Lucas 22:1-71

  • Amlulik sira halo planu atu oho Jesus (1-6)

  • Prepara atu selebra Páskua ikus (7-13)

  • Hahú Naʼi nia Han-Kalan (14-20)

  • ‘Ema neʼebé sei entrega haʼu mós hamutuk iha meza neʼe’ (21-23)

  • Dixípulu sira haksesuk malu kona-ba sé mak boot liu (24-27)

  • Jesus halo aliansa kona-ba Ukun (28-30)

  • Jesus fó-hatene nanis katak Pedro sei nega nia (31-34)

  • Presiza prepara an; surik rua (35-38)

  • Jesus halo orasaun iha Foho Oliveira (39-46)

  • Ema kaer Jesus (47-53)

  • Pedro nega Jesus (54-62)

  • Ema goza Jesus (63-65)

  • Sinédriu tesi-lia ba Jesus (66-71)

22  Iha tempu neʼebá, Festa Paun Fermentu-Laek nian,* neʼebé mós hanaran Páskua,*+ besik daudaun ona.+  Ulun-naʼin amlulik no eskriba sira buka dalan diʼak atu oho Jesus,+ tanba sira taʼuk povu.+  Tuirmai Satanás tama ba Judas Iscariotes, neʼebé mós ida husi sira naʼin Sanulu-Resin-Rua,+  no nia sai hodi bá koʼalia ho ulun-naʼin amlulik sira no xefe templu nian kona-ba oinsá atu entrega Jesus ba sira.+  Sira haksolok no promete atu fó osan-mutin ba nia.+  Entaun nia simu sira-nia liafuan, no nia hahú buka oportunidade atu entrega Jesus ba sira-nia liman kuandu ema-lubun la iha.  Loron Festa Paun Fermentu-Laek nian toʼo ona, no iha tempu neʼe mak ema tenke hasaʼe sakrifísiu Páskua nian.+  Entaun Jesus haruka Pedro no João, hodi dehan: “Bá prepara han-kalan Páskua nian atu ita han.”+  Sira hatete ba nia: “Ita hakarak ami atu prepara han-kalan neʼe iha neʼebé?” 10  Nia dehan ba sira: “Kuandu imi tama ba sidade, mane ida neʼebé lori hela sanan-rai bee nian sei hasoru imi. Imi laʼo tuir nia bá no tama iha uma neʼebé nia tama.+ 11  No hatete ba uma-naʼin: ‘Mestre dehan: “Kuartu ida-neʼebé mak haʼu sei uza atu han-kalan ba Páskua hamutuk ho haʼu-nia dixípulu sira?”’ 12  Ema neʼe sei hatudu ba imi kuartu boot ida iha andár leten, neʼebé iha ona buat hotu neʼebé ita presiza, no iha neʼebá mak imi prepara hahán.” 13  Sira bá no hetan buat hotu tuir liafuan neʼebé nia hatete ona ba sira, no sira prepara buat hotu ba Páskua. 14  Kuandu tempu toʼo ona, Jesus tuur iha meza hamutuk ho ninia apóstolu sira.+ 15  Nia dehan ba sira: “Haʼu hakarak tebes han ai-han Páskua nian neʼe hamutuk ho imi antes haʼu hetan terus, 16  tanba haʼu hatete ba imi: Haʼu sei la han tan ida-neʼe toʼo tempu neʼebé buat hotu kumpre ona iha Maromak nia Ukun.”* 17  Bainhira nia simu tiha kopu ida, nia hatoʼo agradese no dehan: “Simu ida-neʼe no imi ida-idak hemu husi kopu neʼe, 18  tanba haʼu hatete ba imi: Husi agora ba oin haʼu sei la hemu tan tua-uvas toʼo Maromak nia Ukun mai.” 19  No mós, nia foti paun ida,+ no depois fó tiha agradese, nia silu hodi fó ba sira no dehan: “Neʼe reprezenta haʼu-nia isin+ neʼebé haʼu sei fó ba imi-nia diʼak.+ Kontinua halo ida-neʼe hodi hanoin haʼu.”+ 20  Depois sira han tiha, nia mós halo hanesan ho kopu neʼe, hodi dehan: “Kopu neʼe reprezenta aliansa foun+ liuhusi haʼu-nia raan,+ neʼebé sei fakar ba imi-nia diʼak.”+ 21  “Maibé, ema neʼebé sei entrega haʼu ba inimigu nia liman mós hamutuk ho haʼu iha meza neʼe.+ 22  Tuir loloos, Oan-Mane husi Ema* sei mate hodi tuir buat neʼebé fó-hatene nanis ona.+ Maski nuneʼe, susar ba ema neʼebé entrega Oan-Mane ba inimigu nia liman!”+ 23  Entaun sira hahú husu ba malu kona-ba sé loos mak atu halo ida-neʼe.+ 24  Maski nuneʼe, sira mós haksesuk malu makaʼas kona-ba sé mak boot liu entre sira.+ 25  Maibé Jesus dehan ba sira: “Liurai nasaun sira-nian domina sira-nia povu, no sira neʼebé iha podér simu naran espesiál.*+ 26  Maibé imi labele hanesan neʼe.+ Ema neʼebé boot liu iha imi-nia leet tenke sai kiʼik liu,+ no ema neʼebé dirije imi tenke serbí imi. 27  Nuneʼe, sé mak boot liu? Ema neʼebé han* iha meza ka ema neʼebé serbí? Ema neʼebé han* iha meza mak boot liu, loos ka lae? Maibé haʼu iha imi-nia leet hodi serbí imi.+ 28  “Maibé, imi laran-metin ona ba haʼu+ durante haʼu-nia susar sira.+ 29  No haʼu halo aliansa ida ho imi kona-ba ukun* ida, hanesan haʼu-nia Aman halo aliansa ho haʼu,+ 30  atu nuneʼe imi bele han no hemu iha haʼu-nia meza iha haʼu-nia Ukun,+ no imi sei tuur iha kadunan+ atu tesi-lia ba Izraél nia suku 12.+ 31  “Simão, Simão, haree bá! Satanás husu atu nia bele haketak imi hotu hanesan ema neʼebé haketak trigu husi nia kulit.+ 32  Maibé haʼu harohan ona ba Maromak kona-ba ó, atu nuneʼe ó-nia fiar labele sai fraku;+ no kuandu ó fila, hametin ó-nia maluk sira-nia fiar.”+ 33  Tuirmai Pedro dehan ba Jesus: “Naʼi, haʼu prontu atu tama komarka no mate hamutuk ho Ita.”+ 34  Maibé Jesus dehan: “Haʼu hatete ba ó, Pedro, ohin antes manu kokoreek, ó sei nega haʼu dala tolu katak ó la hatene haʼu.”+ 35  Nia mós hatete ba sira: “Kuandu haʼu haruka imi la lori osan-fatin no fatin ai-han nian no sandálias,+ imi la falta buat ida, loos ka lae?” Sira hatán: “Loos duni!” 36  Tuirmai, nia dehan ba sira: “Maibé agora, ema neʼebé iha osan-fatin no fatin ai-han nian, lori bá. Ema neʼebé la iha surik, faʼan ninia roupa hodi sosa surik ida. 37  Tanba haʼu hatete ba imi katak eskritura tuirmai neʼe tenke sai loos ba haʼu: ‘Ema sei sura nia hamutuk ho ema neʼebé la tuir lei.’+ Tanba buat neʼebé hakerek ona kona-ba haʼu kumpre daudaun.”+ 38  Tuirmai sira dehan ba nia: “Naʼi, haree bá! iha neʼe iha surik rua.” Nia hatete ba sira: “Neʼe toʼo ona.” 39  Sai tiha husi neʼebá, Jesus laʼo ba Foho Oliveira hodi tuir ninia toman, no ninia dixípulu sira mós laʼo tuir nia.+ 40  Kuandu toʼo tiha iha fatin neʼe, nia hatete ba sira: “Imi tenke harohan beibeik, atu nuneʼe imi labele monu ba tentasaun.”+ 41  No nia laʼo dook uitoan* husi sira, tuirmai nia hakneʼak no hahú halo orasaun, 42  hodi dehan: “Aman, se Ita hakarak, hasai tiha kopu neʼe husi haʼu. Maski nuneʼe, laʼós tuir haʼu-nia hakarak, maibé halo tuir Ita-nia hakarak bá.”+ 43  Tuirmai, anju ida husi lalehan mosu ba nia no hametin nia.+ 44  Maibé nia sente laran-susar tebetebes, no nia kontinua harohan ho laran tomak,+ toʼo ninia kosar sai hanesan raan neʼebé turuk ba rai. 45  Harohan hotu tiha, nia hamriik hodi laʼo besik ninia dixípulu sira no haree katak sira toba hela, tanba sira-nia laran-triste halo sira kole.+ 46  Nia dehan ba sira: “Tanbasá mak imi toba? Hadeer no harohan nafatin bá, atu nuneʼe imi labele monu ba tentasaun.”+ 47  Bainhira nia koʼalia hela, ema-lubun mai ho mane ida naran Judas, neʼebé mós husi sira naʼin Sanulu-Resin-Rua, nia laʼo iha sira-nia oin, no nia hakbesik hodi reʼi Jesus.+ 48  Maibé Jesus dehan ba nia: “Judas, ó entrega Oan-Mane husi Ema ba inimigu nia liman ho reʼi ka?” 49  Kuandu sira neʼebé hamutuk ho Jesus haree buat neʼebé atu akontese, sira dehan: “Naʼi, Ita hakarak ami ataka ho surik ka?” 50  No sira ida ataka duni amlulik boot nia atan no sabir tiha ninia tilun sorin loos.+ 51  Maibé Jesus dehan: “Toʼo ona.” No nia kaer atan neʼe nia tilun no kura. 52  Tuirmai Jesus hatete ba ulun-naʼin amlulik no xefe templu nian no katuas sira, neʼebé mai hasoru nia, hodi dehan: “Imi mai ho surik no ai-dona hanesan kontra naʼok-teen ida ka?+ 53  Loroloron haʼu hamutuk ho imi iha templu,+ maibé imi la kaer haʼu.+ Maibé, agora mak imi-nia tempu no mós tempu ba nakukun atu ukun.”+ 54  Tuirmai, sira kaer Jesus no lori nia+ ba amlulik boot nia uma, maibé Pedro laʼo tuir husi dook.+ 55  Kuandu sira halakan ahi iha uma nia pátiu* klaran no tuur hamutuk, Pedro mós tuur iha sira-nia leet.+ 56  Maibé atan-feto ida neʼebé haree nia tuur daudaun besik ahi, hateke didiʼak ba nia no dehan: “Mane neʼe mós hamutuk ho Jesus.” 57  Maibé Pedro nega no dehan: “Feto, haʼu la koñese nia.” 58  Liutiha tempu uitoan, ema seluk haree nia no dehan: “Ó mós ida husi sira.” Maibé Pedro dehan: “Haʼu lae.”+ 59  No maizumenus oras ida liutiha, mane ida tan koʼalia makaʼas, hodi dehan: “Loloos, mane neʼe mós hamutuk duni ho nia, tanba nia ema Galileia ida!” 60  Maibé Pedro hatán: “Haʼu la hatene buat neʼebé ó dehan.” Iha momentu neʼe kedas, kuandu nia koʼalia hela, manu ida kokoreek. 61  No Naʼi fila oin hodi hateke ba Pedro, no Pedro hanoin-hetan fali Naʼi nia liafuan kuandu Naʼi dehan ba nia: “Ohin antes manu kokoreek, ó sei nega haʼu ba dala tolu.”+ 62  Tuirmai, nia sai ba liʼur hodi tanis tanba triste tebetebes. 63  Iha tempu neʼebá, ema sira neʼebé kaer Jesus hahú goza+ no baku nia,+ 64  no depois taka tiha nia oin, sira kontinua husu nia, dehan: “Se ó mak profeta ida, siʼik toʼok bá! Sé mak baku ó?” 65  No sira koʼalia buat aat barak tan hasoru nia. 66  Kuandu rai komesa naroman ona, povu nia katuas, inklui ulun-naʼin amlulik no eskriba sira halibur hamutuk,+ no sira lori Jesus ba fatin Sinédriu* nian, no dehan: 67  “Fó-hatene ami se ó mak Kristu ka lae.”+ Maibé nia hatete ba sira: “Maski haʼu fó-hatene ba imi, maibé imi sei la fiar. 68  Liután neʼe, se haʼu husu imi, imi mós sei la hatán. 69  Maibé, hahú husi agora ba oin, Oan-Mane husi Ema+ sei tuur iha Maromak kbiit-naʼin nia liman sorin loos.”+ 70  Ho ida-neʼe, sira hotu dehan: “Entaun, ó mak Maromak nia Oan ka?” Nia hatete ba sira: “Imi rasik mak dehan katak haʼu Maromak nia Oan.” 71  Sira dehan: “Ita presiza sasin saida tan? Ita rasik rona ida-neʼe husi ninia ibun.”+

Nota-rodapé

Ka “Reinu; Governu”.
Orj., “naran Benfeitór”. Neʼe mak títulu neʼebé respeitu, no ema fó naran neʼe ba sira neʼebé gosta ajuda ema.
Ka “tuur”.
Ka “tuur”.
Ka “reinu; governu”.
Ka “dook hanesan bainhira ema tuda fatuk”.