¿Baʼax le kʼebanoʼ?
Baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ
Le kʼebanoʼ letiʼe baʼaloʼob ku yuʼubik, ku tuklik yéetel ku beetik máak ku bin tu contra u leyoʼob Diosoʼ (1 Juan 3:4; 5:17). Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ u kʼebantal máakeʼ letiʼe u beetik baʼax maʼ maʼalob wa maʼ justo tu táan Diosoʼ (Santiago 4:17).
Ichil le idioma tsʼíibtaʼab le Bibliaoʼ le tʼaan kʼebanoʼ «u kʼáat u yaʼal maʼ u tsayik máak teʼ tuʼux unaj u chʼiinoʼ». Por ejemploeʼ úuchjeakil tu luʼumil Israeleʼ anchaj junmúuchʼ máakoʼob jach maʼalob u chʼiinoʼob yéetel yúuntun, jach maʼ tu fallaroʼob le kéen chʼiinakoʼob. Wa ka traducirtaʼak le teksto jach jeʼex tsʼíibtaʼabik úuchjeakiloʼ yaan u yaʼalikeʼ «maʼatech u kʼebantaloʼob» le kéen chʼiinakoʼob (Jueces 20:16). Jeʼex túun k-ilkoʼ le kʼebanoʼ letiʼe maʼ u tsaʼayal máak u beet tuláakal le baʼaxoʼob ku yaʼalik Diosoʼ.
Dios beetmil tuláakal baʼal, le beetik chéen tiʼ letiʼ yaan u derechoil u yaʼalik baʼax unaj u beetik máak (Apocalipsis 4:11). Le oʼolal tiʼ letiʼ unaj k-kʼubik cuenta yoʼolal le baʼaxoʼob k-beetkoʼ (Romanos 14:12).
¿Yaan wa máax maʼatech u kʼebantal?
Maʼatech, tumen le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ ‹tuláakloʼon kʼebanchajaʼanoʼon yéetel maʼ tu páajtal k-eʼesik u jatsʼuts modos Dios› (Romanos 3:23; 1 Reyes 8:46; Eclesiastés 7:20; 1 Juan 1:8). ¿Baʼaxten túun tuláakal máak kʼeban?
Le ka beeta’ab Adán yéetel Eva tumen Diose’ maʼ kʼebanoʼobiʼ tumen tu beetoʼob chíikaʼanoʼob tiʼ letiʼ (Génesis 1:27). Chéen baʼaleʼ kʼebanchajoʼob tumen maʼ tu yuʼuboʼob u tʼaan Diosiʼ (Génesis 3:5, 6, 17-19). Le oʼolal le ka anchaj u paalaloʼobeʼ tu heredartoʼob le kʼebanoʼ (Romanos 5:12). Jeʼex tu yaʼalil rey Davideʼ: «Desde ka síijeneʼ j-kʼeban máaken» (Salmo 51:5).
¿Igual wa tuláakal le kʼebanoʼoboʼ?
Maʼatech. Le Bibliaoʼ ku ya’alikeʼ «u kajnáaliloʼob Sodoma kaʼacheʼ jach kʼasaʼanoʼob yéetel jach tsʼoʼok u píitmáan u kʼebantaloʼob tu contra Jéeoba» (Génesis 13:13; 18:20). Koʼox ilik óoxpʼéel baʼaloʼob eʼesik bukaʼaj u nojchil junpʼéel kʼeban.
U nojchil le kʼebanoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ u núup kʼebantal máak, u adorartik imagenoʼob, u yookol, u káaltal, u tuus, u kíimsik máak bey xan le espiritismooʼ nojoch kʼebanoʼob maʼ unaj k-beetkiʼ (1 Corintios 6:9-11; Apocalipsis 21:8). Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le kʼebanoʼob jeʼeloʼ maʼ igualoʼob yéetel le kʼebanoʼob maʼ u yóoliliʼ u beetik máakoʼ, jeʼex le kéen u yaʼal máak junpʼéel baʼal ku beetik u yaatal u yóol wa máaxeʼ (Proverbios 12:18; Efesios 4:31, 32). Ku yaʼalik xaneʼ maʼ unaj k-tuklik wa maʼ kʼaas le kʼebanoʼob jeʼeloʼ tumen wa maʼeʼ jeʼel u kʼuchul u kʼiinil k-lúubul tiʼ kʼebanoʼob maas nuuktakoʼobeʼ (Mateo 5:27, 28).
Baʼaxten ku kʼebantal máak. Yaan máaxoʼob ku kʼebantaloʼob tumen maʼ u yojloʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Hechos 17:30; 1 Timoteo 1:13). Leloʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ kʼaas le kʼebanoʼob ku beetkoʼoboʼ, chéen baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ maas kʼaas u kʼebantal máak wa u yojliliʼ baʼax ku yaʼalik Dioseʼ (Números 15:30, 31). Ku yaʼalikeʼ le máax u yóoliliʼ u kʼebantaleʼ ‹kʼasaʼan u puksiʼikʼal› (Jeremías 16:12).
Mantatsʼ táan u kʼebantal. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ juntúul máax ku lúubul tiʼ junpʼéel kʼebaneʼ maʼ igual yéetel juntúul máax mantatsʼ táan u lúubul tiʼ junpʼéeliliʼ kʼebaniʼ (1 Juan 3:4-8). Dioseʼ ku yaʼalikeʼ maʼ ken u perdonart le máaxoʼob u yojloʼob baʼax unaj u beetkoʼob pero u yóoliliʼob u kʼebantaloʼob (Hebreos 10:26, 27).
Yaan máaxoʼob tsʼoʼok u lúubloʼob tiʼ nojoch kʼebanoʼobeʼ ku lúubul u yóoloʼob tu yoʼolal le baʼaxoʼob u beetmoʼoboʼ. Jeʼex rey Davideʼ tu yaʼalaj: «Kin wuʼuyik táan u pechʼken le baʼaxoʼob maʼ maʼalobtak in beetmoʼ, beyoʼob junpʼéel baʼal jach aal maʼ tu páajtal in kuchkeʼ» (Salmo 38:4). Chéen baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku líiʼsik k-óol ikil u yaʼaliktoʼon lelaʼ: «Le kʼasaʼan máakoʼ unaj u pʼatik le bej ku biskoʼ, le loolob wíinikoʼ unaj u pʼatik u kʼaakʼas tuukul. Suunak tu yiknal Jéeoba, tumen letiʼeʼ yaan u chʼaʼik óotsilil tiʼ, suunak tu yiknal k-Dios, tumen letiʼeʼ jach tu jaajil ku perdonartik máak» (Isaías 55:7).