Genèse 19:1-38

  • A-ange aga na ndo ti Lot (1-11)

  • A hunda na Lot nga na sewa ti lo ti hon hio (12-22)

  • A futi Sodome na Gomorrhe (23-29)

    • Wali ti Lot aga statue ti ingo (26)

  • Lot na amolenge ti lo ti wali (30-38)

    • Akotara ti azo ti Moab na ti Ammon (37, 38)

19  A-ange use asi na Sodome na lakui; Lot ayeke duti na yanga ti gbagba ti Sodome. Tongana Lot abâ ala, lo londo lo mû devant ti ala na lo kuku, lo kpo li ti lo na sese.+  Lo tene na ala: “Pardon, aseigneur ti mbi, ala ga na da ti mbi wakua ti ala, ala lango kâ na bï so, nga zia a sukula gere ti ala. Na pekoni, ala lingbi ti londo hio na ndapre ala hon ti ala.” Ala tene: “Ên-ën, e yeke lango na bï so na ndo so azo ayeke gue ka dä mingi.”  Me lo voro yanga mingi na ala, tongaso lo na ala ague na da ti lo. Lo sara matanga ndali ti ala, lo sara mapa so a zia levure dä pëpe, na ala te ni.  Kozo si ala lango, akoli ti gbata ti Sodome, a londo na molenge-koli ti si na mbakoro-koli, ala kue abungbi gbani gbani, ala ngoro da ni.  Ala yeke iri Lot, ala yeke tene na lo: “Akoli so aga na ndo ti mo na bï so ayeke na ndo wa? Sigi na ala na e si e bungbi na ala.”+  Lot asigi, na lo kanga yanga-da ni na peko ti lo.  Lo tene: “Pardon, aita ti mbi, ala sara ye ti sioni so pëpe.  Mbi gbu gere ti ala, bâ mbi yeke na amolenge ti wali use so ade ti bungbi na koli pëpe. Zia mbi sigi na amolenge ti wali ni na ala, si ala sara na ala ye so ayeke nzoni na lê ti ala. Me ala sara ye na akoli so pëpe, teti ala ga ti bata terê ti ala na* da ti mbi.”+  Na mango tënë so, ala tene: “Pusu kâ!” Ala kiri atene: “Wande so aga ti sara kodro ge, me lo ye ti fâ ngbanga na ndö ti e! Bon, e yeke sara tâ sioni na mo ahon ti so e ye ti sara na ala.” Ala kue ague na ndö ti Lot,* na ala ye ti kungbi yanga-da ni. 10  Tongaso akoli ni ayôro maboko ti ala, ala gboto Lot na mbage ti ala na yâ ti da ni, na ala kanga yanga-da ni. 11  Me ala sara si lê ti akoli so ayeke na yanga ti da ni avuko, a londo na asenge zo ti si na akota zo, tongaso ala gi yanga ti da ni gbä juska ngangu ti ala ahunzi. 12  Na pekoni, akoli so ahunda Lot, atene: “Mo yeke na ambeni zo ge? Mû azo ti mo kue, so ti tene akoli ti amolenge ti mo ti wali nga amolenge ti mo ti koli na ti wali mo na ala ahon! 13  E yeke futi ndo so, ndali ti so dema so azo ayeke dema ndali ti ala aga ngangu mingi* na gbele Jéhovah,+ ni la Jéhovah atokua e ti futi gbata ni.” 14  Tongaso, Lot asigi, lo yeke sara tënë na akogara ti lo so aye ti mû amolenge ti lo ti wali, lo tene: “Ala londo, ala zia ndo so ala hon, ngbanga ti so Jéhovah ayeke futi gbata ni!” Me na lê ti akogara ti lo ni, lo kpa zo so ayeke sara gï tënë ti ngia.+ 15  Tongana ndo akomanse ti han, a-ange ni aye si Lot asara ye hio hio, ala tene: “Londo! Mû wali ti mo na amolenge ti mo ti wali use so ayeke ge mo hon na ala, si a futi mo pëpe ndali ti faute ti gbata ni!”+ 16  Lo ngbâ ti sara ye gï yeke yeke, me Jéhovah abâ mawa ti lo.+ Ni la akoli so agbu maboko ti lo, ti wali ti lo na ti amolenge ti lo ti wali use, ala sigi na ala na gigi ti gbata ni.+ 17  Gï so ala si na ala na yanga ti gbata ni, mbeni oko ti ala atene: “Kpe si mo bata fini* ti mo! Bâ ndo na peko pëpe,+ luti na mbeni ndo na ndo ni so pëpe!+ Kpe mo gue na ndo so ahoto ayeke dä si a futi mo pëpe!” 18  Lot atene na ala: “Pardon Jéhovah, kâ pëpe! 19  Pardon, mbi wakua ti mo mbi nzere na lê ti mo, ni la mo sara nzoni bê mingi* na mbi na lege so mo bata fini* ti mbi;+ me mbi lingbi pëpe ti kpe ti gue na ndo so ahoto ayeke dä, teti mbi sara mbeto ti tene ye ti sioni awara mbi na lege na mbi kui.+ 20  Pardon, bâ gbata so ayeke nduru ge, mbi lingbi ti kpe ti gue kâ; a yeke gï mbeni kete ndo. Pardon, mbi lingbi ti kpe ti gue kâ? A yeke gï mbeni kete ndo. Tongaso, mbi yeke ngbâ na fini.”* 21  Tongaso lo tene na lo: “Nzoni, mbi yeke sara ye so mo hunda.+ Mbi yeke futi pëpe gbata so mo sara tënë ni.+ 22  Gue kâ hio, ngbanga ti so mbi lingbi ti sara ye oko pëpe juska mo si kâ si!”+ Ndani la lo iri gbata so Zoar.*+ 23  Lâ asigi na ndö ti kodro ni awe na ngoi so Lot asi na Zoar. 24  Jéhovah asara si soufre na wâ so alondo na Jéhovah, na yayu,+ atï tongana ngu-nzapa na ndö ti Sodome na Gomorrhe. 25  Tongaso, lo futi agbata so, même ndo ni kue so ayeke na terê ti Ngu ti Jourdain, azo kue ti agbata ni nga na aye so asigi na sese ni.+ 26  Me wali ti Lot, so ayeke na peko ti lo, abâ ndo na peko, na lo ga statue ti ingo.+ 27  Abraham alondo hio na ndapre, lo gue na ndo so lo luti lani dä na gbele Jéhovah.+ 28  Tongana lo bâ ndo na mbage ti Sodome na Gomorrhe nga na mbage ti akodro kue so ayeke na terê ti Ngu ti Jourdain, lo bâ kota guru ti wâ, tongana guru ti kota four, so alondo na ndö ti akodro ni ayeke monté na nduzu!+ 29  Na ngoi so Nzapa afuti agbata ti ndo ni, Nzapa adabe ti lo na Abraham na lege so lo sara si Lot asigi na yâ ti agbata so lo futi ni, agbata ti ndo so Lot asara kodro dä.+ 30  A si na mbeni ngoi, Lot na amolenge ti lo ti wali use azia Zoar, ala gue asara kodro na ndo so ahoto ayeke dä,+ ndali ti so lo yeke na mbeto ti ngbâ ti sara kodro na Zoar.+ Tongaso lo na amolenge ti lo ti wali use alango na yâ ti mbeni kota dû ti tênë. 31  Yaya ni atene na ngambe ni: “Babâ ti e aga mbakoro awe na mbeni koli ayeke na kodro ni pëpe ti bungbi na e tongana ti so, na sese kue, azo ayeke sara. 32  Ga, e mû vin na babâ ti e lo nyon, e bungbi na lo, na e sara si ahale ti babâ ti e angbâ.” 33  Tongaso, na bï ni so, ala mû gbâ ti vin na babâ ti ala. Na pekoni, yaya ni ague abungbi na babâ ti lo. Me babâ ni ahinga pëpe ngoi so lo lango na terê ti lo nga ngoi so lo londo. 34  Na ndade ni, yaya ni atene na ngambe ni: “Mbi bungbi na babâ ti mbi biri na bï awe. E mû na lo vin lo nyon na bï so nga. Na pekoni, mo gue mo bungbi na lo, na e sara si ahale ti babâ ti e angbâ.” 35  Tongaso, na bï ni so nga, ala mû vin fani mingi na babâ ti ala na pekoni ngambe ni ague abungbi na babâ ti lo. Me babâ ni ahinga pëpe ngoi so lo lango na terê ti lo nga ngoi so lo londo. 36  Tongaso, amolenge ti Lot ti wali use kue amû ngo ti babâ ti ala. 37  Yaya ni adü molenge ti koli; lo zia iri ti lo Moab.+ Lo yeke kotara ti azo ti Moab so ayeke dä laso.+ 38  Ngambe ni nga adü molenge ti koli; lo zia iri ti lo Ben-Ammi. Lo yeke kotara ti azo ti Ammon+ so ayeke dä laso.

Akete tënë na terê ni

Na Hébreu: “ala ga na gbe ti dê ti.”
Wala “Ala pete Lot ngangu.”
Wala “atoto mingi.”
Wala “âme.”
Wala “âme.”
Wala “mo fa tâ ndoye.”
Wala “âme ti mbi ayeke ngbâ na fini.”
Ndani aye ti tene “A yeke kete mingi.”