Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

 A2

Umi mbaʼe orekóva ko Biblia

Pe Traducción del Nuevo Mundo de las Escrituras Griegas Cristianas osẽ vaʼekue ingléspe áño 1950-pe, ha pe Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras kompletoite osẽ vaʼekue 1961-pe. Upe guive hetaiterei persónape oipytyvõ ko traduksión ijexáktova ha ndahasýiva oñentende hag̃ua. Ko Biblia oĩ mas de 210 idiómape, umíva apytépe, guarani.

Ohasáma mas de 50 áño upe hague, ha umi idióma okambia ohóvo. Pe Comité de la Traducción del Nuevo Mundo koʼag̃agua ohechakuaa tekotevẽha ojapo kámbio. Péicha la Biblia ikatúta opoko umi persóna oikóvare ñane tiémpope korasõre. Upévare oñekambia heta mbaʼe, por ehémplo umi palávra ha algúno detálle. Ehecha mbaʼe mbaʼépa oreko ko Biblia:

  •   Umi palávra ndahasýiva oñentende hag̃ua ha ojepuru meméva. Por ehémplo, ko Bíbliape ojepuru rangue “Ñandejára remimbou”, oñemoĩ “ánhel” (Génesis 16:7). Umi párte heʼihápe “fornicación” oñemoĩ “hekovai”, “hekokyʼa”. Ha pe palávra “conducta relajada” ojetradusi “notĩri hembiapo vai hag̃ua”. Pe fráse “diversiones estrepitosas” ojetradusi “ofarrea itarovávaicha” (Gálatas 5:19-21). Pe fráse “tiempo indefinido” ojetradusi “opa ára g̃uarã”, “siémpre”, “pára siémpre” ha “ymaite guive”, káda kásope ojehecha mbaʼe palávrapa opyta porãve (Génesis 3:22; Ezequiel 46:14; Salmo 90:2, nóta; Eclesiastés 1:4; Miqueas 5:2).

    Pe palávra “semílla” hebreo ha griego yma guarépe, ikatu heʼise semílla orekóva umi plánta ha heʼise avei umi yvypóra desendénsia térã ifamiliare. Pe palávra “semílla” ikatu avei heʼise sémen. Péro guaraníme ndojepurúi upe palávra oñeñeʼẽ jave peteĩ persónare, upévare ojehecha káda kásope mbaʼe palávrapa opyta porãvéta ojetradusi hag̃ua la mísma idéa (Génesis 1:11; 22:17; 48:4; Mateo 22:24; Juan 8:37). Heta lugárpe ko Bíbliape koʼág̃a ojepuru pe palávra “familiare” oñeñeʼẽ hag̃ua pe promésa ojejapo vaʼekuére pe hardín de Edénpe, oĩva Génesis 3:15-pe.

    Yma ningo umi kriminálpe ojejuka vaʼekue oñemovandeávo hetére peteĩ yvyra hakuáva. Péro Jesúspe ndojejukái kuri upéicha, upévare ko Bíbliape ojetradusi “ojeklava chupe yvyráre”, “omano peteĩ yvyráre” ha “ojejuka peteĩ yvyráre”, ojehechauka hag̃ua mbaʼéichapa haʼe omano.

  •   Omyesakãve umi palávra ijetuʼúva. Oĩ palávra hebrea ha griega oñemyesakã porãvéva. Por ehémplo, pe palávra hebrea “Seol” ha pe palávra griega “Hades” ojepuru la Bíbliape oñeñeʼẽ hag̃ua pe sepultúrare. Umi hénte ningo ndoikuaái mbaʼépa heʼise umi palávra. Ha pe palávra “Hades” katu oñentende avei de ótra fórma ojepurúgui pe mitolohía griégape. Upévare umi mokõi palávra rendaguépe koʼág̃a ojepuru “Sepultúra”, pórke upéva añetehápe la heʼise vaʼekue umi oskrivi vaʼekue la Biblia. Ha umi palávra “Seol” ha “Hades” koʼág̃a oñemoĩ peteĩ nótape (Salmo 16:10; Hechos 2:27).

    Ymave pe palávra hebrea néfesch ha pe palávra griega psykjé ojetradusi vaʼekue álma. Péro heta persóna ontende vai pe palávra álma, upévare ojetradusi pe ontendekase vaʼekue umi oskrivi vaʼekue umi idióma orihinálpe. Heta lugárpe umi palávra heʼise 1) peteĩ persóna, 2) peteĩ persóna rekove, 3) umi animál, 4) umi mbaʼe ojaposéva peteĩ persóna, ha sapyʼánte 5) umi omanóva. Péro guaraníme pe palávra “álma” nontendekái koʼã mbaʼe, upévare ojedesidi káda kásope ojetradusi pe idéa, ha oñemoĩ jepi peteĩ nóta heʼíva, “Térã: ‘álma’”, por ehémplo, Génesis 1:20; 2:7; Levítico 19:28; Salmo 3:2 ha Mateo 6:25-pe.

    Péicha avei, pe palávra “rriñón” ojetradusi peichaite oñeñeʼẽ jave ñane órganore. Péro ótro lugárpe, por ehémplo Salmo 7:9; 26:2 ha Apocalipsis 2:23-pe heʼise ótra kósa. Upépe oñemoĩ “mbaʼépa oĩ ipyʼapy ruguaitépe”, térã “umi hénte opensáva”, péicha ojetradusi la heʼiséva ha oñemoĩ peteĩ nótape pe palávra oĩ haguéicha umi idióma orihinálpe.

    Pe palávra hebrea ha griega heʼiséva korasõ ojetradusi jepi korasõ térã pyʼapy. Péro ótro lugárpe ojetradusi la idéa. Por ehémplo Provérbiospe heʼi haguépe “falto de corazón” ojetradusi “ivýrova”, ha oñemoĩ peteĩ nótape pe palávra korasõ (Proverbios 6:32; 7:7). Pe palávra “infiérno” oĩ heta Bíbliape, péro ko Bíbliape ivése oñemoĩ pe palávra orihinál “Gehena”, por ehémplo koʼã téxtope: Mateo 5:22, 29, 30; Marcos 9:43 ha Lucas 12:5. Káda lugárpe oñemoĩ avei peteĩ nóta heʼihápe ojehecha hag̃ua pe Diksionário, ojeexplikahápe mbaʼépa heʼise “Gehena”.

  •   Umi kámbio ojejapóva ifasilve hag̃ua pe lektúra. Oñeñehaʼãmbaite ojepuru hag̃ua umi palávra ndahasýiva oñentende ikatu hag̃uáicha umi hénte ikyreʼỹ olee hag̃ua. Péro oñeñatende avei ani hag̃ua ojepeʼa ni peteĩ idéa iñimportánteva. Upévare heta mbaʼe yma ojetradusi vaʼekue palávra por palávra koʼág̃a oñekambia pórke ijetuʼu kuri oñentende hag̃ua. Por ehémplo Éxodo 6:12-pe heʼi vaʼekue, “soy incircunciso de labios”, ha koʼág̃a ojetradusi “ndaikatúi voi añeʼẽ porã”. Ha Josué 23:14-pe heʼi vaʼekue “hoy me voy por el camino de toda la tierra”, ha koʼág̃a ojetradusi “koʼág̃a che amano mbotaitéma”, pórke upéva la añetehápe heʼiséva hebréope. Umi persóna ndoleememéiva la Biblia nontendeporãmoʼãi kuri pe idéa. Ha 1 Corintios 7:36-38-pe yma ojetradusi vaʼekue palávra por palávra, upévare heʼi vaʼekue, “si alguno piensa que se está portando impropiamente para con su virginidad”, “guardar su propia virginidad” ha “el que da su virginidad”. Péro koʼág̃a oñemoĩ pe idéa, upévare heʼi “iñakãrakúramo ha opensa ndaikatumoʼãiha ojejoko”, “odesidíramo ipyʼaite guive nomendamoʼãiha” ha “pe omendáva”.

Ótra kósa orekóva ko Biblia:

Ko Biblia oreko unas kuánta nóta ha ojedividi péicha:

  • “Térã” Ohechauka ótra fórma ikatu hague ojetradusi hebreo, arameo ha griégogui, omeʼẽva avei la mísma idéa lénto (Génesis 1:2, nóta heʼihápe “Ñandejára espíritu”; Josué 1:8, “ejepyʼamongeta vaʼerã hese”).

  • “Ikatu avei” Ohechauka ótra fórma ikatu hague ojetradusi péro omeʼẽ peteĩ idéa idiferénteva (Génesis 21:6, “opukáta chendive”; Zacarías 14:21, nóta heʼihápe “cananeo”).

  • “Hebréope, Araméope, Griégope” Peteĩ traduksión palávra por palávra pe idióma orihinálgui, térã pe idéa prinsipál omeʼẽva peteĩ fráse (Génesis 3:15, “familiare”; Génesis 6:9, “oiko Ñandejára tee oipotaháicha”).

  • Omeʼẽvéva informasión térã omombeʼúva isignifikádo Omombeʼu mbaʼépa heʼise peteĩ téra (Génesis 3:17, “Adán”; Éxodo 15:23, “Mará”). Omeʼẽ detálle umi péso ha medídare (Levítico 5:11, “efá”). Omyesakãve mávarepa oñeñeʼẽ (Jeremías 11:14, “nde”). Detálle iñimportánteva oñemyesakãva pe párte héravape Informasión ha Diksionário (Génesis 37:35, “Sepultúra”; Mateo 5:22, nóta heʼihápe “Gehénape”).

Ko Biblia renondépe oĩ peteĩ párte hérava “Reikuaave hag̃ua mbaʼépa oĩ Ñandejára Ñeʼẽme”. Ko pártepe oñemyesakã umi enseñánsa ñaaprende raẽvéva la Bíbliagui. Opávo Apocalipsis oĩ pe párte hérava “Umi lívro oĩva la Bíbliape”, oĩ avei pe párte hérava “Palávra ojepurúva ko Bíbliape” ha pe “Diksionário”. Pe Diksionário ñanepytyvõ ñantende hag̃ua mbaʼéichapa ojepuru umi palávra la Bíbliape. Pe Informasión A oreko umi párte hérava: “Mbaʼépa ojereko enkuénta ojetradusi hag̃ua la Biblia”, “ Umi mbaʼe orekóva ko Biblia”, “Mbaʼéicha og̃uahẽ ñandéve la Biblia”, “Ñandejára réra umi Escrituras Hebréaspe”, “Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe”, “Proféta ha rréi oĩ vaʼekue Judá ha Israélpeha “Jesús rembiasakue ko yvy ape ári”. Informasión B oreko mápa, kuádro ha ótra informasión oipytyvõtava umi ostudia ha oinvestigávape la Biblia.

Entéro umi lívro de la Biblia, oñepyrũvo oreko peteĩ kuádro oĩháme peteĩ rresúmen upe livropegua, upépe retopáta mbaʼe versíkulopepa oñeñeʼẽ upévare. Káda páhina mbytépe oĩ peteĩ kolúmna oĩháme umi téxto de rreferénsia.