Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

A1

Mbaʼépa ojereko enkuénta ojetradusi hag̃ua la Biblia

La Biblia ojeskrivi ypy vaʼekue hebreo antíguo, arameo ha griégope. Koʼág̃arupi ikatu ñakonsegi la Biblia kompléta térã en párte mas de 3.000 idiómape. La majoría umi hénte oleéva la Biblia nontendéi umi idióma ojeskrivi haguépe, upévare oikotevẽ hikuái peteĩ traduksión ikatúvare okonfia. ¿Mbaʼe mbaʼépa ojereko vaʼerã enkuénta ojetradusi hag̃ua la Biblia? ¿Mbaʼépa oreko enkuénta pe Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras?

Oĩ persóna opensáva ojetradusíramo siémpre palávra por palávra oipytyvõtaha umi oleévape ontende porãve hag̃ua umi idéa oĩ vaʼekue umi idióma orihinálpe. Péro añetehápe ndahaʼéi siémpre upéicha. Jahechamína mbaʼérepa:

  • Káda idióma ningo idiferénte. Ndaipóri idióma orekóva la mísma gramátika ni palávra, ha umi fráse oñemohenda diferénte. Peteĩ profesór de hebreo hérava S. R. Driver heʼi umi idióma “idiferenteha pe gramátikape ha umi rraís orekóvape umi palávra. Avei idiferénte oñemohenda lája umi idéa peteĩ frásepe”. Káda idiómape idiferénte oñepensa lája. Profesór Driver heʼi avei “umi fráse oñemohendaha diferénte káda idiómape”.

  • Ni peteĩ idióma oñeñeʼẽva koʼág̃arupi ndorekói la mísma palávra ni gramátika orekóva pe hebreo antíguo, arameo ha griego. Upévare, ojetradusíramo palávra por palávra noñentendemoʼãi, ha sapyʼánte ikatu voi ontendeka ótra kosaite.

  • Peteĩ palávra térã fráse ikatu osignifika peteĩ mbaʼe, péro la mísma palávra térã fráse ótro hendápe ikatu heʼise ótra kosaite.

Ikatu ningo algúna pártepe opyta porã ojetradusi palávra por palávra, upéicharamo jepe, oñeñatende porã vaʼerã.

Jahechamína mbaʼéichapa sapyʼánte ikatu oñentende ótra kosaite ojetradusíramo palávra por palávra:

  • La Bíbliape ojepuru pe palávra ‘oke’ ohechauka hag̃ua peteĩ persóna okeha térã omanoha (Mateo 28:13; Hechos 7:60, nóta). Ojepuru jave upe palávra ojehechauka hag̃ua peteĩ persóna omanoha, umi traduktór ikatu oipuru ‘omano’, térã ‘oke ñemanóme’, upéicha oñepytyvõ pe oleévape ani hag̃ua ontende vai (1 Corintios 7:39, nóta; 1 Tesalonicenses 4:13; 2 Pedro 3:4).

  • Efesios 4:14-pe apóstol Pablo oipuru peteĩ fráse ojetradusíramo palávra por palávra heʼítava “umi huégo de dádo kuimbaʼekuéra oipurúva”. Ko fráse ohechauka mbaʼéichapa yma oĩ kuimbaʼe ombotavýva hapichápe oipurúvo umi dádo. Heta idiómape ojetradusíramo ko fráse palávra por palávra noñentendemoʼãi. Péro ojetradusíramo “kuimbaʼe oikóva oporombotavy”, ifasilve oñentende hag̃ua mbaʼépa heʼise.

  • Romanos 12:11-pe ojepuru peteĩ fráse ojetradusíramo palávra por palávra heʼítava “pe espíritu opupúva”. Ojetradusíramo péicha guaraníme, noñentendeporãmoʼãi, upévare ko traduksiónpe oñemoĩ, “pehejáke pe espíritu sánto tapenemombarete”.

  • MATEO 5:3

    Guaraníme palávra por palávra: “imboriahuha ijespíritupe”

    Idéa: “umi ohechakuaáva oikotevẽha Ñandejárare”

    Pe Sermón del Móntepe Jesús oipuru peteĩ fráse ojetradusíva jepi péicha: “Ovyʼaite umi oikuaáva imboriahuha ijespíritupe” (Mateo 5:3, Ñande Ruete Ñeʼẽ Bíblia). Heta idiómape ojetradusíramo palávra por palávra ko fráse noñentendeporãmoʼãi. Heta vése ótra kosaite oñentendéta, por ehémplo pe fráse “umi oikuaáva imboriahuha ijespíritupe”, ikatu ontendeka mbaʼe estádopepa oĩ peteĩ persóna korasõ. Péro ndahaʼéi upéva la Jesús omboʼeséva koʼápe. Haʼe ohechauka javyʼa hag̃ua ndahaʼéi ñameʼẽnte vaʼerãha gústo ñandejupe, síno ñarrekonose vaʼerã ñaikotevẽha Ñandejára gía (Lucas 6:20). Upévare, upe fráse oñentende porãvéta ojetradusíramo “umi ohechakuaáva oikotevẽha Ñandejárare”, térã “umi oikuaáva orekoha nesesida espirituál” (Mateo 5:3).

  • Heta pártepe pe palávra hebrea “selóso” heʼise avei la mísma kósa guaraníme, por ehémplo, ‘ñandepochy’ ñapensáramo peteĩ jahayhúva ñanetraisionaha, térã ñaenvidia ótrope umi mbaʼe orekóvare (Proverbios 6:34; Isaías 11:13). Péro sapyʼánte la mísma palávra hebrea heʼise álgo iporãva. Por ehémplo ikatu ojepuru ojehechauka hag̃ua mbaʼeichaitépa Jehová ‘ojedesidi’ oprotehe isiervokuérape, térã ojehechauka hag̃ua haʼe ‘oipotaha chupe añoiténte ojeadora’ (Éxodo 34:14; 2 Reyes 19:31; Ezequiel 5:13; Zacarías 8:2). Ojepuru avei pe palávra “selóso” ojehechauka hag̃ua mbaʼeichaitépa umi persóna ‘ohayhu’ Ñandejárape ha ikyreʼỹ iservísiope, ha mbaʼéichapa haʼekuéra oipota Ñandejárape añoite ojeadora (Salmo 69:9; 119:139; Números 25:11).

  • Pe palávra hebrea yadh ojetradusi jepi “po”, péro la mísma palávra ikatu avei heʼise “autorida”, “pojera”, “podér” ha hetave mbaʼe

    Pe palávra hebrea heʼiséva peteĩ persóna po, ojetradusi diferénte hendáicha. Sapyʼánte heʼise autorida, ‘pojera’ térã ‘podér’ (2 Crónicas 17:15; 1 Reyes 10:13; Deuteronomio 7:8). Añetehápe ko palávra ojetradusi diferénte hendáicha, ha ko Biblia guaraníme ojepuru mas de 40 fórma voi.

Upéicharõ jaʼekuaa ojetradusi hag̃ua la Biblia ndahaʼéi oñembohasánteva peteĩ idiómape umi idéa palávra por palávra. Odepende hína mbaʼe kontéxtopepa ojepuru umi palávra. Umi traduktór odesidi porã vaʼerã mbaʼe palávrapa oipurúta otradusi hag̃ua umi idéa oĩva pe idióma orihinálpe. Avei oñemohenda porã vaʼerã umi fráse, ha ojereko vaʼerã enkuénta umi rrégla orekóva pe idióma ojetradusitahápe. Upéicha ifasilvéta ojelee hag̃ua.

Upéicha avei umi traduktór tekotevẽ oñatende ani hag̃ua ohasa la rrája ha orresumi umi idéa. Umi traduktór otradusíramo haʼekuéra ontendeháichante ikatu ontendeka ótra kosaite la oĩvagui pe idióma orihinálpe. ¿Mbaʼérepa jaʼe upéva? Umi traduktór ningo ikatu ojavy ha omoĩve algún detálle térã oipeʼa peteĩ idéa iñimportánteva. Umi Biblia ojetradusíva umi traduktór ontendeháichante ikatu añete ifásil ojelee hag̃ua, péro ohasa rupi hikuái la rrája noipytyvõi umi oleévape ontende hag̃ua pe mensáhe oĩ hagueichaite ojeskrivírõ guare la Biblia.

Pe rrelihión orekóva umi traduktór ikatu avei oafekta otradusi lája. Por ehémplo Mateo 7:13 heʼi: “Tuicha pe tape oporogueraháva ñehundípe”. Umi traduktór ogueroviáva pe infiérno, kóva ko téxtope otradusi rangue “ñehundi”, griégope heʼiháicha, omoĩ “infiérno”.

Umi traduktór oreko vaʼerã enkuénta ojeskrivírõ guare la Biblia ojepuru hague palávra isensíllova, umi hénte oipurúva káda día normálmente, por ehémplo umi agrikultór, pastór ha peskadór (Nehemías 8:8, 12; Hechos 4:13). Upéicharõ peteĩ traduksión oĩ porã hag̃ua ontende vaʼerã umi hénte ipyʼaporãva, tahaʼe haʼéva ikriánsa. Oipuru vaʼerã umi fráse hesakã porãva, ndahasýiva oñentende hag̃ua ha umi hénte oipuru meméva. Ndorekói vaʼerã umi palávra ijetuʼúva térã la majoría ndoipuruvéimava.

Hetaiterei umi otradusíva la Biblia odesidíntema ijehegui rei ojapo peteĩ mbaʼe ivaietereíva. Haʼekuéra oguenohẽ Ñandejára réra Jehová, umi traduksión ipyahuvévagui, oĩramo jepe umi manuskríto yma guarépe (Ehecha Informasión A4). Heta traduktór omoĩ Ñandejára réra rekovia pe título “Señór”, ha ivaiveha katu oĩ ontendekáva Ñandejára ndorekoiha voi téra. Por ehémplo Juan 17:26-pe algúno omoĩ Jesús heʼi hague: “Che roikuaauka chupekuéra, umi nde remeʼẽvape chéve”. Ha Juan 17:6-pe omoĩ: “Che ahechauka mávapa nde umi nde remeʼẽ vaʼekuépe chéve”. Péro ojetradusi porãramo la Jesús heʼi vaʼekue, pe téxto heʼíta: “Che aikuaauka chupekuéra nde réra”, ha “che aikuaauka nde réra umi hénte oĩ vaʼekuépe ko múndope ha nde remeʼẽva chéve”.

Pe Traducción del Nuevo Mundo orihinál oĩva ingléspe heʼi oñepyrũnguévo: “Ore ndorotradusíri rontendeháichante ni nororresumíri umi idéa. Roñehaʼãmbaite rotradusi palávra por palávra, péro rojapo upéva siémpre ke pe idióma ingléspe opyta porãta, ha hesakã porãtaramo umi idéa”. Pe Comité de la Traducción del Nuevo Mundo oñehaʼãmbaite oipuru umi palávra ha fráse oĩva pe idióma orihinálpe, péro avei oñehaʼãmbaite pono oipuru umi palávra ijetuʼúva ani hag̃ua oñentende ótra kosaite. Upéicha rupi la Biblia ndahasýi ojelee hag̃ua ha pe oleéva ikatu okonfia ojetradusi porã hague umi idéa oĩ hagueichaite pe orihinálpe (1 Tesalonicenses 2:13).