Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

A4

Ñandejára réra umi Escrituras Hebréaspe

Létra orrepresentáva Ñandejára réra hebreo antíguope (umi judío ojegueraha mboyve Babilóniape)

Létra orrepresentáva Ñandejára réra hebréope (umi judío ou rire Babilóniagui)

Ñandejára réra oĩ haimete 7.000 véserupi Escrituras Hebréaspe, ha oñerrepresenta koʼã 4 létra hebrea rupive יהוה. Koʼã létrape oñehenói Tetragrámaton, ha pe Biblia Traducción del Nuevo Múndope ojetradusi “Jehová”. La Bíbliape Ñandejára réra oĩ hetave vése entéro umi ótra persóna réragui. Oñeʼẽ jave Ñandejárare, umi kuimbaʼe oskrivi vaʼekue la Biblia oipuru avei koʼã título: “Todopoderóso”, “Ñandejára Ndaijojaháiva” ha “Ñande Ruvicha”, upéicharõ jepe omoĩta jave Ñandejára réra tee, haʼekuéra oipuru katuete pe Tetragrámaton.

Jehová voi odirihi umi kuimbaʼépe omoĩ hag̃ua héra la Bíbliape, por ehémplo, espíritu sánto rupive Joel oskrivi: “Ha entéro ojeroviáva Jehová rérare ojesalváta” (Joel 2:32). Ñandejára avei odirihi peteĩ salmístape oskrivi hag̃ua: “Péicha umi hénte oikuaáta, nde nderérava Jehová, nde añoite hína haʼeha Ñandejára Ndaijojaháiva ko yvy ape ári” (Salmo 83:18). Umi sálmopente voi Ñandejára réra oĩ 700 véserupi. Ko lívro ningo poétiko, ha ymave Ñandejára siervokuéra oipuru vaʼekue orresita ha opurahéi hag̃ua. ¿Mbaʼére piko upéicharõ heta Bíbliape noñemoĩri Ñandejára réra? ¿Mbaʼérepa Traducción del Nuevo Múndope ojepuru pe téra “Jehová”? ¿Ha mbaʼépa heʼise Ñandejára réra “Jehová”?

Pe Rollo del Mar Muerto oreko peteĩ párte oĩva lívro de Sálmospe, ojeskrivi vaʼekue áño 50 rupi d.C. Ojeskrivíramo jepe pe estílo oipuru vaʼekuépe umi judío ou rire Babilóniagui, pe Tetragrámaton oĩ hebreo antíguope

¿Mbaʼérepa heta Bíbliape noñemoĩri Ñandejára réra? Ñandejára ningo pe Dios Todopoderóso, upévare oĩ opensáva peteĩ térante ndaikatuiha odeskrivipa chupe. Ótro katu amalisia osegi umi judiokuéra kostúmbre, haʼekuéra ningo heʼi ndovaleiha jaipuru Ñandejára réra. ¿Mbaʼérepa? Oiméne okyhyje rupi hikuái ojepurúrõ g̃uarã de fórma irrespetuósa. Ha oĩ katu opensáva ikuentaveha jaipurúnte “Ñandejára” térã “Señór”, pórke ndajaikuaaporãi mbaʼéichapa oiméne oñepronunsia raʼe ymave Ñandejára réra. Péro, ¿siértopa la heʼíva hikuái? Nahániri. Jahechamína mbaʼérepa.

  •   Oĩ heta kópia umi Escrituras Hebréasgui orekóva Ñandejára réra, umíva apytépe oĩ umi kópia ojejapo vaʼekue Jesús ou mboyve jepe. Ha umi heʼíva pe Dios Todopoderóso noikotevẽiha peteĩ téra, ndorekói enkuénta koʼã mbaʼe. Avei, jaʼéma haguéicha Ñandejára voi odirihi vaʼekue umi eskritórpe omoĩ hag̃ua héra la Bíbliape 7.000 véserupi. Jahecha upéicharõ Jehová oipotaha jaikuaa ha jaipuru héra.

  •   Umi traduktór koʼág̃arupi oipeʼáva Ñandejára réra osegi rupi judiokuéra kostúmbre, ndorekói enkuénta peteĩ mbaʼe iñimportánteva: umi judío okopiáva Ñandejára Ñeʼẽ nopronunsiáiramo jepe Ñandejára réra oñeʼẽ jave, si oipuru vaʼekue oskrivi jave. Por ehémplo Qumránpe, Mar Muerto ypýpe, ojetopa vaʼekue umi rróllo térã kuatiañeʼẽ yma guare, ha umívape oĩ Ñandejára réra heta vése. Oĩ traduktór omoĩva “SEÑOR” létra majúskulape ohechauka hag̃ua umi lugár oĩ haguépe Ñandejára réra pe orihinálpe. Añetehápe umi traduktór oikuaa Ñandejára réra oĩ hague la Bíbliape heta vése, ¿mbaʼére piko upéicharõ haʼekuéra oipeʼa la Bíbliagui térã omoĩnte hekovia umi título? ¿Máva piko omeʼẽ chupekuéra autorida ojapo hag̃ua koʼã kámbio? Haʼekuéramante oikuaáne upéva.

  •   Umi traduktór heʼíva ndojepurúi vaʼerãha Ñandejára réra ndajaikuaáigui mbaʼéichapa oiméne oñepronunsia ymave, naiprovlemaiete oipuru hag̃ua Jesús réra. Hiʼarive umi disípulo primer síglope guare nopronunsiái vaʼekue avei Jesús réra ñande ñapronunsiaháicha koʼág̃a. Por ehémplo, umi kristiáno judío oiméne opronunsia jepi Yeshúa. Ha oñeʼẽta jave Cristo térã Mesías rehe, opronunsiáne raʼe Maschíaj. Umi kristiáno oñeʼẽva griego katu ohenói chupe Iesóus Kjristós. Ha umi oñeʼẽva latínpe katu ohenói chupe Iesus Christus. Péro Jehová ogia umi eskritór bíblicope omoĩ hag̃ua la Bíbliape Jesús réra oñepronunsia haguéicha griégope. Umi eskritór noñehaʼãi omoĩ Jesús réra oñepronunsiaháicha jepi hebreo orihinálpe. Upéicha avei pe Comité de Traducción del Nuevo Mundo odesidi iporãha oñemoĩ “Jehová” ojetradusi jave Ñandejára réra, jepe umi hebreo yma guare opronunsiáne raʼe diferénte ko téra.

¿Mbaʼérepa pe Traducción del Nuevo Mundo omoĩ “Jehová” otradusi jave Ñandejára réra? Umi 4 létra oĩva pe Tetragrámatonpe (יהוה) guaraníme oñerrepresenta kóicha: YHWH. Ymave umi hebreo oskrivi jave peteĩ palávra ndoipurúi vaʼekue vokál. ¿Mbaʼéichapa umi hénte oikuaa mbaʼe vokálpa oipurúta olee jave normálmente? Haʼekuéra oikuaáma voi mbaʼe vokálpa omoĩ vaʼerã oleekuévo, pórke oipuru meme umi palávra oñeʼẽ jave káda día. Upéicha rupi pe Tetragrámaton ndorekói vaʼekue vokál.

Mil áñorupi oñekompleta rire umi Escrituras Hebreas, umi profesór judío oinventa peteĩ sistéma ojekuaa hag̃ua mbaʼe vokálpa ojepuru vaʼerã ojelee jave hebréope. Upéicharõ jepe, upe tiémpope heta judío oñepyrũma omboʼe ndovaleiha oñepronunsia Ñandejára réra en vos álta, ha olee jave hikuái otopárõ Ñandejára réra, haʼekuéra okambiánte ha hendaguépe heʼi ótro título. Amalisia haʼekuéra okopia jave pe Tetragrámaton omoĩ umi vokál orekóva umi ótro título. Upévare umi manuskríto orekóva pe sistéma de pronunsiasión, noipytyvõi jaikuaa hag̃ua mbaʼéichapa oñepronunsia rakaʼe Ñandejára réra hebreo antíguope. Oĩ heʼíva oñepronunsia hague “Yahweh”, péro ótro heʼi oñepronunsia hague de ótra fórma. Peteĩ rróllo ojetopa vaʼekue Mar Muerto ypýpe oreko peteĩ párte oĩva lívro de Levíticope, ko rróllo oĩva griégope omoĩ Iao otradusi hag̃ua Ñandejára réra. Ha umi eskritór griego yma guare katu heʼi oñepronunsiaha Iaé, Iabé, ha Iaoué. Añetehápe ndajaikuaái mbaʼéichapa oiméne Ñandejára siervokuéra opronunsiáne raʼe héra, upéicha rupi ndovaléi ñañemohatã peteĩ idéapente (Génesis 13:4; Éxodo 3:15). Péro ndajaikuaáiramo jepe mbaʼéichapa oñepronunsia raʼe hebreo antíguope, si jaikuaa porã Ñandejára oipuru hague héra oñeʼẽrõ guare isiervokuérandi, ha haʼekuéra ojepokuaa vaʼekue avei oipuru oñemboʼe jave chupe ha oñemongeta jave hapichakuérandi (Éxodo 6:2; 1 Reyes 8:23; Salmo 99:⁠9).

¿Mbaʼérepa upéicharõ Traducción del Nuevo Múndope oñemoĩ “Jehová”? Pórke péicha oñepronunsia españólpe ha hetave idiómape ymaite guivéma.

Ñandejára réra Génesis 15:​2-pe. Traduksión ojapóva William Tyndale pe Pentatéucogui, áño 1530-pe

Pe primera traduksión bíblica españólpe orekóva Ñandejára réra haʼe hína Salmos de Juan de Valdés, ojejapo vaʼekue áño 1537 rupi. Haʼe omoĩ Iehova. Tiémpo rire idióma español okambia ohóvo, ha upéicha avei okambia mbaʼéichapa ojeskrivi Ñandejára réra. Por ehémplo, pe traduksión de los Salmos de Bernardino de Rebolledo 1661⁠-pe guare, omoĩ Jehova. Upéi pe Biblia de Scío de San Miguel, áño 1791-pe guare, oipuru lehováh umi nótape. Pe Biblia Torres Amat, áño 1824-pe guare, oipuru Jehovah, ha pe Reina-Valera, 1862-pe guare, oipuru Jehová. Hetave idiómape ymaite guivéma oñepronunsia avei Ñandejára réra péicha lénto. Por ehémplo, pe traduksión del Pentateuco de William Tyndale, áño 1530-pe guare oipuru Iehouah. Kóva haʼe hína pe primera Biblia ingléspe orekóva Ñandejára réra.

Áño 1911-pe, peteĩ expérto bíblico hérava Joseph Bryant Rotherham, onohẽ peteĩ lívro hérava Studies in the Psalms (Estudios de los Salmos), ha ilívrope haʼe oipuru Jehovah oipuru rangue Yahweh. Haʼe omyesakã ojapo hague upéva pórke “oipuruse peteĩ téra ojekuaáva opárupi ha oaseptáva la majoría oleéva la Biblia”. Ha áño 1930-pe, pe expérto A. F. Kirkpatrick heʼi avei mbaʼérepa oĩ porã ojepuru Jehovah. Haʼe heʼi: “Umi profesór de gramátika ñane tiempopegua heʼi ojelee vaʼerãha ‘Yahveh’ térã ‘Yahaveh’. Péro chéverõ g̃uarã JEHOVAH hína la ingléspe ojepuruvéva ymaite guive. Amo ipahápe, la iñimportánteva hína ndahaʼéi voi mbaʼéichapa oñepronunsia vaʼerã, síno ñarrekonose upéva haʼeha peteĩ téra, ha ndahaʼéi peteĩ título reínte haʼeháicha Señór”.

Tetragrámaton, YHWH: “Haʼe ojapo upe oipotáva oiko”

Vérvo HWH: “oiko”

¿Mbaʼépa heʼise Ñandejára réra “Jehová”? Idióma hebréope Ñandejára réra ou peteĩ vérvogui heʼiséva “oiko”. Heta expérto heʼi ko kásope pe vérvo oĩha en fórma kausatíva. Upéva heʼise peteĩ persóna ojapokaha álgo o álgienpe peteĩ aksión. Upéicha rupi pe Comité de la Traducción del Nuevo Mundo ontende Ñandejára réra heʼiseha: “Haʼe ojapo upe oipotáva oiko”. Péro káda expérto oreko diferénte opinión, upévare ndaikatúi jaʼe péicha añoiténte ojetradusi vaʼerãha. Péro, ¿mbaʼérepa jaʼekuaa oĩ porãha ko traduksión? Pórke Jehová hína opa mbaʼe Apohare ha upe okumplíva katuete upe oprometéva. Jehová ojapóma ko univérso ha opa mbaʼe oĩva pype, péro ndahaʼéi upéva añónte, síno toiko la oikóva koʼág̃a peve haʼe osegi gueteri ojapo tekotevẽva guive oñekumpli hag̃ua ohóvo ivolunta.

Éxodo 3:​14-pe Ñandejára heʼi: “Chehegui oikóta che aipotáva”, térã: “Chehegui oikóta upe oikótava”. Péro ¿upévantepa heʼise Ñandejára réra? Nahániri. Ko párte ohechauka ñandéve Jehovágui oikotaha oñekotevẽva guive káda situasiónpe okumpli hag̃ua hembipota. Péro ndahaʼéi upévante la heʼiséva Ñandejára réra, síno Jehová réra heʼise ikreasióngui haʼe ikatuha ojapo térã oiko tekotevẽva guive okumpli hag̃ua ivolunta.