Daniel 2:1-49

  • Gbia Nébucadnezzar abâ li ti lo na asara lo nzoni ape (1-4)

  • Mbeni zo ti ndara ti fa nda ti bango li ni ayeke dä ape (5-13)

  • Daniel atourné na mbage ti Nzapa ti wara mungo maboko (14-18)

  • A sepela Nzapa ndali ti so lo zi nda ti secret ni (19-23)

  • Daniel afa bango li ni na gbia ni (24-35)

  • Lo fa nda ti bango li ni (36-45)

    • Tênë so ayeke Royaume ni ayeke neka statue ni (44, 45)

  • Gbia amû amatabisi na Daniel (46-49)

2  Na yâ ti use ngu ti komandema ti Gbia Nébucadnezzar, lo bâ li ti lo mingi. So li ti lo ayeke kpô pëpe,+ a sara si lo lango pëpe.  Tongaso, gbia ni amû yanga ti tene a iri aprêtre so ayeke sara magie, azo ti bango mbadi, azo ti sarango yorö nga na azo ti Chaldée* ti tene ala ga ala fa na lo abango li ti lo. Ala ga, ala luti na gbele gbia ni.+  Na pekoni, gbia ni atene na ala: “Mbi bâ li ti mbi, na a sara si li ti mbi ayeke kpô pëpe, ndali ti so mbi ye ti hinga bango li ni.”  Azo ti Chaldée akiri tënë na gbia ni na yanga ti Araméen,*+ ala tene: “Gbia ti e, e ye mo ngbâ na fini lakue lakue. Fa peko ti bango li ni na e awakua ti mo, na e yeke fa na mo ndani.”  Gbia ni atene na azo ti Chaldée, atene: “Tanga ti tënë ti mbi ayeke so: Tongana ala fa bango li ni nga na ndani na mbi pëpe, a yeke dë amaboko na agere ti ala, nga da ti ala ayeke ga kabinë ti azo kue.*  Me tongana ala fa na mbi bango li ni nga na ndani, mbi yeke mû na ala amatabisi, mbi yeke futa ala nga mbi yeke sara si azo ane ala mingi.+ Tongaso ala fa na mbi bango li ni nga na ndani.”  Ti fani use ni, ala tene na lo: “Gbia ti e, fa peko ti bango li ni na e awakua ti mo, na e yeke fa na mo ndani.”  Gbia ni atene: “Mbi hinga bien so ala yeke gi ti wara ngoi la, ndali ti so ala hinga so tanga ti tënë ti mbi awe la.  Tongana ala fa na mbi bango li ni pëpe, punition ti ala kue ayeke gï oko. Ala mä terê ti fa na mbi mbeni tënë ti mvene nga ti handa mbi juska aye achangé. Tongaso, ala fa na mbi bango li ni, na mbi yeke hinga so ala lingbi ti fa ndani.” 10  Azo ti Chaldée akiri tënë na gbia, atene: “Mbeni zo na ndö ti sese* so alingbi ti sara ye so gbia ahunda so ayeke dä pëpe, ndali ti so mbeni kota gbia wala gouverneur ahunda mara ti ye so lâ oko pëpe na aprêtre so ayeke sara magie wala azo ti bango mbadi wala azo ti Chaldée. 11  Ye so gbia ahunda so ayeke ngangu mingi, nga mbeni zo ti fa ni na lo ayeke dä pëpe, gï anzapa, so asara kodro pëpe na popo ti azo la alingbi ti fa ni.” 12  Na mango tënë so, ngonzo agbu gbia ni ngangu, na lo mû yanga ti tene a futi awandara ti Babylone kue.+ 13  Tongana a sigi na mbela ni awe na a ye ti gue ti fâ awandara ni, ala gi nga Daniel na amba ti lo ti fâ ala. 14  Na ngoi ni so, Daniel atene tënë na lege ti ndara nga na hange na Ariok, mokonzi ti agarde ti gbia, so asigi ti fâ awandara ti Babylone. 15  Lo hunda Ariok, kota zo ti kua ti gbia ni, lo tene: “Gbia asigi na mara ti ngangu mbela tongaso ngbanga ti nyen?” Na pekoni, Ariok angbâ afa peko ti tënë ni na Daniel.+ 16  Tongaso Daniel ague na ndo ti gbia, na lo hunda gbia ti mû na lo ngoi ti fa na lo nda ti bango li ni. 17  Daniel ague na yanga-da ti lo, na lo sara tënë ni na amba ti lo Hananiah, Mishaël na Azariah. 18  Lo hunda na ala ti sambela na Nzapa ti yayu ti sara nzoni bê na ala, si lo fa na ala nda ti tënë so a honde ndani so, tongaso si a futi pëpe Daniel na amba ti lo legeoko na tanga ti awandara ti Babylone. 19  Na bï, a fa na Daniel na yâ ti vision tënë so a honde ndani so.+ Tongaso Daniel asepela Nzapa ti yayu. 20  Daniel atene: “Zia a sepela iri ti Nzapa kpu na kpu,*ndali ti so gï lo oko la lo yeke na ndara nga na ngangu.+ 21  Lo changé angoi nga na alango so a fa awe,+lo zi agbia nga lo zia ambeni zo gbia,+lo mû ndara na azo ti ndara nga lo mû hingango ye na azo so ahinga ti bâ yâ ti aye nzoni.+ 22  Lo fa na gigi aye so ndani alï nga na aye so ahonde,+lo hinga ye so ayeke na yâ ti vukongo ndo+nga lumière ayeke na ndo so lo yeke dä.+ 23  Nzapa ti akotara ti mbi, mbi mû merci na mo nga mbi sepela mo,ndali ti so mo mû na mbi ndara nga na ngangu. Ti fadeso, mo fa na mbi awe ye so e hunda na mo;mo fa na e ye so gbia agi bê ti lo dä so.”+ 24  Na pekoni, Daniel ague na ndo ti Ariok, so gbia asoro lo ti futi awandara ti Babylone.+ Lo tene na Ariok, lo tene: “Fâ mbeni wandara ti Babylone pëpe. Gue na mbi na devant ti gbia, na mbi yeke fa na lo nda ti bango li ni.” 25  Hio, Ariok amû Daniel ague na lo na devant ti gbia, na lo tene na gbia: “Mbi wara, na popo ti azo ti Juda+ so a ga na ala ge, mbeni zo so alingbi ti fa nda ti bango li ni na gbia.” 26  Gbia atene na Daniel, so iri ti lo ayeke Belteshazzar:+ “Mo lingbi biani ti fa na mbi bango li so mbi bâ, nga na ndani?”+ 27  Daniel atene na gbia: “Na popo ti awandara, azo ti bango mbadi, aprêtre so ayeke sara magie nga na azo ti gingo nda ti ye na lege ti atongoro, mbeni zo alingbi pëpe ti fa na gbia ye so lo hunda, so a honde ni.+ 28  Me mbeni Nzapa ayeke dä na yayu so ayeke Zo so ayeke fa na gigi ye so ahonde,+ lo la lo fa na Gbia Nébucadnezzar ye so ayeke si ande na andangba lango. Bango li ti mo nga na avision so mo bâ na ngoi so mo lango na ndö ti gbogbo ti mo ayeke so: 29  “Âdu ti mo gbia, na ndö ti gbogbo ti mo, apensé ti mo aluti gï na ndö ti ye so ayeke si ande na yâ ti ngoi so ayeke ga. Zo so ayeke fa na gigi ye so ahonde la afa na mo ye so ayeke si ande. 30  Âdu ti mbi, a yeke pëpe ndali ti so mbi yeke na ndara ahon azo kue la a fa na mbi ye so ahonde; me a fa ndani na gbia si lo hinga atënë so ayeke na bê ti lo wani.+ 31  “Gbia, mo yeke bâ ndo, na mo bâ mbeni kota statue. Statue ni akono mingi na aza ngangu mingi. A luti na gbele mo; bango ni amû mbeto na zo mingi. 32  A sara li ti statue ni na pendere lor;+ kate ni na maboko ni ayeke na argent;+ yâ ni na cuisse ni ayeke na cuivre;+ 33  agere ni ayeke na wen,+ nga alê ti gere ni, ambeni mbage ni ayeke na wen si ambeni mbage ni ayeke na popoto.*+ 34  Mo ngbâ ti bâ statue ni juska mo bâ mbeni tênë so a zi na terê ti mbeni hoto, me maboko ti zo la azi ni pëpe; tênë ni aga apika statue ni na mbage ti gere ni so ayeke na wen nga na popoto so, na a fâ yâ ni fuku fuku.+ 35  Na ngoi ni so, wen ni, popoto ni, cuivre ni, argent ni nga na lor ni, yâ ni kue afâ fuku fuku nga aga tongana asaleté ti lê ti kobe so ayeke na ndo so a yeke pika alê ti kobe dä na ngoi ti ndowa. Pupu amû ni kue ahon na ni, a sara si zo abâ ni encore ape. Me tênë so apika statue ni aga mbeni kota hoto na amû ndö ti sese kue. 36  “So ayeke bango li ni la; fadeso e yeke fa ndani na gbia. 37  Mo gbia, mo yeke gbia ti agbia so Nzapa ti yayu amû na mo mbeni royaume,+ komandema, ngangu nga na gloire. 38  Lo zia na maboko ti mo azo, atâa kodro ti ala ayeke na ndo wa; lo zia nga na maboko ti mo anyama ti ngonda na andeke so ayeke huru na nduzu, na lo zia mo ti komande na ndö ti ala kue.+ Mo la mo yeke li ti statue ni so ayeke na lor so.+ 39  “Me na peko ti mo, mbeni royaume ayeke bâ gigi,+ ngangu ti lo ayeke lingbi na ti mo pëpe. Na pekoni mbeni ota royaume ni, so cuivre ni aye ti sara tënë ni, ayeke komande ande na ndö ti sese kue.+ 40  “Âdu ti osio royaume ni, a yeke kpengba tongana wen.+ Legeoko tongana ti so wen ayeke fâ yâ ti aye kue nga ayeke neka yâ ti aye kue fuku fuku, royaume so ayeke fâ yâ ti aye so kue na ayeke fâ yâ ni kete kete.+ 41  “Legeoko tongana ti so mo bâ so mbeni mbage ti gere ni na ali ti gere ni ayeke na popoto ti sarango na ta, si mbeni mbage ni ayeke na wen, legeoko nga, yâ ti royaume ni ayeke kangbi. Me mbeni ngangu tongana ti wen ayeke duti na yâ ni, tongana ti so mo bâ so a mû popoto ti sarango na ta so awoko nzoni nga na wen a mélangé ni. 42  Legeoko tongana ti so mbeni mbage ti ali ti gere ni ayeke na wen na mbeni mbage ni ayeke na popoto, royaume ni ayeke duti ande na mbeni ngangu ti wen me nga ayeke woko. 43  Legeoko tongana ti so mo bâ a mû wen nga na popoto ti sarango na ta so awoko nzoni la a mélangé ni, ala yeke bungbi oko na azo,* me ala yeke mä terê na popo ti ala pëpe, legeoko tongana ti so wen na popoto ayeke gbu terê pëpe. 44  “Na ngoi ti agbia so, Nzapa ti yayu ayeke sigi na mbeni royaume+ so a yeke futi ni lâ oko pëpe.+ Royaume ni ayeke gue na ambeni zo nde pëpe.+ Royaume ni so ayeke neka aroyaume so kue nga ayeke futi ala biaku biaku,+ na gï royaume so oko la ayeke ngbâ lakue lakue,+ 45  legeoko tongana ti so mo bâ mbeni tênë so a zi na terê ti hoto, me maboko ti zo la azi ni pëpe, na tênë ni aga aneka wen ni, cuivre ni, popoto ni, argent ni nga na lor ni.+ Kota Nzapa afa na gbia ye so ayeke si ande na yâ ti ngoi so ayeke ga.+ Bango li ni ayeke tâ bango li, nga nda ti bango li ni ayeke mbeni ye so zo alingbi ti zia bê ti lo dä.” 46  Na mango tënë so, Gbia Nébucadnezzar akuku, lo kpo li ti lo na sese na devant ti Daniel ti ne lo. Lo mû yanga ti tene a mû na Daniel mbeni matabisi nga ti zö dukane ndali ti lo. 47  Gbia atene na Daniel: “Ti tâ tënë ni, Nzapa ti mo ayeke Nzapa ti anzapa, Seigneur ti agbia nga Zo so ayeke fa na gigi ye so ahonde, ndali ti so lo sara si mo fa na gigi ye so ahonde.”+ 48  Gbia ni amû kota ndo na Daniel, lo mû na lo gbâ ti apendere matabisi nga lo mû lo ti komande na ndö ti kodro-komanda ti Babylone kue.+ Lo zia nga lo kota préfet na ndö ti awandara kue ti Babylone. 49  Daniel ahunda na gbia, na gbia a zia Shadrak, Méshak na Abednégo+ ti komande na ndö ti kodro-komanda ti Babylone. Me Daniel asara ti lo kua na yangbo ti gbia.

Akete tënë na terê ni

So ti tene groupe ti azo so ahinga ti bâ mbadi nga ti gi nda ti ye na lege ti atongoro.
Ti londo na Dan 2:4b ti si na 7:28, a sû mbeti ni ândö na yanga ti Araméen.
A lingbi nga ti tene “ando ti tukungo saleté dä; ando ti sarango puru ti anyama.”
Wala “kuru sese.”
Wala “ngbene ye giriri nga lakue lakue.”
Wala “popoto ti sarango na ta so akpengba awe.”
Wala “amolenge ti azo,” so ti tene asenge zo.