Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

 SAK A NU

“Pʋg-sõngo”

“Pʋg-sõngo”

1, 2. a) Bilg-y tʋʋmd ning a Rut sẽn da tʋmdã. b) Bõe la a Rut bãng Wẽnnaam noyã la a nin-buiidã zug tɩ yɩ-a noogo?

A RUT bee Betlehɛm pʋtẽ wã. A yĩgame tɩ koodã a sẽn yiis daarã tõrã zam a taoore. Zĩigã sɩnga sobgre, tɩ tʋm-tʋmdbã fãa la bal roogd n kẽed tẽngã sẽn be kunkubr zugã. A Rut yĩnsã fãa yaa wa b pãb-a lame, a sẽn tʋm wʋsgã yĩnga. La nan pa sa ye. Rẽnda a pãb n wʋke. Baasgo, seka sũ-noogo, bala a sẽn paam bũmb ningã yɩɩda a sẽn da tẽedã.

2 Pʋg-kãngã paooda ne pʋg-kõto. La rẽ yĩnga, yaa a yɛlã yolsg la sẽn sɩngdã bɩ? Wa d sẽn yã sak ning sẽn loogã pʋgẽ wã, a Rut paa ne a sɩd ma a Naomi, n wẽen t’a na n zĩnda ne-a, la t’a Zeova sẽn yaa a Naomi Wẽnnaamã na n lebga yẽ Wẽnnaam. Pʋg-kõap a yiibã tũu taab n yi Moaab sẽn yaa a Rut ba-yirã n wa Betlehɛm. La pa yã n kaoos la a Rut wʋm tɩ noor la a Zeova kõ a nin-buiidã. Noor sẽn sõngd naong rãmbã la sãambã, sẽn na yɩl tɩ ned baa a ye ra wa paoog-b ye. A leb n yãame tɩ Israyɛll neb nins sẽn nong a Zeova tõogã la b tũudẽ wã yaa nin-sõma, la neb sẽn tar tẽebo, tɩ woto bels-a a sũ-sãangã pʋgẽ.

3, 4. a) Wãn to la a Boaaz keng a Rut pɛlga? b) Wãn to la a Rut mak-sõngã tõe n sõng tõnd rũndã-rũndã vɩɩmã sẽn yaa toogã pʋgẽ?

3 Wala makre, a Rut yãame t’a Boaaz sẽn yaa ra-kãagr la ned yʋʋm sẽn vẽsgã yaa nin-sõngo. Yaa yẽ pʋʋgẽ la a sẽn yiis koodã daarã tõrã. A Boaaz gesa a Rut yell sõma wa a biiga. A pẽg-a-la a sẽn get a Naomi yell to-to wã, la a sẽn sak n na n wa wũund a Zeova pɩgsã tẽngr n paam koglgã. A Rut sã n tags a Boaaz gom-kãensã yelle, a sũur yaa noog wʋsgo.—Karm-y Rut 2:11-14.

4 Baasgo, tõeeme t’a Rut ra maanda yɩɩre, a sã n tagsd yẽ ne a sɩdã ma vɩɩm sẽn na n yɩ to-to. Yẽ n ka sɩda, n ka biiga, n leb n yaa sãan sẽn ka tar baa fʋɩ. A na n maana wãn n tõog  n get a meng yell la a get a Naomi me yelle? Rẽ yĩnga yʋʋmd fãa, b na n tõog n teega koodã yiisg sɩda? La yẽ sã n wa kʋʋle, ãnd n na n ges a yelle? A sã n da maanda yɩɩr woto, a bee bʋʋm. Vɩɩmã sẽn yaa toog rũndã-rũndã wã, neb wʋsg me maanda yɩɩr ne yel-kãensã buudu. D sã n bãng a Rut tẽebã sẽn sõng-a to-to zu-loe-kãensã pʋgẽ wã, d na n bãng n dɩka a togs-n-taar yɛl wʋsg pʋgẽ.

Zak pʋgẽ, pa nebã sõor n tar yõod ye

5, 6. a) Bõe n wilgd tɩ pipi daarã, a Rut sẽn yiis koodã a Boaaz pʋʋgẽ wã yɩɩ sõma? b) A Naomi sẽn yã a Rutã, a manesem yɩɩ wãna?

5 A Rut sẽn pãb koodã n wʋkã, a mikame tɩ yaa wʋsgo. Dẽnd yaa rẽ la a sẽn na n tʋk n kuilã. A sɩd tʋkame. Tõe t’a viiba fuug n dogl a zugu, n tʋk koodã. Masã, a rɩka sor n na n leb Betlehɛm tɩ zĩigã nan pa sobg zãng ye.—Rut 2:17.

6 A Naomi sẽn wa n yã a bi-pagã a sẽn nongã sẽn watã, a sũur yɩɩ noogo. Tõe t’a sẽn yã tɩ koodã a Rut sẽn tʋkã waoogame wã, ling-a lame. A Rut ra zãa tʋm-tʋmdbã rɩɩb a Boaaz sẽn yãk n kõ-a t’a rɩ n kellã me n wa, tɩ yẽ ne a Naomi na n naag taab n dɩ. A sok-a-la woto: “Yaa yɛ la fo yiis ki wã rũndã? Fo tʋma yɛɛnẽ? Bɩ bark zĩnd sẽn ges-a fo yellã zugu.” (Rut 2:19) A Naomi sẽn yã tɩ koodã a Rut sẽn paamã yaa wʋsgã, a bãngame bal tɩ ned n gũus n yã pʋg-kõorã, n maan-a neere.

7, 8. a) Sã n yaa ne a Naomi, a Boaaz maan-neerã yaa ãnd nugu, la bõe yĩnga? b) Bõe la a Rut le maan n wilg a sɩdã ma nonglem hakɩka?

7 B sɩnga sõsga, t’a Rut togs a Naomi a Boaaz sẽn maan-a neer to-to wã fãa. A Naomi sũur yɩɩ noog wʋsgo, hal t’a yeel yaa: “Bɩ Zu-soabã ning a soab zug barka! Wẽnnaam ka bas bãmb nonglmã nin-vɩɩsã bɩ kɩɩmsã yĩng ye.” (Rut 2:20) Sã n yaa ne a Naomi, a Boaaz maan-neerã yaa a Zeova nugu, bala yẽ n sagend a nin-buiidã tɩ b yɩ kõtba, la a pʋlem tɩ b sã n sɩd maan woto, a na n ning-b-la barka. *Karm-y Yelbũn 19:17.

8 A Naomi sagla a Rut t’a tũ a Boaaz sẽn yeelã, n da kẽng pʋʋg a to n tɩ yiisi, la a ra zãag ne tʋm-tʋm-pogsã tɩ kẽebdbã wa maan-a bũmb ye. A Rut saka saglgã. Sẽn paase, a kell n  “zĩnda a sɩdã ma yiri.” (Rut 2:22, 23) Woto le tẽegda tõnd t’a Rut nonglmã sɩd yaa hakɩka. A mak-sõngã tog n kɩtame tɩ d sok d mens n ges d sã n mii rogem yĩn-sidga, la d sã n sɩd teenda d zakã nebã, n sõngd-ba. D sã n wilgd d zakã rãmb nonglem hakɩk woto, a Zeova pa na n tol n yĩm ye.

A Rut ne a Naomi mak-sõngã tẽegda tõnd tɩ d segd n nanda d zakã rãmba, baa b sõorã pa waooge

9. A Rut ne a Naomi kibarã zãmsda zagsã rãmb bõe?

9 Sẽn mik tɩ b yaa b yiib balã, kɩtame tɩ pa sek d na bool-b tɩ zak bɩ? Neb kẽer tagsdame tɩ yaa raoa, paga, kamba, la wakat ninga yaab sã n beẽ, tɩ b vɩ ne taab la yaa zaka. La a Rut ne a Naomi makrã tẽegda tõnd tɩ sẽn tũud-b a Zeova wã nengẽ, baa zakã neb sõor sã n paoodẽ, b tõe n pelga b pʋs n nong taab la b maand taab neere. Y sũur yaa noog ne y zakã neba, baa y sõorã sẽn yaa to-to bɩ? A Zezi yeela a karen-biisã tɩ kiris-neb tigingã na n yɩɩ wa zak a ye neba, hal tɩ baa ned sẽn yaa a yembr tõe n paam zak rãmb beenẽ.—Mark 10:29, 30.

A Rut ne a Naomi sõnga taab la b keng taab raoodo

‘Rao kãng pẽe ne tõnd wʋsgo’

10. Bõe la a Naomi rat n maan n sõng a Rut?

10 A Rut kell n yiisa koodã a Boaaz pʋtẽ wã tʋʋl-nif kiuugã n tãag sigr kiuugã. La yaa vẽeneg t’a Naomi ra ket n tagsda a sẽn tõe n maan bũmb ning n sõng a bi-pagã a sẽn nong wʋsgã. B sẽn wa n ket Moaabã, a Naomi ra tagsdame t’a pa tar a sẽn tõe n maan n sõng a Rut t’a paam sɩd ye. (Rut 1:11-13) La masã, a pa le tagsd woto ye. A yeela a Rut yaa: “M biiga, m ka tog n bao vʋʋsg n kõ foom tɩ f paam sũ-noog sɩda?” (Rut 3:1) Wakat kãng tɩ yaa roagdbã n get tɩ b biig paam pag wall sɩda. A Rut ra lebga wa a Naomi bi-roaka, t’a rat t’a paam “vʋʋsgo,” rat n yeel t’a paam roogo, t’a sɩdã get a yell la a kogend-a. La bõe la a Naomi tõe n maan n sõng-a t’a paam sɩda?

11, 12. a) A Naomi sẽn yeel t’a Boaaz ‘pẽe ne bãmb wʋsgã,’ yaa Wẽnnaam tõogã no-bʋg yell la a ra gomda? b) A Rut maana wãna, a sɩdã ma sẽn sagl-a wã?

11 A Rut sẽn na n gom a Boaaz yell pipi wã, a Naomi yeela woto: “Rao kãng yaa mam sɩdã buudu, bãmb pẽe ne tõnd wʋsgo.” (Rut 2:20) Woto rat n yeelame tɩ bõe? Wẽnnaam sẽn da kõ Israyɛll nebã tõog ningã pʋgẽ, noy n da be n sõngd  naong rãmbã la neb nins sẽn be far pʋgẽ b ned kaalem yĩngã. Pag sã n da lebg pʋg-kõor n pa tar biiga, yaa sũ-sãang menga, bala a sɩdã yʋʋr la a paoongã fãa na n menemame. La Wẽnnaam tõogã ra kõta rap nins sẽn pẽ kiidã n yɩɩdã sor tɩ b tõe n deeg a pagã, sẽn na yɩl t’a paam kamba, t’a yʋʋrã ne bũmb nins a sẽn da so wã ra menem ye. *Tõo. 25:5-7.

12 A Rut sɩdã ma togs-a-la yẽ sẽn dat t’a maan to-to n paam sɩda. Mams-y n ges-y a Naomi goamã sẽn ling a Rut to-to. A ra ket n yaa sãana, n pa mi tõogã la Israyɛll nebã minimdã sõma ye. Baa ne rẽ, a sẽn nand a Naomi wʋsgã yĩnga, a maaga a meng n kelg-a neere. A Naomi sẽn sagend-a t’a maan bũmb ningã wõnda sẽn pa sakde, la sẽn yaa yãnde, n tõe n wa paoog-a. Baasgo, a Rut sakame. A yeela ne sik-m-meng tɩ: “Yãmb sẽn yeel maam tɩ m maan bũmb ning bala, m na n maaname.”—Rut 3:5.

13. Kãsembã saglsã wɛɛngẽ, yam-bʋg la a Rut kõt tõndo? (Ges-y Zoob 12:12.)

13 Mi n yaa toog ne kom-bɩɩsã tɩ b sak kãsembã yam sẽn yɩɩd-bã saglse. B nong n tagsdame tɩ kãsembã pa wʋmd bãmb yɛlã võor ye. La a Rut mak-sõngã tẽegda tõnd tɩ d sã n kelgd kãsemb nins sẽn nong tõnd n dat d neerã, nafd-d lame.  (Karm-y Yɩɩl Sõamyã 71:17, 18.) A Naomi pʋd n sagla a Rut t’a maan bõe, la a sẽn sakã, sɩd naf-a lame bɩ?

A Rut bee zɛɛgẽ

14. Bõe la b sẽn boond tɩ zɛɛgã?

14 Baraar yʋngã, a Rut rɩka sor n kẽng zɛɛgẽ wã. Ra yaa zĩig b sẽn manege, tɩ ka-koaadbã kẽnd be n pãbd b koodã la b yelgdẽ. Naoor wʋsgo, yaa kunkubr zug wall a sɛɛgẽ, tɩ zaabr fãa bɩ pemsmã fugd sõma beenẽ. Tʋm-tʋmdbã sã n dat n yelg koodã b sẽn pãbã, b wae n dɩkda pell buud, n yõngd koodã n yelgdẽ tɩ sebgã rɩkd wudgã tɩ kelld bɛɛlã.

15, 16. a) Bilg-y bũmb ning sẽn maan zɛɛgẽ wã, a Boaaz sẽn wa n gãandã poore. b) A Boaaz maana wãn n bãng t’a Rut gãee a naoẽ wã?

15 A Rut lillame n gũusdẽ, hal tɩ tʋm-tʋmdbã fãa sa b tʋʋmã. A Boaaz gesame tɩ b yelg a koodã n zame. A zĩnd n dɩɩme. Rẽ poore, a kẽng n tɩ gãanda a koodã sɛɛgẽ. Woto ra yaa b minungu. Tõe tɩ yaa sẽn na yɩl n gũ koodã tɩ wagda la fãadb ra wa wʋk ye. A Rut gũusa a Boaaz n bãng a sẽn gãandẽ wã. Masã, a na n maana wa a Naomi sẽn yeelã.

16 A Rut maaga a yĩng n soosd n kolgd a Boaaz, t’a sũurã kiuusdẽ. A tagsdame tɩ woto t’a gõee tamm. Dẽnd wa a Naomi sẽn yeelã, a sɩd leba a Boaaz naoẽ wã, n pilg fu-goabgã n gãand be, n gũudẽ. La a Boaaz ket n tara gõeem bala. A Rut yamẽ, kaoosda wʋsgo. Yʋn-sʋka, a Boaaz waa n dat n lebga a nugu. Waoodã kẽe-a lame t’a yik n na n maneg n pil a naoã  sõma. La a mikame tɩ ned n gãe a naoẽ wã. Kibarã yetame t’a yikame n “yã tɩ pag n gãand n pɩk a naoã.”—Rut 3:8.

17. Bõe la sẽn yet-b t’a Rut ra tʋlla yoobã pa mi?

17 A Boaaz sokame: “Fo yaa ãnda?” La a Rut leokame: “Mam yaa yãmb tʋm-tʋm-poak a Rut. Bɩ y tẽeg y fuug n pil y tʋm-tʋm-poakã. Tɩ bõe, yãmb tara noor tɩ yao n deeg maam.” (Rut 3:9) Tõe t’a sẽn wa n gomdã t’a koɛɛgã rigdame. Rũndã-rũndã, neb kẽer tagsdame t’a Rut manesmã la a goamã wilgdame t’a ra ratame t’a Boaaz kẽ ne-a. La bũmb a yiib la sẽn yet-b woto wã pa mi. Pipi, yaa bãmb wakatẽ minung la a Rut sẽn maanã. La d pa tõe n wʋm b minimd wʋsg võor rũndã-rũndã ye. Dẽnd yaa yoobã sẽn piuug rũndã-rũndã wã yĩng n kɩt tɩ nin-kãensã pa tõe n pa tags t’a Rut ra tʋlga yoobã. La tagsg a woto pa zems ye. Yiib-n-soaba, a Boaaz sẽn leok-a to-to wã wilgda vẽeneg t’a Rut ra pa tʋll yoobo, la t’a sẽn maanã seka pẽgre.

A Rut sẽn wa n kẽng zɛɛgẽ wã, a pa tʋlg yoobo, a pa bao a meng nafre

18. a) Bõe la a Boaaz yeel tɩ keng a Rut raoodo? b) Yaoolem bõn-neer ning a Rut sẽn maanã yaa bõe, la a sẽn da maan pĩndã me yaa bõe?

18 A Boaaz bʋka a koɛɛg n togs a Rut bũmb sẽn sɩd keng a raoodo. A yeel-a-la woto: “M biiga, bɩ Zu-soabã ning fo zug barka. Yaoolem bõn-neer ning fo sẽn maanã yaa neer n yɩɩd bũmb nins fo sẽn da maan pĩndã. Tɩ bõe, fo ka bao rasãmb naong rãmbã wall rakã-rãmb sʋk ye.” (Rut 3:10) ‘Bũmb nins a Rut sẽn da maan pĩndã’ yaa a sẽn wilg nonglem hakɩka, n sak n yãag a Naomi n wa Israyɛll la a get a yellã. “Yaoolem bõn-neerã” yaa bũmb ning a sẽn maan baraar yʋngã. A Boaaz pẽga a Rut sẽn ka tɩ bao bi-bɩɩg sẽn yaa ra-kãagr bɩ naong soabã. A bãngame t’a Rut ra pa rat bal n maan a Naomi neere, la t’a ra ratame me n sõng t’a Naomi sɩdã sẽn maan kaalmã yʋʋr da menem ye. Dẽnd a Boaaz sɩd bee bʋʋm, a sũur sẽn yɩ noog ne pʋg-kãngã sẽn pa bao a meng nafrã.

19, 20. a) Bõe yĩng t’a Boaaz pa yɩ tao-tao n deeg a Rut n na n maan a paga? b) Wãn to la a Boaaz wilg t’a kʋmda a Rut la a rat a neere, n pa rat t’a yʋʋrã sãame?

19 A Boaaz paasa woto: “La masã, m biiga, ra maan sik ye.  Mam na n maana bũmb nins fo sẽn yeelã fãa n kõ-fo. Tɩ bõe, mam tẽngã nebã fãa miime tɩ fo yaa pʋg-sõngo.” (Rut 3:11) A sũur yɩɩ noog a Rut sẽn kos t’a reeg-a wã. Tõeeme t’a Rut sẽn yeel t’a tara sor n tõe n deeg yẽ wã pa ling-a ye. La a Boaaz ra yaa nin-tɩrga, n pa rat n maan sẽn noom yẽ mengã bal ye. A yeela a Rut tɩ ned n be n pẽ a Naomi sɩdã n yɩɩd yẽ. A Boaaz na n deng n tɩ yãa ra-kãnga, t’a sã n dat bɩ a reeg a Rut n maan a paga.

A Rut paama yʋ-noogo, a sẽn da waoogd nebã la a maand-b neerã yĩnga

20 A Boaaz yeela a Rut t’a kell n gãand tɩ beoogã sã n kolg vẽegr bɩ a soos n loog tɩ ned ra bãng ye. Yaa sẽn na yɩl tɩ ned ra wa yã n tags tɩ b yoome, tɩ sãam a Rut yʋʋr la sãam yẽ me yʋʋr ye. A Rut le gãanda a naoẽ wã. Tõeeme t’a Boaaz sẽn maan neer n sak a kosgã kɩtame t’a pa le maand yɩɩr wʋsg ye. La zĩigã sẽn wa n yaa yilim-yilim, a Rut yikame t’a Boaaz kɩt t’a tẽeg a fu-bilã, t’a kiig ki wam a yoobe. Rẽ poore, a Rut rɩka Betlehɛm sore.—Karm-y Rut 3:13-15.

21. Bõe yĩng la b sẽn yeel t’a Rut yaa “pʋg-sõngã,” la wãn to la d wilgd tɩ d rɩkda a togs-n-taare?

21 A Rut sũur tog n da yaa noogo, a sã n da tagsd a Boaaz sẽn yeel-a tɩ nebã fãa miime t’a yaa “pʋg-sõngã.” Yaa vẽeneg tɩ yaa a sẽn da rat ne a sũur fãa n bãng a Zeova la a tũ-a wã n kɩt t’a ra tar yʋ-noogã. A ra maanda a Naomi ne a nebã neer la a kʋmd-ba, n pʋd n da sakd n dɩkd tẽngã neb manesem la b minundã, baa ne a sẽn da yaa sãanã. D sã n tar a Rut tẽebã buudu, d na n nanda neb a taabã, n pa paoogd b minundã ye. Rẽ, d me na n paama yʋ-noogo.

A Rut paama vʋʋsg zĩiga

22, 23. a) A Boaaz sẽn kõ a Rut ki wam a yoobã tõe n dat n bilga bõe? (Ges-y vẽnegrã sẽn be tẽngrã.) b) A Naomi sagla a Rut t’a maan bõe?

22 A Rut sẽn ta yirã, a sɩdã ma sokame yaa: “M biiga, maana wãna?” A Naomi ra ratame n bãng a Rut sã n paamame tɩ b na n deeg-a, bɩ a sã n na n kell n paa a pʋg-kõtã pʋgẽ. Tao-tao bala, a Rut togsa a sɩdã ma bũmb nins fãa sẽn maane, a sẽn kẽng a Boaaz nengẽ zɛɛgẽ wã. A wilg-a-la a Boaaz sẽn kõ-a koodã zembal t’a wa kõ-a wã. *Rut 3:16, 17.

23 A Naomi talla yam. A sagla a Rut t’a zĩnd bãanem, la a  ra tɩ yiis kood baraarã ye. A yeela a Rut vẽeneg yaa: “Yellã sã n ka paam manegr dũndã, raoã ka na n vʋʋs ye.”—Rut 3:18.

24, 25. a) Bõe la a Boaaz maan tɩ wilg t’a yaa nin-tɩrga, la ned sẽn pa baood a meng nafr bala? b) Wãn to la Wẽnnaam ning a Rut barka?

24 A Naomi ra bee bʋʋm. A Boaaz sɩd kẽnga tẽngã noor n tɩ zĩnd n gũ, hal tɩ ned ning a sẽn da yeel t’a pẽe kiidã n yɩɩd yẽ wã wa loogdẽ. A yeel-a-la kaset rãmb wʋsg taoore, t’a sã n dat bɩ a yao n deeg a Rut tɩ yẽ n tar noor n yɩɩda. La raoã zãgsame. A yeelame tɩ na n sãama yẽ rogem-pʋɩɩre. Rẽ poore, a Boaaz yeela kaset rãmbã taoore, tɩ yẽ na n daa a Naomi sɩd a Elimelɛk pʋʋgã, la a reeg a Rut sẽn da yaa a Maklon pagã. A Boaaz yeelame t’a sẽn maan woto wã yaa sẽn na yɩl tɩ b “kambã wa soog sẽn ki-a wã rogem-pʋɩɩr ne a yʋʋre.” (Rut 4:1-10) A Boaaz sɩd ra yaa nin-tɩrga, la ned sẽn pa baood a meng nafr bala.

25 A Boaaz reega a Rut n maan a paga. Kibarã yeta woto: “Zu-soabã kɩtame t’a rɩk pʋg n dog bi-ribla.” Betlehɛm pagbã ninga a Naomi barka, la b pẽg a Rut n yeel t’a yaa sõma ne a sɩdã ma n yɩɩd kom-dibli a yopoe. Kaoosg zugẽ, a Rut biigã wa n lebga rĩm a Davɩɩd yaaba. (Rut 4:11-22) La a Davɩɩd yaa a Zezi Kirist yaaba.—Mat. 1:1. *

A Zeova ninga a Rut barka, t’a paam n lebg Mesi wã yaaba

26. A Rut ne a Naomi mak-sõngã tẽegda tõnd bõe?

26 Wẽnnaam ninga a Rut barka, la a ninga a Naomi me barka. A Naomi sõng n wuba biigã wa a bi-roaka. Pʋg-kãensã kibarã tẽegda tõnd tɩ Wẽnnaam a Zeova nee neb nins sẽn maand b sẽn tõe fãa, n get b zakã rãmb yell la b naagd a nin-buiidã n tũud yẽ ne b sũy fãa wã. A Zeova pa basd n pa keo neb nins sẽn yaa nin-tɩrs wa a Boaaz, a Rut la a Naomi wã ye.

^ sull 7 Wa a Naomi meng sẽn yeelã, pa sẽn vɩ-bã bal la a Zeova maand neer ye. A maanda sẽn ki-bã me neere. A Naomi sɩdã kiime, t’a kom-dibli a yiibã me ki. A bi-ribl a ye n da yaa a Rut sɩda. Yaa vẽeneg tɩ rap a tãabã fãa kũum ra namsda pʋg-kãensã. Dẽnd ned sã n da maan a Naomi ne a Rut neere, yaa wa a sẽn maan b sɩdbã neere, bala yaa bãmb n da segd n ges b yelle.

^ sull 11 Yaa kiidã ba-biis n tar sor pipi n na n deeg pagã la paoongã. Bãmb sʋkã ned baa a ye sã n pa rate, buudã rao ning sẽn dat tõe n paama sor masã n deeg pagã.—Sõd. 27:5-11.

^ sull 22 A Boaaz kõo a Rut ki wam a yoobe. D pa mi taa kilo a wãn ye. La tõe t’a Boaaz tagsa nebã sẽn da tʋmd rasem a yoob n vʋʋs rasem a yopoe daarã yelle. Yaa wa a Rut pʋg-kõta pʋgẽ, a namsa rasem a yoobe, tɩ rasem a yopoe soabã na n pʋgl masã, t’a paam “vʋʋsgo,” rat n yeel tɩ n paam doogo, t’a sɩdã get a yell la a kogend-a. Tõe me tɩ ki wam a yoobã zemsa a Rut sẽn tõe n tʋkã bala.

^ sull 25 Pagb a nu la Biiblã sõdg a Zezi yaab rãmbã sʋka. A Rut naagame. A Rahaab sẽn yɩ a Boaaz ma wã me naagame. (Mat. 1:3, 5, 6, 16) A Rahaab ne a Rut fãa ra pa Israyɛll neb ye.