunene wovina viosi via lulikiwa, pole, eye wa velapo ovina viosi a lulika. Ndaño muẽle, vilu kuenda ilu liovailu ka suimo! (1 Olos. 8:27) Ovina evi via kuatisa ndati Eliya? Ivaluka usumba a kuatele. Omo Yehova wa kala konele yaye, eye Suku ukuonene wosi, Eliya ka sukilile oku kuatela usumba Ahava ndaño Isievele.—Tanga Osamo 118:6.

22. (a) ‘Ondaka yi loñola,’ ya kuatisa ndati Eliya oku limbuka okuti wa kuata esilivilo? (b) Helie wa kala ono ‘yondaka yi loñola’? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

22 Eci ondalu ya pita, kueya etulumũho kuenje, Eliya wa yeva ‘ondaka yomboka yi loñolako.’ Ondaka yaco ya vilikiya Eliya oco a vangule, kuenje wa ci linga poku situlula ovisimĩlo viaye onjanja yavali. * Pamue ondaka yaco yo tulisa utima. Ocili okuti Eliya wa lembelekiwa ‘londaka yomboka haiyo yi loñola’ eci ya vangula laye. Yehova wa sapuila Eliya hati, o kuete esilivilo lialua. Ndamupi? Eye wo lekisa ovina a laikele oku linga oco a imũle efendelo lia Baale ko Isareli. Upange wa Eliya ka wa kaile wolivova, momo ocipango ca Yehova ca kala oku tẽlisiwa, kuenda lacimue ca ponduile oku u tateka oku amamako. Handi vali, Eliya wa pangele onepa koku tẽlisiwa kuocipango caco, momo Yehova wo sapuila oco a tiukile kupange waye, poku u wĩha olonumbi vi sukiliwa.—1 Olos. 19:12-17.

23. Kovina vipi vivali Yehova a kuatisa Eliya oku liyaka lulika?

23 Oco hẽ nye ci popiwa kulika Eliya a yeva? Yehova wa linga ovina vivali viatiamẽla konepa yaco. Catete, wa sapuila Eliya oco a waveke Elisia okuti o linga uprofeto una weya oku u piñala. Umalẽhe waco wa laikele oku linga ekamba haeye oñuatisi ya Eliya vokuenda kuanyamo alua. Eci co kuatisa calua! Cavali, Yehova wa sapuila Eliya hati: “Haimo ndilisupisilapo olohũlũkãi epanduvali viomanu ko Isareli, vana vosi ka va kekamelele Baale kolongolo, haivo ka vo sipuile.” (1 Olos. 19:18) Eliya ka kaile lika liaye! Pamue eci Eliya a yeva okuti kuli omanu valua vakuekolelo va likalavo oku fendela Baale, co sanjukile calua. Ovo va yonguile okuti Eliya amamako kupange waye, loku lekisa ongangu yepandi koku vumba Yehova kotembo yaco yohali. Eliya poku yeva ‘ondaka ya loñola’ yina yo sapuila onumiwa ya Yehova, wa sanjukile calua. Ku ‘ondaka yaco’ ku Eliya ya kala ndu okuti, Suku eye wa vangula laye.

Embimbiliya li sokisiwa ‘londaka yi loñola’ okuti olio Yehova a tu songuila lalio koloneke vilo

24, 25. (a) Koloneke vilo, tu yeva ndati ‘ondaka ya Yehova loku loñola?’ (b) Momo lie tua kolelela okuti Eliya wa tava kelembeleko Yehova o wĩha?

24 Citava okuti eci tu mola ongusu yovina via lulikiwa tu komõha ndeci ca pita la Eliya, kuenda oco tu sukila oku linga. Momo oviluvo viosi vi situlula unene Wululiki. (Va Rom. 1:20) Yehova o kuete unene ka u pui woku kuatisa afendeli vaye vo kolela. (2 Asa. 16:9) Pole, Suku o vangula letu lekuatiso Liondaka yaye, Embimbiliya. (Tanga Isaya 30:21.) Omo liaco, Embimbiliya li sokisiwa ‘londaka yi loñola’ okuti olio Yehova a tu songuila lalio koloneke vilo, hailio li tu pindisa, loku tu kolisa kuenda li situlula ocisola caye.

25 Anga hẽ Eliya wa tava oku tambula elembeleko Yehova o wĩha Komunda Horeve? Ocili okuti, wa tava! Vokatembo katito uprofeto waco wa fetika vali oku vumba lutõi, lekolelo, loku tamalãla letavo liesanda. Omo liaco, nda tu kapako olondaka via Suku, okuti tu “kolisiwa Lovisonehua,” tu ka tẽla oku setukula ekolelo lia Eliya.—Va Rom. 15:4.

^ Ono ‘yondaka yi loñola,’ citava okuti ya Yehova ya pitiyiwa lungelo umue wa tukuiwa kelivulu lia 1 Olosoma 19:9. Kocinimbu 15, espiritu liaco lia tukuiwavo okuti “Yehova.” Ocina caco ci tu ivaluisa ungelo una wa songuila va Isareli vekalasoko, kuenda ku una Suku a popia hati: ‘Onduko yange yi kasi vokuaye.’ (Etu. 23:21) Ocili okuti ka tu pondola oku popia ovina viosi viatiamẽla kondaka yaco, pole tu sukila oku ivaluka okuti, osimbu Yesu keyile handi palo posi, wa kala “Ndaka,” Omunga ya velapo kafendeli va Yehova.—Yoa. 1:1.