Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE BALE-OKO NA USE

Nzapa ti lo adë bê ti lo

Nzapa ti lo adë bê ti lo

1, 2. Aye wa la asi fade so Élie ayeke girisa ni ape?

ÉLIE ayeke kpe loro na gbe ti ngu, na ndo avuko. Lege ti Jizréel ni angbâ ti yo, nga lo yeke maseka mbeni ape. Me, ndali ti so “tïtî L’Éternel” Jéhovah ayeke na ndo ti lo, lo mû loro, lo fatigué ape. Lâ oko lo wara mara ti ngangu tongaso na yâ ti tere ti lo ape. Lo kpe loro ngbii lo ga lo hon apuse ti mbarata ti Gbia Achab na azo ti lo.—Diko 1 aGbia 18:46.

2 Lege ni kue aga ti lo. Élie ayeke kpe loro, lo oko. Ngu-nzapa ni ayeke pika na ndo ti lê ti lo, me na oko ngoi ni li ti Élie ayeke gi na ndo ti kota ye so asi fade na yâ ti lango ni. Biani, ye so asi so amû gonda mingi na Nzapa ti Élie, Jéhovah, nga na tâ vorongo. Élie azia Hoto ti Carmel ayo awe si bango ni aga ngangu ndali ti ngu-nzapa ni so asara si ndo avuko. Kâ la fade Jéhovah asara aye ti kpene mingi na lege ti Élie ti fa so vorongo Baal ayeke tâ gi ye ti wataka. Élie asigigi na nda ti aprophète ti Baal ngbangbo mingi fade, lo fa so ala yeke asioni zo ti handa, ni la si a fâ ala kue. Na pekoni, Élie asambela Jéhovah fade ti hunzi kota buru so atï na ndo ti kodoro ti Israël teti ngu ota na nze omene. Jéhovah amä sambela ti lo ni, lo sara si ngu apika biani.—1 aGbia 18:18-45.

3, 4. (a) Ngbanga ti nyen na ngoi so Élie ayeke kpe loro ti gue na Jizréel, lo pensé so ye kue achangé awe? (b) E yeke kiri ande tënë na ahunda wa?

3 Jizréel ayo kilomètre 30. Na ndembe so Élie ayeke kpe loro na lo yeke dö yâ ti angu ni, na li ti lo ye kue achangé awe. Achab ayeke changé. Senge ape, ye so lo bâ fade na lê ti lo so, lo doit gi ti zia lege ti vorongo Baal, ti kanga lege na wali ti lo, Jézabel, na ti zia lege ti sarango ngangu na awakua ti Jéhovah.

‘Élie akpe na gbele Achab juska na yanga ti kodoro ti Jizréel’

4 Tongana aye asi tongana ti so e ye, e yeke pensé ka so aye ayeke ga gi nzoni nzoni. E yeke na beku so aye ayeke ga nzoni na yâ ti gigi ti e, na peut-être même e yeke pensé so kota kpale so e wara so ahunzi awe. Tongana Élie nga kue apensé lani tongaso, a yeke na lege ni, teti so lo yeke ‘zo tongana e’. (Jacques 5:17, La Sainte Bible en sango). Me ti bâ ni nzoni, akpale ti Élie ade ti hunzi ape. Na yâ ti kete ngoi, mbeto ayeke hon ndo ti lo, bê ti lo ayeke futi kue nga nzara ti gigi ayeke sigigi na yâ ti lo. Tâ gi nyen la asi nyen? Jéhovah amû maboko na prophète ti lo ni tongana nyen ti kpengba mabe ti lo na ti tene lo kiri lo wara ngangu? Zia e bâ ye so asi.

Mbeni ye so lo ku tere ti lo na ni ape asi

5. Na peko ti aye so asi fade na Hoto ti Carmel, Achab amanda ti kpe Jéhovah? Nyen la afa ni nyen?

5 Tongana Achab asi na yangbo ti lo na Jizréel awe, lo fa so lo changé? Mbaï ni atene: “Achab afa na Jézabel ye kue so Élie asara, na lege so lo fâ aprophète kue na épée.” (1 aGbia 19:1). Na yâ ti tënë ti Achab ni, bâ so lo koro na ndo ti Jéhovah, Nzapa ti Élie, ti kete ape. Na tenengo “ye kue so Élie asara,” Achab abâ ti lo aye ti kpene ni so asi so na bango ndo ti zo, lo yeke zo ti yingo ape. Biani, lo manda ape ti kpe Jéhovah Nzapa. Ka ti sioni wali ti lo Jézabel, lo sara ti lo nyen na mango tënë so?

6. (a) Jézabel atokua yanga na Élie, lo tene nyen? (b) Tënë ni so aye ti tene nyen la?

6 Ngonzo agbu Jézabel ngangu. Lê ti lo abe na ngonzo, si lo tokua yanga na Élie, lo tene: “Tongana l’heure so a di kekereke, na mbi de mbi sara pëpe si fini ti mo aga tongana fini ti ala so, a lingbi anzapa asara na mbi tongaso, na a hon so!” (1 aGbia 19:2). So tënë ti mungo mbeto na zo! Tâ ti so ni so, gi kuâ ti Élie la lo ye. Biani, Jézabel adeba yanga so tongana ni fâ tâ lo Élie ni na yâ ti lango ni so ape ndali ti aprophète ti Baal so lo fâ so, ni la ni yeke kui na place ti lo. Zo ti tokua ni asi na Élie na gbe ti kota ngu ni so na bï, andâ Élie ayeke lango ti lo na yâ ti mbeni kete da na Jizréel. Watokua ni afa na lo peko ti yanga ti Jézabel ni. Tënë ni asara nyen na Élie?

Mbeto ahon ndo ti Élie na nzara ti gigi asigigi na yâ ti lo

7. (a) Ngangu tënë ti Jézabel ni asara nyen na ndo ti Élie? (b) Élie asara nyen na pekoni?

7 Tongana Élie apensé so lo hunzi na vorongo ti Baal kue kue kue awe, na mango tënë so beku ti lo kue atï. Jézabel achangé ti kete ape. Lo mû lani yanga ti tene a fâ ambeni mba ti Élie ni mingi, na fadeso, lo la lo yeke zo so Jézabel agi ti fâ lo. Ye so asara nyen na ndo ti Élie nyen? Bible atene: “Mbeto agbu lo.” Ye ni Élie apensé na mara ti sioni kuâ so Jézabel aye ti fâ na lo so? Tongana a yeke ni, a yeke gi na lege ni ti tene beku ti lo atï. Me atâa lo pensé na ndo ti nyen, “lo londo lo kpe ti sö fini ti lo”.—1 aGbia 18:4; 19:3.

Tongana e ye si bê ti e angbâ ngangu, a yeke ti e ti zia li ti e mingi na ndo ti sioni so ayeke hara e so ape

8. (a) Kpale wa asi lani na Pierre so akpa tere na ti Élie? (b) Tapande ti Élie na ti Pierre afa na e nyen?

8 Ye so asi na Élie so asi nga na ambeni wakua ti Jéhovah lani. Ala nga kue mbeto asara ala. Bâ tapande ti bazengele Pierre. Lani, tongana Jésus amû yanga na lo ti tambela na lê ti ngu ti ga ti wara lo Jésus ni, Pierre ague. Me “tongana lo bâ kota pupu ti ngu ni,” mbeto agbu lo na lo to nda ti lï ngu. (Diko Matthieu 14:30.) Biani, tapande ti Élie na ti Pierre afa na e mbeni ye so a lingbi e girisa ni ape. Tongana e ye si bê ti e angbâ ngangu, a yeke ti e ti zia li ti e mingi na ndo ti sioni so ayeke hara e so ape. Me a lingbi e zia li ti e ni aluti na ndo ti Zo so amû na e ngangu nga na beku.

“A lingbi awe”

9. So Élie akpe ague na yâ ti hulengo ndo, tambela ti lo ni kâ ayeke tongana nyen?

9 Mbeto ni asara si Élie amû lege ti mbongo-do, lo kpe lo gue na Béer-Séba, mbeni gbata ti sese ti Juda so ayo kilomètre 150 tongaso na mbongo ti Juda ni. Kâ, lo zia zo ti kua ti lo ni na lo gue lo oko na yâ ti hulengo ndo. Mbaï ni atene so lo tambela “alingbi na tambela ti lâ oko”. Peut-être lo zingo na ndapre la lo gue, na lo mû kobe na tere ti lo ape. Lo tambela ngbii lâ asu lo, lo yeke tirika ti tambela na ndo ti hulengo sese ni nga lê ti lo kue ayeke gi na mawa, mbeto nga ayeke na mbage. Angoi ayeke hon, na tongana lâ ayeke be ti gue ti lango, Élie afatigué kue. Lo bâ mbeni keke ti genêt na ndo ni so, lo gue lo duti na gbe ni.—1 aGbia 19:4.

10, 11. (a) Tënë so Élie atene na yâ ti sambela na Nzapa aye ti tene nyen? (b) Na lege ti aversê so a fa ge so, fa tënë ti bê ti ambeni wakua ti Jéhovah so nzara ti gigi asigigi na yâ ti ala.

10 Élie asambela Jéhovah, lo fa na lo kota vundu ti bê ti lo. Lo hunda ti kui, lo tene: “Mbi yeke nzoni ahon akotara ti mbi pëpe.” Lo hinga so akotara ti lo aga pupu-sese awe nga gi abio ti ala la angbâ, ala lingbi ti sara ye oko na zo ape (Zo-ti. 9:10). Lo bâ so lo yeke ye oko ape. Ndani la, lo dekongo, lo tene: “A lingbi awe!” Na lo, lo ye ti ngbâ na fini mbeni ape.

11 Ti bâ so nzara ti gigi asigigi na yâ ti mbeni wakua ti Nzapa ayeke ye ti dongo bê? Oko ape! Na yâ ti Bible, a wara gbâ ti mbaï ti akoli na awali so asara na Jéhovah be-ta-zo na so vundu ahon ndo ti ala na ala hunda ti kui. Ambeni zo ni ayeke Rébecca, Jacob, Moïse na Job.—Gen. 25:22; 37:35; Nom. 11:13-15; Job 14:13.

12. Tongana a si so nzara ti gigi asigigi na yâ ti mo, mo lingbi ti sara ye tongana Élie tongana nyen?

12 E yeke laso na yâ ti “angoi ti akpale so ayeke ngangu na zo ti kanga bê na yâ ni”. (2 Tim. 3:1). Tongaso, a yeke ye ti dongo bê pëpe ti bâ so a si ka so nzara ti gigi asigigi na yâ ti azo mingi, même na yâ ti awakua be-ta-zo ti Nzapa. Tongana mo nga kue mara ti ye tongaso asi na mo, sara ye tongana ti Élie, zi bê ti mo kue na Nzapa. Teti, Jéhovah ayeke “Nzapa ti dengo bê kue”. (Diko 2 aCorinthien 1:3, 4.) Lo dë bê ti Élie biani?

Jéhovah amû ngangu na prophète ti lo

13, 14. (a) Tongana nyen la, na lege ti mbeni ange, Jéhovah afa so tënë ti prophète ti lo so vundu ahon ndo ti lo so agbu bê ti lo? (b) So Jéhovah ahinga e oko oko kue tâ nzoni, na même awokongo ti e, adë bê ti e tongana nyen?

13 Tongana Jéhovah, na yayu kâ, abâ ndo na sese ge na lo bâ prophète ti lo alango na gbe ti keke so na yâ ti hulengo ndo na so ahunda ti kui, a sara nyen na lo? E hinga kiringo tënë ni. Tongana lango ahon na Élie, Jéhovah atokua mbeni ange na lo. Ange ni aga azingo lo yeke na atene na lo: “Mo londo mo te kobe.” Élie alondo, lo te ye. Gi mbeni senge kobe la ange ni amû na lo: a yeke mbeni wâ ti mapa na ngu. Élie atene merci na ange ni? Mbaï ni atene gi atene prophète ni ate mapa ni na lo nyon ngu ni, na pekoni lo kiri lo lango. Vundu ni la asara si lo zi yanga ape so? E hinga ape. Me ange ni akiri azingo lo, na a yeke peut-être na lakui la. Lo tene na Élie: “Mo londo mo te [ye],” na lo zia tënë ti dengo bê so dä, lo tene: “Teti lege ni ayo, na fade ahon ndo ti mo.”—1 aGbia 19:5-7.

14 Grâce na hingango ndo so Nzapa amû na lo, ange ni ahinga ndo so Élie ni ayeke gue dä. Lo hinga nga so lege ni angbâ ti yo na Élie mingi, si na ngangu ti lo wani, lo lingbi ti si dä ape. Ti hinga so Nzapa ahinga aye so e ye ti sara nga na akatikati ti e nzoni mingi ahon e wani ayeke tâ ye ti dengo bê biani. (Diko Psaume 103:13, 14.) Kobe ni so asara nyen na Élie?

15, 16. (a) Kobe so Jéhovah amû na Élie asara nyen na lo? (b) Ngbanga ti nyen a lingbi e kiri singila na Jéhovah ndali ti lege so lo yeke kpengba na awakua ti lo laso?

15 Bible atene: “Lo londo lo te kobe, lo nyon ngu, na lo gue na ngangu ti kobe ni lâ bale-osio na bï bale-osio juska lo si na Horeb, hoto ti Nzapa.” (1 aGbia 19:8). Élie ate kobe ape teti lango 40 na bï 40. Ngu 600 kozoni, Moïse nga kue ate kobe ape teti lango 40 na bï 40, nga angu nduru na 1000 na pekoni, Jésus nga kue asara tongaso (Ex. 34:28; Luc 4:1, 2). Kete kobe so azi akpale ti Élie kue kue kue ape, me asara si lo ngbâ na ngangu na lege ti ye ti kpene. Bâ mbakoro-koli so na tambelango ni na yâ ti hulengo ndo so lege ayeke dä ape so. Lo fatigué kue. Lo tambela, lo tambela. Alango ayeke hon, ayenga ayeke hon. Lo tambela teti nze oko na ndambo tongaso!

16 Laso nga kue Jéhovah ayeke mû ngangu na azo ti lo. A yeke pëpe na mungo na ala kobe ti mitele na lege ti ye ti kpene, me a yeke na mbeni lege nde so ayeke tâ nzoni ahon kobe ni. Lo yeke mû na ala kobe ti yingo (Mat. 4:4). Tongana e yeke manda Bible nga na ambeti so atënë ti yâ ni aluti na ndo ti Bible, e yeke hinga Nzapa nzoni, na ye so asara si e ngbâ ngangu na lege ti yingo. Akpale ti e kue ayeke hon ape, me e yeke wara lege ti luti na lê ti aye so na ngangu ti e wani e lingbi fade ti hon ndo ni ape. A sara nga si e yeke na beku ti wara “fini ti lakue lakue”.—Jean 17:3.

17. (a) Élie asi na ndo wa? (b) Ngbanga ti nyen ndo ni so ayeke kota ye na yâ ti mbaï ti Israël?

17 Élie atambela kilomètre 320 tongaso na lo si na Hoto ti Horeb (wala Hoto ti Sinaï). Na hoto so la si akota ye apasêe lani. Kâ la lani Jéhovah Nzapa na lege ti mbeni ange asi na Moïse na yâ ti mbeni keke ti sisi so wâ agbi dä. A yeke nga kâ lani si na pekoni Jéhovah ate Mbele ti Ndia na amolenge ti Israël. Tongana Élie asi awe, lo lï na yâ ti mbeni dû ti hoto ni.

Jéhovah adë bê ti prophète ti lo na lo kpengba lo

18, 19. (a) Ange ti Jéhovah ahunda tënë wa na Élie, na tënë ti nyen la Élie atene? (b) Atënë ti Élie afa aye ota so ndali ni nzara ti gigi asigigi na yâ ti lo. A yeke aye wa?

18 Na Horeb ni, “tënë” ti Jéhovah asi na Élie na lo tene: “Élie, mo yeke sara nyen na ndo so?” Hinga ape mbeni ange la asi na Élie ni na ahunda na lo tënë so. Na peut-être lo hunda na lo ni yeke, ngbanga ti so na pekoni Élie azi bê ti lo kue na lo. Lo tene: “Mbi sara mbanda mingi teti L’Éternel Nzapa Ti Sabaoth, teti azo ti Israël ake tënë ti mbele ti Mo, ala bi gbalaka ti Mo na sese, ala fâ aprophète ti Mo na épée, na a ngbâ gi mbi oko, na ala yeke gi lege ti fâ mbi.” (1 aGbia 19:9, 10). Atënë ti Élie afa kamême aye ota so ndali ni nzara ti gigi asigigi na yâ ti lo.

19 Kozo ni, Élie abâ so ye kue so lo sara so ayeke gi senge senge. Teti angu mingi, lo “sara mbanda mingi” teti Jéhovah na lege so lo gi ti tene iri ti Nzapa abuba ape nga ti tene azo avoro Jéhovah. Me lo bâ so aye ni aga gi sioni sioni. Azo ni angbâ lakue ti sara gi ye ti sioni, nga vorongo ti wataka angbâ gi ti mû ndo mungo. Use ni, Élie abâ so lo yeke gi lo oko. Lo tene, “A ngbâ gi mbi oko,” mo bâ mo tene mbeni zo nde na lo na yâ ti kodoro ni so ayeke dä ape, so angbâ be-ta-zo na Jéhovah. Ti ota ni, mbeto asara Élie. Mingi ti amba ti lo aprophète ni, a fâ ala awe. Na lo, a yeke tour ti lo fadeso. Aye so kue adoit ti sara Élie nzoni ape, me lo zia si baba wala kamene ahon ndo ti lo ape. Nde na so lo zi bê ti lo kue na Nzapa na yâ ti sambela. Na sarango tongaso, lo zia mbeni pendere tapande na awakua kue so angbâ ti sara na Jéhovah.—Ps. 62:9.

20, 21. (a) Na ngoi so Élie aluti na yanga ti dû ti Hoto ti Horeb ni lo bâ nyen? (b) So Jéhovah afa ngangu ti lo na lê ti Élie afa nyen na Élie ni?

20 Jéhovah asara nyen ti zi mbeto nga na agingo bê na yâ ti Élie? Ange ni atene na lo ti luti na yanga ti dû ti hoto ni. Élie ague aluti, me lo hinga ye so ayeke si ape. Mo ye ti bâ! pupu aya ngangu. Mo mä toto ni oko! A suru yâ ti ahoto na atênë. Élie agi ti honde lê ti lo nga ti kale nene bongo ti lo ti kuä ti tere ti nyama ni na tere ti lo ndali ti so pupu ni ayeke pika ni ngangu. Mo ye ti bâ nga, sese ayengi na ndo ni. Gere ti Élie ayeke dö na lo yeke gbu ye ti tene lo tï ape. Ade nga yengingo ti sese ni akaï ape, kota wâ amû ndo ni kue, na Élie akpe alï na yâ ti dû ni ti kpe ngangu ti wâ ni.—1 aGbia 19:11, 12.

Jéhovah asara kua na kota ngangu ti lo ti dë bê ti Élie na ti kpengba lo

21 Na ngoi so pupu asara, wala sese ayengi, wala wâ agbi ndo, mbaï ni atene na e so Jéhovah ayeke na yâ ti aye ni so ape. Élie ahinga so Jéhovah ayeke pëpe tongana Baal, so azo ti vorongo Baal ni apensé atene lo yeke “kpe na ndo ti ambinda tongana ti mbeni zo so ayeke kpe na mbarata,” so ti tene lo la lo yeke ga ka na ngu-nzapa. Jéhovah ayeke ti lo Nzapa so azia ngangu na yâ ti aye kue so ayeke na yâ ti dunia, na tapande lâ, pupu, wâ, ngu. Mbeni ye ti lingbi na lo ayeke ti lo dä ape. Même ndagigi kue alingbi na lo ape (1 aGbia 8:27). Aye so kue asara nyen na ndo ti Élie nyen? Girisa ape so mbeto asara lo fade. Me na mara ti Nzapa so na tere ti lo, Nzapa so aye so kue ayeke gi na gbe ti ngangu ti lo, mbeto ti Achab na Jézabel ayeke sara lo tongana nyen?—Diko Psaume 118:6.

22. (a) Tongana nyen la go “so asara tënë yeke” afa na Élie so lo ngbâ lakue prophète ti Nzapa? (b) Zo wa la ayeke peut-être na peko ti go “so asara tënë yeke” so? (Bâ kete tënë na gbe ni.)

22 Tongana wâ ni ahon awe, ndo adë ngii na Élie amä mbeni go “so asara tënë yeke.” Go ni atene na Élie ti tene tënë, na ye so Élie asara la. Lo kiri lo fa gingo bê ti lo ni kue. * Hinga ape ye so akiri adë bê ti lo. Me tongana lo mä tënë so go “so asara tënë yeke” atene na lo, lo kiri lo wara ngangu. Jéhovah atene na Élie so lo ngbâ lakue wakua ti ni. Nyen la afa ni nyen? Nzapa afa na lo so bira so lo yeke tiri ti zi na vorongo Baal na yâ ti Israël ade ti hunzi ape. Ye so afa polele so kua so Élie asara so angbâ senge senge ape, teti ye so Nzapa aleke na bê ti lo awe, lo yeke sara ni. Élie angbâ lakue prophète ti Jéhovah, teti so Nzapa amû na lo mbeni kua ti sarango ni.—1 aGbia 19:12-17.

23. Aye use wa Jéhovah asara ti fa na Élie so lo yeke gi lo oko ape?

23 Ka ti so Élie atene ni yeke gi ni oko so? Jéhovah asara aye use ndali ni. Kozo ni, lo tene na Élie ti gue ti tuku mafuta na li ti Élisée si lo ga prophète na peko ti lo. Maseka-koli so ayeke mû ande maboko na Élie na yâ ti angu so ayeke ga. So tënë ti dengo bê! Use ni, Jéhovah atene pendere tënë so na Élie, lo tene: “Mbi bata azo [saki] mbasambala na sese ti Israël, ala so likuni ti ala akuku na sese na gbele Baal pëpe, na ala hunu Baal na yanga ti ala pëpe.” (1 aGbia 19:18). Élie ayeke gi lo oko ape! Na mango so azo saki mingi ake ti voro Baal so adë tâ bê ti lo ngangu. Azo so kue abezoin Élie. Ala bezoin ti tene lo ngbâ lakue na yâ ti kusala ti Jéhovah, lo yengi ape atâa aye ni ayeke ngangu mingi, si ala mû pekoni. Kite ayeke pëpe so a nzere na Élie mingi ti mä atënë so na yanga ti watokua ti Jéhovah so, wala go ti Nzapa ti lo “so asara tënë yeke”.

Bible ayeke tongana go “so asara tënë yeke” so, so na lege ni Jéhovah ayeke fa lege na e laso

24, 25. (a) Laso e yeke mä go ti Jéhovah “so asara tënë yeke” tongana nyen? (b) Nyen la afa na e so Élie ayeda na tënë ti dengo bê so Jéhovah atene na lo?

24 Legeoko tongana ti Élie, bê ti e apika mingi na bango kota ngangu so aye tongana lâ, ngu, pupu na wâ ayeke na ni, na ye so ayeke na lege ni. Aye so kue afa gi ngangu ti Nzapa so asara ala (aRom. 1:20). A nzere lakue na Jéhovah ti sara kua na kota ngangu ti lo ndali ti awakua ti lo be-ta-zo (2 Chron. 16:9). Me, mingi ni lo yeke sara tënë na e na lege ti Mbeti ti lo, Bible. (Diko Ésaïe 30:21.) E lingbi ti tene so Bible ayeke tongana go “so asara tënë yeke” so, so na lege ni Jéhovah ayeke fa lege na e laso, lo yeke kiri e na nzoni lege, lo yeke wa e nga lo yeke fa na e so lo ye e mingi.

25 Élie ayeda na tënë ti dengo bê so Jéhovah atene na lo na Hoto ti Horeb ni? En, lo yeda na ni. Kete na pekoni, lo kiri na kua ti lo. Kpengba wakua ti Nzapa so akiri atiri ti tene asioni ye so vorongo ti wataka aga na ni ahunzi. Tongana e nga kue e zia bê ti e na atënë ti Nzapa, wala atënë ti “dengo bê so alondo na yâ ti Mbeti ti Nzapa”, mabe ti e nga kue ayeke duti tongana ti Élie.—aRom. 15:4.

^ par. 22 Zo so ayeke na peko ti go “so asara tënë yeke” so ayeke peut-être oko ange so a sara tënë ti lo na 1 aGbia 19:9 so Jéhovah atokua lo ti fa “tënë” ti lo na Élie. Na versê 15 ni, a tene “L’Éternel” Jéhovah la asara tënë. Ye so adoit ti dabe ti e na ange so Jéhovah atokua ândö lo ti fa lege na amolenge ti Israël na yando na so Nzapa atene tënë so na ndo ti lo, a tene: “Iri ti Mbi ayeke na Lo.” (Ex. 23:21). E lingbi ti luti nganganga na ndo ti tënë so ape, me a yeke nzoni ti hinga so kozoni si Jésus aga na sese, Jéhovah asara kua na lo lani tongana “Tënë” ni, wala Watokua ti lo, ti sara tënë na azo ti lo.—Jean 1:1.