Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

A3

Mbaʼéicha og̃uahẽ ñandéve la Biblia

La Biblia ningo oreko Ijapohare, pe omoñepyrũ vaʼekue. Haʼe oñenkarga ani hag̃ua ko lívro oñehundi. Haʼe oskrivika ko fráse:

“Ñandejára ñeʼẽ opyta opa ára g̃uarã” (Isaías 40:8).

Ndajarekóiramo jepe ni peteĩ manuskríto orihinál umi Escrituras Hebreoarameas a ni pe Escrituras Griégasgui, pe téxto heʼíva siertoite. ¿Péro mbaʼéichapa ikatu ñaĩ segúro pe Biblia jarekóva koʼág̃a orekoha pe mensáhe oĩ hagueichaite umi idióma orihinálpe?

UMI OKOPIÁVA ÑANDEJÁRA ÑEʼẼ OÑANGAREKO HESE

Pe Escrituras Hebreas rehe ikatu jajerovia ñapensáramo peteĩ kostúmbre Ñandejára voi omandáva ojesegi hag̃ua, upéva hína pe téxto ojekopia vaʼerãha. b Por ehémplo Ñandejára omanda vaʼekue umi rréi de Israélpe okopia hag̃ua pe léi imbaʼerã (Deuteronomio 17:18). Avei Ñandejára onkarga vaʼekue umi levítape oñangareko hag̃ua pe léire ha omboʼe hag̃ua upéva pe puévlope (Deuteronomio 31:26; Nehemías 8:7). Umi judíope ojegueraha rire Babilóniape, oñepyrũ peteĩ grúpo okopiáva Ñandejára Ñeʼẽ térã eskriváno (soferim) (Esdras 7:6, nóta). Tiémpo rire koʼã kuimbaʼe ojapo hetaiterei kópia umi 39 lívrogui orekóva pe Escrituras Hebreas.

Ohasávo umi áño umi eskriváno oñehaʼãmbaite ojapo kópia ijexáktova. Pe Edad Media aja, peteĩ grúpo de eskriváno judío hérava Masoretas osegi ko kostúmbre. Pe manuskríto masorético itujavéva ha oĩva kompléto haʼe hína pe Códice de Leningrado, ojejapo vaʼekue 1008 térã 1009-pe d.C. Péro pe síglo 20 mbytérupi ojetopa umi Rollo del Mar Muerto apytépe 220 manuskríto bíblicorupi, térã párte umi kópiagui. Koʼã manuskríto Bíblico itujave mas de 1.000 áñorupi pe Códice de Leningrádogui. Oñekomparávo umi Rollo del Mar Muerto pe Códice de Leningrado rehe, ojepilla peteĩ mbaʼe iñimportantetereíva: oĩramo jepe palávra idiferénteva ojuehegui, pe mensáhe orihinál nokambiái.

¿Mbaʼépa ikatu jaʼe umi 27 lívro oĩvare pe Escrituras Griégaspe? Jesús apóstol ha idisípulo apytégui unos kuánto oskrivi umi lívro oĩva pe Escrituras Griégaspe. Upéi umi kristiáno osegi umi eskriváno judío kostúmbre ha ojapo avei kópia umi lívrogui (Colosenses 4:16). Pe emperadór rrománo Dioclesiano ha hetave hénte oñehaʼãmbaite ohundi umi kópia orekóva umi kristiáno, upéicharõ jepe koʼag̃aite peve oĩ hetaiterei manuskríto térã párte umi kópiagui.

Umi kristiáno oskrivi vaʼekue ojetradusi avei unos kuánto idióma yma guarépe, por ehémplo, armenio, copto, etíope, georgiano, latín ha siríacope. Koʼãva hína umi primera traduksión de la Biblia.

UMI BIBLIA OJEPURÚVA OJETRADUSI HAG̃UA ESCRITURAS HEBREAS HA GRIEGAS

Umi kópia oĩva umi manuskríto bíblico itujavévagui ojoavy mimi ojuehegui pórke oipuru fráse idiferénteva. ¿Mbaʼéicha jaikuaáta upéicharõ mbaʼépa heʼi raʼe pe téxto orihinál?

Ikatu ñamoĩ peteĩ ehémplo. Ñamoĩ chupe peteĩ profesór ojerureha 100 estudiántepe okopia hag̃ua peteĩ kapítulo peteĩ lívrogui. Oñehundíramo jepe pe kapítulo orihinál, oñekomparáramo umi 100 kópia ikatúta jaikuaa mbaʼépa heʼi raʼe pe orihinálpe. ¿Mbaʼérepa jaʼe upéva? Ikatu ningo añete umi 100 alúmno ojavy algúna pártepe ojapokuévo pe kópia, péro ndojavymoʼãi hikuái enterove la mísma pártepe. Upéicha avei umi expérto okomparávo hetaiterei umi kópia yma guare ojeguerekóva koʼág̃a, opilla moõ moõpa ojavy umi okopia vaʼekue, ha péicha ikatu oikuaa mbaʼépa heʼi raʼe pe téxto orihinál.

“Ikatu jaʼe ndaiporiha ótro eskríto yma guare ojetradusi vaʼekue ijexaktovéva”

¿Mbaʼéichapa ikatu jaikuaa upe mensáhe oĩva la Bíbliape ojetradusi porã hague umi téxto orihinálpe oĩ haguéicha? Peteĩ expérto hérava William H. Green oñeʼẽvo pe Escrituras Hebreas rehe heʼi: “Ikatu jaʼe ndaiporiha ótro eskríto yma guare ojetradusi vaʼekue ijexaktovéva”. Ha ótro expérto hérava F. F. Bruce oñeʼẽvo pe Escrituras Griegas rehe, oñehenóiva avei Nuevo Testamento, heʼi: “Oĩ hetaiterei pruéva ohechaukáva pe Nuevo Testamento ijexaktoha, hetave voi oimeraẽ pruéva orekóvagui umi ótra eskritúra antígua ojapo vaʼekue umi autór famóso, ha umíva avave ni nopensái okuestionávo”. Ko karai heʼi avei: “Pe Nuevo Testamento ndahaʼéirire peteĩ lívro rrelihióso, avave ndodudamoʼãi umi kópia ojejapo vaʼekue oĩ porãha”.

Isaías kapítulo 40, Rollo del Mar Muértope (125-100 a.C.)

Oñekomparávo ótro manuskríto hebreo rehe ojetopáva 1.000 áño upe rire, ojehechakuaa idiferenteʼimiha ojeskrivi lájapente

Isaías kapítulo 40 Códice de Alépope. Péva hína peteĩ manuskríto hebreo masorético, áño 930-rupi d.C. guare

Téxto Hebreo: Ojejapo hag̃ua pe Traducción del Nuevo Mundo de las Escrituras Hebreas (1953-1960) ojepuru pe Biblia Hebraica de Rudolf Kittel. Upe tiémpo guive ojeaktualisa umi téxto hebreo, por ehémplo pe Biblia Hebraica Stuttgartensia ha Biblia Hebraica Quinta. Umívape oñemoĩ informasión pyahu ojetopáva oñeanalisa rire umi Rollo del Mar Muerto ha hetave manuskríto antíguo. Koʼã óvra oreko pe téxto prinsipálpe pe Códice de Leningrado, ha oreko avei heta nóta oñekompara hag̃ua mbaʼépa heʼi umi ótra kópiape. Umíva apytépe pe Pentateuco samaritano, umi Rollo del Mar Muerto, pe Septuaginta griega, pe Targum arameo, pe Vulgata latina, ha pe Peshitta siríaca. Ojejapo hag̃ua pe Traducción del Nuevo Mundo pyahu ingléspe, ojereko enkuénta la heʼíva pe Biblia Hebraica Stuttgartensia ha Biblia Hebraica Quinta.

Téxto Griego: Opávo ohóvo pe síglo 19, umi expérto hérava B. F. Westcott ha F.J.A. Hort okompara umi manuskríto bíblico ojerekóva ha umi párte ojeguerekóva umi kópiagui. Ha péicha oprepara peteĩ téxto pe Escrituras Griégasgui haʼekuéra heʼíva ojoguaveha pe téxto orihinálpe. Pe síglo 20 mbytérupi, pe Comité de la Traducción del Nuevo Mundo oipuru upéva otradusi hag̃ua pe Escrituras Griegas. Ojepuru avei umi kópia de papíro itujavéva, síglo segundo ha tercero d.C. guare. Upe rire ojetopa hetave papíro. Upéi umi téxto ojepurúva de váse ojetradusi hag̃ua, por ehémplo, Nestle ha Aland ha avei pe Sociedades Bíblicas Unidas oreko informasión ipyahuvéva omoĩva umi expérto. Umi mbaʼe pyahu haʼekuéra otopavéva oñemoĩ avei pe Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras oĩvape ingléspe.

Jarekóvo enkuénta koʼã Biblia ojepurúva de váse ojetradusi hag̃ua, jahechakuaa ohasávo pe tiémpo umi kopísta omoĩnte hague unos kuánto versíkulo pe Escrituras Griégaspe. Upévare umi versión yma guarépe ojetopa oĩha versíkulo ndaipóriva umi orihinálpe, por ehémplo, pe Versión del Rey Jacóbope. Umi división de versíkulo ningo ojejapo vaʼekue síglo 16-pe, ha upéicha oĩ hetaiterei Bíbliape. Upévare umi versíkulo noĩriva pe orihinálpe, koʼág̃a opyta nandi la majoría umi Bíbliape. Koʼãva haʼe umi versíkulo: Mateo 17:21; 18:11; 23:14; Marcos 7:16; 9:44, 46; 11:26; 15:28; Lucas 17:36; 23:17; Juan 5:4; Hechos 8:37; 15:34; 24:7; 28:29; ha Romanos 16:24. Ko Bíbliape koʼã versíkulo opytávape nandi oñemoĩ peteĩ nóta.

Pe konklusión ipukúva oñemoĩva Marcos 16-pe (versíkulo 9-20), pe konklusión mbykýva oñemoĩva Marcos 16-pe, ha pe oĩva Juan 7:53–8:11-pe, noĩri vaʼekue voi umi manuskríto orihinálpe. Upévare umi versíkulo noñemoĩri ko traduksiónpe. c

Ojerekóvo enkuénta umi informasión ipyahuvéva, heta párte oñekambia ohove hag̃ua pe mensáhe orihinál rehe. Por ehémplo según umi manuskríto, Mateo 7:13-pe heʼi: “Peikékena pe okẽ ipoʼívarupi, pórke tuicha pe okẽ ha tuicha pe tape oporogueraháva ñehundípe”. Ymave pe Traducción del Nuevo Mundo nomoĩri pe párte heʼihápe “pe okẽ”. Péro ojestudia jeývo umi manuskríto, ojehecha pe detálle oĩ hague pe téxto orihinálpe, upévare koʼág̃a ojedesidi oñemoĩtaha. Peichagua kámbio oĩ unos kuánto, péro ni peteĩva nokambiái pe mensáhe jatopáva Ñandejára Ñeʼẽme.

Peteĩ manuskríto de papíro oĩháme 2 Corintios 4:13–5:4, áño 200-rupi d.C. guare

a Ko párte guive oñehenóita Escrituras Hebreas.

b Umi manuskríto ningo ojekopia vaʼerã pórke umi materiál ojepuru vaʼekue ojeskrivi hag̃ua pe téxto orihinál oñembyai ohóvo.

c Retopavéta informasión oñeʼẽva koʼã versíkulore umi nóta oĩvape pe Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras con Referénciaspe, oĩva españólpe.