Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

A5

Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe

Umi expérto orrekonose Ñandejára réra, oñerrepresentáva pe Tetragrámaton rupive (יהוה), oĩ hague umi Escrituras Hebréaspe ojeskrivi ypýrõ guare haimete 7.000 véserupi. Péro oĩ heta heʼíva upe téra noĩri hague umi Escrituras Griégaspe. Upéicha rupi ñane tiémpope heta Biblia oĩva koʼág̃a ndoipurúi Ñandejára réra Jehová otradusi jave pe párte oñehenóiva Nuevo Testamento. Ha ojesitáramo jepe peteĩ párte umi Escrituras Hebréasgui oĩháme Ñandejára réra, haʼekuéra omoĩnte ivése “Señór”.

Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras ndosegíri ko kostúmbre, upévare oipuru Jehová réra 237 vése Escrituras Griégaspe. a ¿Mbaʼérepa ojapo upéicha umi otradusíva? Oreko rupi enkuénta koʼã mokõi mbaʼe: 1) Umi manuskríto oĩva griégope ha jarekóva koʼág̃arupi ndahaʼevéima umi orihinál. Ha umi kópia oĩva ñane tiémpope oñekompleta 200 áñorupi ojeskrivi riréma umi orihinál. 2) Upe tiémpope ojejapo jave umi kópia oñepyrũma oñerremplasa Ñandejára réra ha oñemoĩ hekovia “Señór” (griégope Kýrios), térã oipuru hikuái umi manuskríto ndorekovéimava voi Ñandejára réra.

Pe Comité de Traducción del Nuevo Mundo ohecha oĩha heta pruéva konfiávle ohechauka porãva pe Tetragrámaton oĩ hague umi manuskríto griego orihinálpe. Haʼekuéra odesidi oipuru Ñandejára réra oreko rupi enkuénta koʼã mbaʼe:

  • Umi kópia oĩ vaʼekue Jesús ha umi apóstol tiémpope umi Escrituras Hebréasgui oreko vaʼekue Ñandejára réra. Ymave ndaiporiguasúi vaʼekue voi avave okuestionáva Ñandejára réra oĩha umi Escrituras Hebréaspe. Ha koʼýte koʼág̃a ojetopa rire umi kópia itujavéva pe sóna de Qumránpe, ojekuaa porãvéntema umi Escrituras Hebréaspe oĩ hague Ñandejára réra.

  • Jesús ha umi apóstol tiémpope umi traduksión oĩva griégope umi Escrituras Hebréasgui oreko vaʼekue Ñandejára réra. Pe Septuaginta griega haʼe peteĩ traduksión ojejapóva umi Escrituras Hebréasgui, ha heta áñore umi expérto opensa vaʼekue Ñandejára réra ndaipóri hague pype. ¿Mbaʼérepa? Síglo cuártorupi umi kópia ojejapo vaʼekuépe pe Septuagíntagui (por ehémplo pe Códice Vaticano ha Códice Sinaítico) noñemoĩvéima Ñandejára réra oĩ haguépe orihinálmente Génesis guive Malaquías peve. Upévare ndajahecharamói vaʼerã mbaʼérepa heta kópia upe tiémpope guare ndorekovéima Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe, térã oñehenóiva avei Nuevo Testamento. Péro síglo 20 mbytérupi ojetopa peteĩ kópia pe Septuagíntagui, ha upévape oĩ Ñandejára réra hebréope, hiʼarive upe kópia haʼe vaʼekue Jesús tiémpope guare. Upéva ohechauka porã Jesús tiémpope umi traduksión oĩva griégope umi Escrituras Hebréasgui, oreko hague Ñandejára réra.

    a Oĩve avei 4 vése mas oĩháme Ñandejára réra pe fórma oñemombykýva pe Escrituras Griégaspe. Koʼã 4 lugárpe ko Biblia guaraníme oñemoĩ Jehová.

  • Umi Escrituras Griegas heʼi Jesús pyʼỹi oipuru ha oikuaauka hague Ñandejára réra umi héntepe. Oñemboʼérõ guare Itúape Jesús heʼi vaʼekue: “Che aikuaauka nde réra umi hénte oĩ vaʼekuépe ko múndope ha nde remeʼẽva chéve”. Ha upe rire Jesús heʼi avei osegitaha oikuaauka Itúa réra hetave héntepe (Juan 17:6, 11, 12, 26).

  • Umi Escrituras Griegas ojeskrivi vaʼekue Ñandejára espíritu rupive, ha okompleta umi Escrituras Hebréaspe, upévare naisentidomoʼãi degolpete noñemoĩvéiramo Ñandejára réra. Áño 50 rupi primer síglope, pe disípulo hérava Santiago heʼi umi ansiáno oĩvape Jerusalénpe: “Symeón omombeʼu porãma ñandéve mbaʼéichapa Ñandejára imanduʼa umi hénte ótro tetãyguáre, ha ijapyteguikuéra haʼe oñepyrũmaha oiporavo peteĩ puévlo ogueraha vaʼerã héra” (Hechos 15:14). ¿Maʼerã piko heʼíta upéva Santiago avave ndoikuaáirõ térã ndoipurúirõ Ñandejára réra?

  • Umi Escrituras Griégaspe oĩ Ñandejára réra pe fórma oñemombykývape. Apocalipsis 19:1, 3, 4, 6-pe Ñandejára réra oĩ pe palávra “Alelújape”, pe nótape. Ko palávra ou peteĩ fráse hebréagui heʼiséva: “Pemombaʼeguasu Jáhpe”. Jehová réra oñemombyky hag̃ua oñemoĩ “Jah”. Umi Escrituras Griégaspe avei oĩ heta téra oipurúva umi létra orekóva Ñandejára réra. Por ehémplo, oĩ diksionário ha ensiklopédia heʼíva voi Jesús réra heʼiseha: “Jehová oporosalva”.

  • Umi óvra judía yma guare ohechauka umi kristiáno judío oipuru hague Ñandejára réra oskrivi jave umi lívro. Por ehémplo, pe Tosefta haʼe vaʼekue peteĩ lívro ojeskrivi haguépe heta léi ha kostúmbre orekóva umi judío. Ko lívro oñekompleta áño 300 rupi d.C., ha upépe oñemyesakã mbaʼépa ojejapo vaʼekue sabadokue ojehapy jave umi lívro oipurúva umi kristiáno. Peteĩ pártepe heʼi: “Umi lívro de los Evangelistas ha umi lívro de minim (amalisia umi lívro oipurúva umi kristiáno judío) ndojesalvái vaʼerã pe tatágui, ojeheja vaʼerã oĩháme okái hag̃ua umi lívro ha umi párte oĩháme Ñandejára réra”. Pe Tosefta avei omombeʼu pe rabí hérava Iosí el Galileo (oiko vaʼekue áño 100 rupi d.C.), heʼi hague “éntre semanakue ojepeʼa vaʼerãha (umi lívrogui) umi lugár oĩháme Ñandejára réra ha oñeñongatu, ha umi lívro rembyre katu ojehapy vaʼerã”.

  • Oĩ profesór térã erudíto bíblico orrekonoséva oĩne hague Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe ojesita jave umi Escrituras Hebréasgui. Pe lívro hérava The Anchor Bible Dictionary heʼi peteĩ pártepe: “Oĩ pruéva ohechaukáva ojeskrivi ypýrõ guare pe Nuevo Testamento, pe Tetragrámaton, térã Ñandejára réra Yahweh, oĩ hague algúno térã entéro lugár ojesitahápe pe Viejo Testaméntogui”. Pe profesór George Howard heʼi: “Pe Tetragrámaton ningo ojepuru vaʼekue gueteri ojejapórõ guare umi kópia umi Biblia griégagui (pe Septuaginta), ha upéva oipuru meme vaʼekue umi kristiáno ypykue. Upévare ikatu jaʼe umi kuimbaʼe oskrivi vaʼekue pe Nuevo Testamento oipurúne hague pe Tetragrámaton osita jave umi Escrituras Hebréasgui”.

  • Oĩ heta traduktór ikatupyrýva ha ivaléva oipurúmava Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe. Ojejapo mboyve pe Traducción del Nuevo Mundo, oĩma vaʼekue umi traduktór oipurúva Ñandejára réra. Por ehémplo alemánpe Dominikus von Brentano (Die heilige Schrift des neuen Testaments, 1791). Francéspe, André Chouraqui (Bible de Chouraqui, 1985). Ingléspe, Benjamin Wilson (The Emphatic Diaglott, 1864), ha portuguéspe, Manuel Fernandes de Santanna (O Evangelho Segundo S. Mattheus, 1909). Españólpe, Pablo Besson oipuru Jehová réra Lucas 2:15-pe ha Judas 14-pe (El Nuevo Testamento, 1919). Ha umi nótape avei omoĩ “Jehová” mas de 100 vése, ohechauka hag̃ua moõpa oĩ vaʼekue Ñandejára réra pe téxto orihinálpe. Oĩ avei 6 traduksión ojejapo vaʼekue pe Escrituras Griégasgui upe rirevéma, ha umíva oipuru avei Ñandejára réra péicha: Yahvé, Yahweh ha YHWH. Umíva apytépe oĩ koʼãva: Evangelio: mensaje de felicidad (1969) ha Los Hechos, las Cartas y el Apocalipsis (1973), mokõivéva ojapo Hermenegildo Zanuso, ha pe Biblia Peshitta en Español (2006), ojapóva pe Instituto Cultural Álef y Tau.

    Ñandejára réra Hechos 2:34-pe. The Emphatic Diaglott, ojapóva Benjamin Wilson (1864)

  • Oĩ mas de 100 Biblia de diferénte idióma oipurúva Ñandejára réra umi Escrituras Griégaspe. Heta idióma oĩva Áfricape, América, Asia, Europa ha umi ísla oĩva Pacíficope, oipuru Ñandejára réra (ehecha pe lísta oĩva  páhina 1934 ha 1935-pe). Umi otradusi vaʼekue umi Biblia koʼã idiómape odesidi oipuru Ñandejára réra oreko rupi enkuénta umi mbaʼe jahecháma vaʼekue. Por ehémplo, ramoiténte osẽ pe Biblia idióma rotumánope (1999), ha oipuru Jihova 51 vése 48 versíkulope. Ha 1989-pe Indonésiape osẽ pe Biblia batako toba, kóva oipuru Jahowa 110 vése.

    Ñandejára réra Marcos 12:29, 30-pe, peteĩ Biblia oĩva idióma hawaiánope

Upéicharõ, oĩ heta pruéva ohechauka porãva oñemoĩ vaʼerãha Ñandejára réra Jehová umi Escrituras Griégaspe. Ha upéva hína la ojapo vaʼekue umi otradusíva pe Traducción del Nuevo Mundo. Haʼekuéra omombaʼe ipyʼaite guive Ñandejára réra, ha orrespetaiterei rupi Ñandejára Ñeʼẽ ndoipeʼái mbaʼevete oĩva umi téxto orihinálpe (Apocalipsis 22:18, 19).

Jesús heʼi vaʼekue: “Che aikuaauka nde réra umi hénte oĩ vaʼekuépe ko múndope ha nde remeʼẽva chéve”