Xeen tiʼ baʼax ku taasik

¿Baʼax le kʼebanoʼ?

¿Baʼax le kʼebanoʼ?

Baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ

 Le kʼebanoʼ letiʼe baʼaloʼob ku yuʼubik, ku tuklik yéetel ku beetik máak ku bin tu contra u leyoʼob Diosoʼ (1 Juan 3:4; 5:17). Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ u kʼebantal máakeʼ letiʼe u beetik baʼax maʼ maʼalob wa maʼ justo tu táan Diosoʼ (Santiago 4:17).

 Ichil le idioma tsʼíibtaʼab le Bibliaoʼ le tʼaan kʼebanoʼ «u kʼáat u yaʼal maʼ u tsayik máak teʼ tuʼux unaj u chʼiinoʼ». Por ejemploeʼ úuchjeakil tu luʼumil Israeleʼ anchaj junmúuchʼ máakoʼob jach maʼalob u chʼiinoʼob yéetel yúuntun, jach maʼ tu fallaroʼob le kéen chʼiinakoʼob. Wa ka traducirtaʼak le teksto jach jeʼex tsʼíibtaʼabik úuchjeakiloʼ yaan u yaʼalikeʼ «maʼatech u kʼebantaloʼob» le kéen chʼiinakoʼob (Jueces 20:16). Jeʼex túun k-ilkoʼ le kʼebanoʼ letiʼe maʼ u tsaʼayal máak u beet tuláakal le baʼaxoʼob ku yaʼalik Diosoʼ.

 Dios beetmil tuláakal baʼal, le beetik chéen tiʼ letiʼ yaan u derechoil u yaʼalik baʼax unaj u beetik máak (Apocalipsis 4:11). Le oʼolal tiʼ letiʼ unaj k-kʼubik cuenta yoʼolal le baʼaxoʼob k-beetkoʼ (Romanos 14:12).

¿Yaan wa máax maʼatech u kʼebantal?

 Maʼatech, tumen le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ ‹tuláakloʼon kʼebanchajaʼanoʼon yéetel maʼ tu páajtal k-eʼesik u jatsʼuts modos Dios› (Romanos 3:23; 1 Reyes 8:46; Eclesiastés 7:20; 1 Juan 1:8). ¿Baʼaxten túun tuláakal máak kʼeban?

 Le ka beeta’ab Adán yéetel Eva tumen Diose’ maʼ kʼebanoʼobiʼ tumen tu beetoʼob chíikaʼanoʼob tiʼ letiʼ (Génesis 1:27). Chéen baʼaleʼ kʼebanchajoʼob tumen maʼ tu yuʼuboʼob u tʼaan Diosiʼ (Génesis 3:5, 6, 17-19). Le oʼolal le ka anchaj u paalaloʼobeʼ tu heredartoʼob le kʼebanoʼ (Romanos 5:12). Jeʼex tu yaʼalil rey Davideʼ: «Desde ka síijeneʼ j-kʼeban máaken» (Salmo 51:5).

¿Igual wa tuláakal le kʼebanoʼoboʼ?

 Maʼatech. Le Bibliaoʼ ku ya’alikeʼ «u kajnáaliloʼob Sodoma kaʼacheʼ jach kʼasaʼanoʼob yéetel jach tsʼoʼok u píitmáan u kʼebantaloʼob tu contra Jéeoba» (Génesis 13:13; 18:20). Koʼox ilik óoxpʼéel baʼaloʼob eʼesik bukaʼaj u nojchil junpʼéel kʼeban.

  1.   U nojchil le kʼebanoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ u núup kʼebantal máak, u adorartik imagenoʼob, u yookol, u káaltal, u tuus, u kíimsik máak bey xan le espiritismooʼ nojoch kʼebanoʼob maʼ unaj k-beetkiʼ (1 Corintios 6:9-11; Apocalipsis 21:8). Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le kʼebanoʼob jeʼeloʼ maʼ igualoʼob yéetel le kʼebanoʼob maʼ u yóoliliʼ u beetik máakoʼ, jeʼex le kéen u yaʼal máak junpʼéel baʼal ku beetik u yaatal u yóol wa máaxeʼ (Proverbios 12:18; Efesios 4:31, 32). Ku yaʼalik xaneʼ maʼ unaj k-tuklik wa maʼ kʼaas le kʼebanoʼob jeʼeloʼ tumen wa maʼeʼ jeʼel u kʼuchul u kʼiinil k-lúubul tiʼ kʼebanoʼob maas nuuktakoʼobeʼ (Mateo 5:27, 28).

  2.   Baʼaxten ku kʼebantal máak. Yaan máaxoʼob ku kʼebantaloʼob tumen maʼ u yojloʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Hechos 17:30; 1 Timoteo 1:13). Leloʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ kʼaas le kʼebanoʼob ku beetkoʼoboʼ, chéen baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ maas kʼaas u kʼebantal máak wa u yojliliʼ baʼax ku yaʼalik Dioseʼ (Números 15:30, 31). Ku yaʼalikeʼ le máax u yóoliliʼ u kʼebantaleʼ ‹kʼasaʼan u puksiʼikʼal› (Jeremías 16:12).

  3.   Mantatsʼ táan u kʼebantal. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ juntúul máax ku lúubul tiʼ junpʼéel kʼebaneʼ maʼ igual yéetel juntúul máax mantatsʼ táan u lúubul tiʼ junpʼéeliliʼ kʼebaniʼ (1 Juan 3:4-8). Dioseʼ ku yaʼalikeʼ maʼ ken u perdonart le máaxoʼob u yojloʼob baʼax unaj u beetkoʼob pero u yóoliliʼob u kʼebantaloʼob (Hebreos 10:26, 27).

 Yaan máaxoʼob tsʼoʼok u lúubloʼob tiʼ nojoch kʼebanoʼobeʼ ku lúubul u yóoloʼob tu yoʼolal le baʼaxoʼob u beetmoʼoboʼ. Jeʼex rey Davideʼ tu yaʼalaj: «Kin wuʼuyik táan u pechʼken le baʼaxoʼob maʼ maʼalobtak in beetmoʼ, beyoʼob junpʼéel baʼal jach aal maʼ tu páajtal in kuchkeʼ» (Salmo 38:4). Chéen baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku líiʼsik k-óol ikil u yaʼaliktoʼon lelaʼ: «Le kʼasaʼan máakoʼ unaj u pʼatik le bej ku biskoʼ, le loolob wíinikoʼ unaj u pʼatik u kʼaakʼas tuukul. Suunak tu yiknal Jéeoba, tumen letiʼeʼ yaan u chʼaʼik óotsilil tiʼ, suunak tu yiknal k-Dios, tumen letiʼeʼ jach tu jaajil ku perdonartik máak» (Isaías 55:7).