Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CATÃLO

“Ove Wukãi Wocili”

“Ove Wukãi Wocili”

1, 2. (a) Upange upi Ruti a linga? (b) Ovina vipi viwa Ruti a lilongisa Vocihandeleko ca Suku kuenda kafendeli vaye?

 RUTI wa kekama konele yesenge liosevata lina a pupulula vokuenda kueteke. Omo okuti ekumbi lia endele ale, omanu va kala vovapia, va tiukila kolonjo viavo vimbo lio Beteleme lia kala kilu liomunda. Ruti wa yeva epuila omo liupange walua a linga tunde komẽle. Ocili okuti, wa amamako oku sasa lombulo yaye esenge liosevata loku yelela olomema viaco. Ndaño wa kavele calua, pole upange waye wa enda ciwa.

2 Anga hẽ ovina via kala oku pongoloka kukãi waco ocimbumba haeye umalẽhe? Ndomo tua ci konomuisa vocipama ca pita, eye wa kakatelele ku ndatembo yaye Naomi, loku u likuminya hati, o linga ufendeli wa Yehova, Suku ya Naomi. Kavali kavo va tundile ko Moavi, oku enda ko Beteleme, kuenje Ruti u Moavi, wa limbuka okuti Vocihandeleko ca Yehova, mua kala esokiyo lioku kuatisa olohukũi vio ko Isareli, kuenda ovingendeleyi. Kaliye, wa mola okuti afendeli vamue va Yehova, va kasi oku kapako Ocihandeleko caco omo va pindisiwa laco, kuenje va lekisa okuti va sole olonumbi via Yehova kuenda eci ca vetiya utima waye.

3, 4. (a) Boasi wa vetiya ndati Ruti? (b) Tu kuatisiwa ndati longangu ya Ruti koloneke vilo viuhukũi?

3 Umue pokati komanu vaco, Boasi, ulume una wa kala ohuasi haeye ukulu wendamba, wa kuata ovapia alua muna Ruti a enda oku pupulula. Kuenje, eteke limue Boasi wa mola Ruti. Eye wa sanjukilile calua olondaka viocisola Boasi o sapuila poku u pandiya omo lioku tata ciwa Naomi, loku sandiliya ocitililo vemẽhi liavava a Yehova, Suku yocili.Tanga Ruti 2:11-14.

4 Ndaño lesanju liaco, citava okuti Ruti wa kuata esakalalo lovina via laikele oku pita laye kovaso yoloneke. Omo okuti wa kala ocingendeleyi, haeye osuke, kuenda ka kuatele ulume ndaño omãla, wa ponduile oku sanga ndati eteku liaye, leli lia Naomi kovaso yoloneke? Anga hẽ nda va kuatisiwa lika loku pupulula? Helie nda wo kuatisa eci a kuka? Ca sunguluka oku linga apulilo aco. Koloneke vilo viuhukũi, omanu valua va siata oku sakalala lovina ndevi. Osimbu tu konomuisa ndomo ekolelo Ruti a kuata lio kuatisa oku yula ovitangi, tu vetiyiwa oku setukula ongangu yaye.

Epata li Lomboloka Nye?

5, 6. (a) Onima yipi Ruti a kuata keteke liatete a pupulula vepia lia Boasi? (b) Naomi wa kala ndati eci a mola Ruti?

5 Eci Ruti a mãla oku sasa osevata loku yonga olomema viaco, wa limbuka okuti wa kongela efa limosi liosevata. Onjongo yosevata yaco ya tẽlele eci ci soka 14 kolokilu. Citava okuti Ruti wa longeka osevata yaco ponanga a futile kutue kuenje, koñolosi wa enda ko Beteleme.—Ruti 2:17.

6 Eci Naomi a mola ndatembo yaye, wa sanjuka calua kuenje, wa lisalukako poku limbuka ocilemo Ruti ambata. Omo okuti Ruti wa nenavo okulia kua supapo Boasi a pongiyilile olonalavayi viaye, kavali kavo va lia ondalelo. Noke Naomi wo pulisa hati: “Etaili hẽ, wa ka nõluile pi? Wa ka talavayele pi? U wa ku limbuka a sumulũhe.” (Ruti 2:19) Naomi wa mola okuti Ruti wa nena okulia kualua omo kua kala umue wo limbuka kuenje, wo linga ohenda.

7, 8. (a) Naomi wa tendele okuti ohenda Boasi a lekisa ya tunda kulie, kuenda momo lie? (b) Ruti wa lekisa ndati ocisola cocili ku ndatembo yaye?

7 Ruti poku sapela la Naomi, wo sapuila ndomo Boasi a lekisa ohenda kokuaye. Kuenje, Naomi wa tambulula hati: ‘Yehova o sumũluise omo ohenda yaye yalua, kuenda ohenda yaye ka ya yandulukile ava va kasi lomuenyo ndaño vava va fa.’ (Ruti 2:20) Eye wa tenda ohenda ya Boasi okuti ya tunda ku Yehova, una o vetiya afendeli vaye oku kala vakuacali, kuenda wa likuminya oku va sumũlũisa omo liohenda yavo. *Tanga Olosapo 19:17.

8 Naomi wa vetiya Ruti oku tava kelungulo lia Boasi lioku pupulula vepia liaye loku kala ocipepi lafeko vaye oco ka ka yonjiwe lolonalavayi. Ruti wa tava elungulo liaco. Eye wa amamakovo ‘oku kala kumue la ndatembo yaye.’ (Ruti 2:22, 23) Ruti wa lekisa ocisola cocili okuti, oco ocituwa ca velapo. Ongangu yaye, yi tu kuatisa oku limbuka nda tua sanjukila ukamba tu kuete lepata lietu, kuenda nda tua siata oku kuatisa omanu vana tu sole. Nda tua ci linga, Yehova lalimue eteke a ka ivalako ocisola caco.

Ongangu ya Ruti la Naomi yi tu ivaluisa oku sola epata lietu

9. Nye tu lilongisa ku Ruti la naomi catiamẽla kepata?

9 Pokati ka Ruti la Naomi, pa kala hẽ usitue? Omanu vamue va siata oku popia vati, epata “liocili,” lina okuti omunu lomunu o linga onepa yaye ndeci: ocikele culume, cukãi, comãla, kuenda ocikele coku kala sekulu la inakulu. Pole, ongangu ya Ruti la Naomi, yi tu longisa okuti, afendeli va Yehova va sukila oku lianja lomanu vosi poku va kuatela ohenda loku lekisa ocisola kokuavo. Ove hẽ wa sanjukila epata liove? Yesu wa ivaluisa olondonge viaye okuti, vamanji vekongelo va sukila oku linga epata lia vana ka va kuete vangandiavo.—Mar. 10:29, 30.

Ruti la Naomi va likolisa pokati

‘Ulume Waco Onjovoli Yetu’

10. Naomi wa yonguile oku kuatisa ndati Ruti?

10 Tunde kosãi ya Kupupu eci oku ungula osevata kua fetika, toke koku ungula o tiliku kosãi Yevambi, Ruti wa amamako oku pupulula vovapia a Boasi. Osimbu olosemana via pita, citava okuti Naomi wa sokolola eci nda a linga oco a kuatise ndatembo yaye. Eci va kala kofeka yo Moavi, Naomi wa simĩle okuti lalimue eteke a ka kuatisa Ruti oku sanga ulume ukuavo. (Ruti 1:11-13) Pole, kaliye wa fetika oku kuata ovisimĩlo vikuavo. Omo liaco, wa sapuila Ruti hati: ‘Amõlange, ku yongola hẽ okuti ndu ku sandela omangu yoku puyuka, oco o kale ciwa?’ (Ruti 3:1) Kosimbu kua kala ocituwa cokuti, olonjali ovio vi sandela omõlavo ohueli. Ocili okuti, Ruti wa kala ndomõla wa Naomi. Poku lekisa okuti ukãi ohueli wa kolapo omo lioku kala lulume loku sanga ocitililo vonjo yaye, Naomi wa yonguile oku sandela Ruti ‘ocitumãlo coku puyuka’ oco a kale ciwa. Oco hẽ Naomi wa sukilile oku linga nye?

11, 12. (a) Eci Naomi a tukula Boasi okuti ‘onjovoli’ eliangiliyo lipi Liocihandeleko ca Suku eye a kala oku tukula? (b) Ruti wa tambulula ndati konumbi ya ndatembo yaye?

11 Eci Ruti a tukula Boasi onjanja yatete, Naomi wo sapuila hati: ‘Ulume waco ngandietu muẽle, onjovoli yetu.’ (Ruti 2:20) Ondaka eyi yi lomboloka nye? Vocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli, mua kongelele eliangiliyo lioku kuatisa vakuepata lomanu vana va tala ohali omo liuhukũi, kuenda oku fisa ­vangandiavo. Kosimbu nda ukãi o linga ocimbumba eci handi ka citile omãla, esumuo liaye li piãla, momo ca tatekele okuti ocitumbulukila londuko ya veyaye, ka via amamako vali. Pole, Ocihandeleko ca Yehova ca ecelele okuti, nda ulume o fa, manjaye o likuela lukãi waco, oco a cite laye omãla okuti, onduko yaye ka yi takata.  *Esin. 25:5-7.

12 Naomi wa sapuila Ruti ocisimĩlo cimue. Tu sokololi ndomo Ruti a komõha osimbu ndatembo yaye a kala oku vangula laye. Ocihandeleko ca eciwile ku va Isareli, ca kala ocina cimue cokaliye ku Ruti, kuenda ka kũlĩhĩle ovituwa viofeka yaco. Pole, omo Ruti wa sumbile calua Naomi, wo yevelela lutate. Citava okuti onumbi Naomi a eca ku Ruti, ya tatamẽle calua haiyo yi koka osõi pole, Ruti wa pokola lumbombe konumbi yaco. Kuenje, wa tambulula hati: “Cosi o nukuila ndi ci linga.”—Ruti 3:5.

13. Ongangu ya Ruti yoku pokola kalungulo a tunda kakulu vendamba yi tu longisa nye? (Talavo Yovi 12:12.)

13 Olonjanja vimue ka ca lelukila amalẽhe oku yevelela kalungulo vakulu vendamba. Ca leluka oku sima okuti, akulu ka va tẽla oku limbuka ovitangi amalẽhe va liyaka lavio. Umbombe wa Ruti u tu ivaluisa okuti, oku yevelela olondunge viakulu vendamba vana va tu sole haivo va tu yonguila uwa, ku nena asumũlũho. (Tanga Osamo 71:17, 18.) Elungulo lipi Naomi a eca ku Ruti? Anga hẽ Ruti wa tambula asumũlũho omo lioku kapako alungulo aco?

Ruti Pocimbandi

14. Nye ca enda oku lingiwila pocimbandi, kuenda upange waco wa lingaiwa ndati?

14 Kuteke waco Ruti wa endele pocimbandi, pana olonalavayi vi sole oku ambata olomema viavo oco va vi sise. Olonjanja vimue va nõla ocitumãlo cina ci kasi pokawulu ale kilu lielundu, okuti kekumbi ofela yi sika ciwa. Poku pungula osevata oco yi yele ciwa, va yi yelela lepayo okuti ovisaikiti viaco vi enda lofela kuenda olomema vi lokila posi.

15, 16. (a) Lombolola ovina via pita pocisaselo kuteke una Boasi a malusula upange woku ungala. (b) Ndamupi Boasi a limbuka okuti Ruti wa pekela kolomãhi viaye?

15 Ruti wa lavulula lutate, osimbu olonalavayi via kala oku malusula upange wavo. Boasi wa songuila upange woku yelela osevata loku yongolola toke eci ya linga esenge linene. Noke yoku lia, wa pekela ocipepi lesenge liosevata. Kosimbu, omanu va kuatele ocituwa coku lala pocisaselo oco okulia vongula ka ku ka nyaniwe. Kuteke waco, Ruti wa mola apa Boasi a pekela. Lia kala epuluvi lioku linga eci Naomi o sapuila.

16 Ndaño okuti Ruti wa yokokele, haimo lumue, wa enda levando toke kokuaye. Noke wa mola okuti Boasi wa puila kotulo. Wa sikulũla kovolu aye kuenje, wa pekela ocipepi laye ndeci Naomi o sapuila. Noke, wa kevelela. Otembo ya kala oku pita. Pole, ku Ruti ya molẽhele ndu okuti ya tumãla calua. Vokati kuteke, Boasi wa fetika oku lisengasenga. Omo wa kala oku luluma lombambi, wa sayula ovolu aye oco a lisikilĩle ciwa. Kuenje, wa limbuka okuti kovolu aye kuli omunu. Ulandu waco u popia ndoco: “Tala, ukãi wa pekela kolomãhi viaye.”—Ruti 3:8.

17. Omanu vana va sima okuti ovilinga via Ruti ka via sungulukile, ovina vipi vivali va ivalako?

17 Noke Boasi wo pula hati: ‘Ove helie?’ Citava okuti, Ruti poku tambulula Boasi, ondaka yaye ya kekemẽla. Kuenje, wa popia hati: ‘Ame Ruti ndindingupange yove. Sikĩlĩla ondingupange yove lonanga yove, omo ove wunjovoli yetu.’ (Ruti 3:9) Koloneke vilo, omanu vamue vakuakupitiya olondaka Viembimbiliya, va popia vati, olondaka lovilinga via Ruti, vi lekisa okuti wa kuata ovisimĩlo vioku linga upuepue, pole, omanu vaco va ivalako ovina vivali vi kuete esilivilo. Catete, Ruti wa kuama ovituwa viomanu vo koloneke viaco, vina via imũha vokuenda kuotembo. Omo liaco, ka ca sungulukile oku sokisa ovituwa viaye vio kosimbu lovituwa vĩvi vio koloneke vilo. Cavali, ndomo Boasi a tambulula Ruti, ci lekisa okuti, wo tendele ndomunu umue o kuete ovituwa via sunguluka haeye ukuotima wa yela.

Ruti poku sandiliya Boasi, wa kuata ovisimĩlo via sunguluka

18. Nye Boasi a popia oco a lembeleke Ruti, kuenda kapuluvi api avali eye a tukula okuti wa lekisa ocisola cocili?

18 Ondaka ya Boasi ya lembeleka calua Ruti. Eye wo sapuila hati: “Yehova a ku sumũluise, amõlange. Kesulilo wa linga ohenda ya piãla, yina yo kefetikilo yi sule. Omo kua [sandiliyile] amalẽhe, pamue u osuke, ndaño u ohuasi.” (Ruti 3:10) Ondaka yokuti, “kefetikilo,” yi tiamisiwila kocisola cina Ruti a lekisa ku Naomi eci o kuama poku tiukila ko Isareli kuenda oku u tata. Ondaka “kesulilo,” yi tiamisiwila kepuluvi Ruti a lekisa okuti wa yonguile oku kueliwa la Boasi. Kuenje, Boasi wa limbuka okuti omo Ruti wa kala umalẽhe, wa ponduile oku sandiliya ulume umue umalẽhe ci kale ohuasi, ale ohukũi. Pole wa sandiliya oku linga eci ciwa ku Naomi, kuenda kulume waye wa fa, oco onduko yepata liaye ya amameko. Ca leluka oku limbuka esunga lieci Boasi, a komõhela calua ocisola Ruti a lekisa.

19, 20. (a) Momo lie Boasi ka likuelele lonjanga la Ruti? (b) Kovina vipi Boasi a lekisa ohenda lesumbilo ku Ruti?

19 Boasi, wa amisako ndoco: “Kaliye amõlange, ku ka yokoke. Hu lingila cosi o nukuila momo vakuetu vosi vimbo va ku kũliha okuti ove wukãi wocili.” (Ruti 3:11) Boasi wa sanjukila ocisimĩlo coku likuela la Ruti. Pamue, eye wa lavokaile ale epingilo lia Ruti lioku kala onjovoli yaye. Pole, omo okuti Boasi wa kala ukuesunga, ka lingile ovina ndomo a yonguile. Eye wa sapuila Ruti hati, kuli onjovoli yikuavo okuti ositue lulume wa Naomi una wa fa. Omo liaco, Boasi wa sukilile oku vangula tete lulume waco, oco a ece epuluvi kokuaye lioku li kuela la Ruti.

Omo Ruti wa tata omanu lohenda kuenda esumbilo, wa sia oluhimo luwa

20 Boasi wa sapuila Ruti oco a pekele vali toke kociteketeke okuti, eci a tunda lomue u mola. Eye wa yonguile oku teyuila ekalo lia Ruti, leli liaye momo omanu va ponduile oku sima okuti va linga upuepue. Citava okuti eci Ruti a pekela onjanja yavali kovolu a Boasi, ka kuatele vali ocinjoko omo lietambululo liwa a eca kokuaye. Omo liaco, osimbu handi ka kua cile, eye wa votoka. Boasi wa yukisa ponanga ya Ruti osevata oco a tiukile ko Beteleme.Tanga Ruti 3:13-15.

21. Ocituwa cipi ca lingisa Ruti oku kũlĩhĩwa okuti, ‘ukãi wocili,’ kuenda tu setukula ndati ongangu yaye?

21 Citava okuti, Ruti wa sanjukila calua olondaka Boasi o sapuila viokuti: “Ove wukãi wocili”! Handi vali, Ruti wa kuata ovituwa viwa omo lionjongole yaye yoku kũlĩha Yehova loku u vumba. Eye wa lekisilevo ohenda ya piãla ku Naomi kuenda ku vakuepata liaye, poku kuama ovituwa vina ka kũlĩhĩle. Omo liaco, nda tu setukula ekolelo lia Ruti, tu ka likolisilako oku sumbila omanu lovituwa viavo. Kuenje, tu ka kuata oluhimo luwa.

Ruti wa Sanga Ocitumãlo Cepuyuko

22, 23. (a) Ombanjaile Boasi a eca ku Ruti ya kuata elomboloko lie? (b) Nye Naomi a tuma Ruti oku linga?

22 “Ca kala ndati, amõlange?” Evi ovio olondaka Naomi a popia eci Ruti a pitĩla konjo. Citava okuti, wo pulisa olondaka viaco, omo handi kua tekãvele. Pole, Naomi wa yonguilevo oku kũlĩha nda Ruti wa laikele oku amamako lumbumba waye, ale kua kala umue nda wa laikele oku u kuela. Kuenje, Ruti wa sapuila lonjanga ndatembo yaye, ombangulo a kuata la Boasi. Wa lekisavo kokuaye ombanjaile Boasi a tuma oku eca ku Naomi. *Ruti 3:16, 17.

23 Naomi wa sapuila Ruti, oku kala konjo okuti, ka endi vali oku ka pupulula. Eye wa popia hati: “Ulume u ka liwekako, o malusula muẽle ovina evi etaili.”—Ruti 3:18.

24, 25. (a) Boasi wa lekisa ndati okuti wa kala ulume umue wa sunguluka? (b) Ruti wa sumũlũisua ndati?

24 Naomi wa kuata esunga lioku popia olondaka viaco. Momo keteke liaco, haico Boasi a endele pombundi yimbo pana akulu va enda oku liongoluila, kuenje wa kevelela toke eci ukuositue wa Naomi a pita. Noke Boasi wa vanguila kovaso yolombangi vialua poku eca kokuaye epuluvi lioku kala onjovoli oco a likuele la Ruti. Pole, ulume waco wa likala poku popia hati, sanga o nyõla ocipiñalo caye. Noke, Boasi wa vanguila kovaso yowiñi wo vimbo hati, o linga onjovoli, kuenda o landa ovina viosi via Elimeleke ulume wa Naomi, loku kuela Ruti ukãi wa Mahelone, omõla wa Elimeleke. Boasi wa yonguile oku landa ‘ocipiñalo culume wa fa oco onduko yaye yi tumbuluiwe.’ (Ruti 4:1-10) Ocili okuti, Boasi wa kala ulumue umue wa sunguluka.

25 Boasi wa likuela la Ruti. Ulandu waco u popia ndoco: ‘Yehova wa tava okuti Ruti o mina, kuenje wa cita omõla ulume.’ Akãi vosi vo vimbo lio Beteleme, va sumũlũisa Naomi kuenda va pandiya Ruti vati, wa velapo calua okuti, omãla epanduvali ci sule. Omõla a Ruti wa linga kukululu ya Soma Daviti. (Ruti 4:11-22) Kuenje, Daviti wa linga kukululu ya Yesu Kristu.—Mat. 1:1. *

Yehova wa sumũlũisa Ruti oku kala kukululu ya Mesiya

26. Ongangu ya Ruti la Naomi yi tu ivaluisa nye?

26 Ocili okuti, Ruti wa sumũlũisiwa calua. Naomi layevo wa sumũlũisua, momo wa kuatisa oku tata oñaña ndu okuti omõlaye muẽle. Ulandu wakãi ava vavali, u tu ivaluisa okuti Yehova Suku, wa kũlĩha alikolisilo a vana va talavaya lumbombe oco va tate ciwa epata liavo, haivo vo vumba lekolelo kumue lafendeli vaye. Omo liaco, Yehova lalimue eteke a ivalako oku sumũlũisa afendeli vaye ndeci a linga la Boasi, Naomi, kuenda Ruti.

^ Ndomo Naomi a ci limbuka, ohenda ya Yehova ka yi sulila lika komanu vana va kasi lomuenyo. Eye o lekisavo ohenda komanu va fa. Naomi wa fisile ulume waye kuenda omãla vaye vavali valume. Ruti layevo wa fisile ulume waye. Kavali kavo va solele calua alume vavo. Omo liaco, ovina viwa va lingila Naomi la Ruti, vi kasi ndu okuti via lingiwilavo kalume vavo, momo nda va kaile komuenyo, nda va tata ciwa akãi vavo.

^ Soketi ulume una wa fa, manjaye eye wa kuatele tete omoko yoku likuela lukãi waye. Nda ulume waco ka kuete manjaye, ngandiaye eye o tambula omoko yaco ndeci ca enda oku pita loku piñala ukuasi.—Ate. 27:5-11.

^ Boasi wa eca ku Ruti olonjongo epandu vio sevata, vi lisoka loloneke epandu viupange vina vi kuamiwa lepuyuko Liesambata. Handi vali, oloneke viumbumba wa Ruti via laikele oku kuamiwa “lepuyuko” lioku kuata onjo yaye muẽle volohuela. Citava okuti olonjongo epandu ovio Ruti a tẽlele lika oku ambata.

^ Ruti wa kongeliwa kulala wakãi vatãlo va tiamẽla kocikoti ca Yesu. Ukãi ukuavo Rahava ina ya Boasi. (Mat. 1:3, 5, 6, 16) Ndeci ca pita la Ruti, Rahava layevo ka kaile onyitiwe yo ko Isareli.